Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 42. sjednici Odbora, održanoj 11. studenoga 2026. raspravljao je o PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, prvo čitanje, P.Z. br. 295, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 21. travnja 2026.
Odbor je o prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao s pisanim Mišljenjem Vlade RH na navedeni akt, Klasa: 022-03/26-12/38, Urbroj:50301-04/32-26-7.
Predstavnica predlagatelja, predstavnica Kluba SDP-a, u uvodu je istaknula manjkavosti postojećeg Zakona o inkluzivnom dodatku (NN 156/23, u daljnjem tekstu: Zakon) koje se očituju prije svega u dugotrajnosti postupka. S tim u vezi, predlažu smanjenje nepotrebnog vještačenja i administriranja na način da se u obzir uzmu podaci iz Registra osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji se odnose na status osobe s invaliditetom, stupnju oštećenja funkcionalne sposobnosti i/ili postotak oštećenja organizma, tako da nije potrebno provoditi dodatno vještačenje.
Mišljenja su također da zakon ne bi trebao predviđati imovinski cenzus za neke skupine korisnika (4. i 5. razine potpore), prema kojem korisnici koji posjeduju drugu nekretninu ne mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Smatraju, da su time pojedine osobe s invaliditetom stavljene u diskriminirajući položaj. Također, mišljenja su da i osobe s invaliditetom koje koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja imaju jednake životne potrebe za uključivanjem u zajednicu, pogotovo i ako svim svojim primanjima sudjeluju u troškovima smještaja ili organiziranog stanovanja, pa se time ujedno nalaze i u nepovoljnijem položaju u odnosnu na druge.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) obrazložila je Mišljenje Vlade RH na navedeni akt. Izvijestila je kako je Ministarstvo započelo postupak vrednovanja Zakona, sukladno odredbama Zakona o instrumentima politike boljih propisa (,,Narodne novine, broj 155/23.). Ministarstvo će, nakon provedenog postupka vrednovanja, pristupiti postupku donošenja izmjena i dopuna Zakona, a tijekom postupka vrednovanja detaljno će se razmotriti svi prijedlozi izmjena odnosno dopuna Zakona koje je Ministarstvo zaprimilo od dana njegovog stupanja na snagu. Također je istaknula kako je Planom zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu predviđeno donošenje novog Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, kojim će se smanjiti administrativne procedure, izbjeći višestruka vještačenja te omogućiti brže i učinkovitije ostvarivanje prava s osnove invaliditeta. Na kraju je naglasila kako predložene izmjene i dopune predmetnog Zakona imaju dodatni fiskalni učinak na državni proračun RH, što predlagatelj nije procijenio, a za što sredstva nisu osigurana u Državnom proračunu.
Tijekom rasprave razmotreni su problemi u samom zakonskom uređenju i u njegovoj praktičnoj provedbi. Svi su se složili da je broj zaprimljenih zahtjeva znatno premašio početne procjene broja potencijalnih korisnika, što je opteretilo sustav. Tako se sada radi o velikom povećanju zahtjeva za priznavanje prava na inkluzivni dodatak (trenutno je u radu oko 300 000 zahtjeva od ukupno 500 000). Najčešći problemi u njegovoj provedbi odnose se na dugotrajnost postupaka, nedostatke sustava vještačenja, neujednačenu praksu, nejasnoće u ostvarivanju prava i položaj osoba s invaliditetom te nedovoljni kadrovski kapaciteti (nedostaje stručnih radnika, liječnika vještaka i drugih stručnjaka potrebnih za pravodobno provođenje postupaka).
Budući da je ova naknada namijenjena osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, istaknuto je mišljenje da i osobe s invaliditetom koje koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja imaju jednake životne potrebe za uključivanjem u zajednicu te bi s te osnove trebalo razmisliti o ostvarivanju i njihovog prava na inkluzivni dodatak.
Rezultatom glasovanja ( 2 „za“ i 6 „protiv“) Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku nije podržao PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU, prvo čitanje, P.Z. br. 295, Kluba zastupnika SDP-a
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin