Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 30. rujna 2025. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 166, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2025. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnica predlagatelja u uvodnom izlaganju naglasila je da se ovim izmjenama i dopunama pristupilo prvenstveno radi ustrojstvenih i organizacijskih izmjena s ciljem što kvalitetnijeg i učinkovitijeg rada državnog odvjetništva, te zbog usklađenja pojedinih odredbi sa Zakonom o sudovima.
S obzirom da je provedba temeljnih sigurnosnih provjera pri zapošljavanju svih službenika i namještenika u državnim odvjetništvima opterećujuća i produljuje postupak, predlaže se istu zadržati samo za službenike i namještenike u državnom odvjetništvu nadležnom za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta. Zbog sve učestalije pojave kibernetičkog kriminaliteta, pri Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske predlaže se osnivanje posebnog tima za njegovo suzbijanje, a Glavnom državnom odvjetniku propisuje se mogućnost da osnuje specijalizirane timove za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra, kao i da imenuje voditelje i članove timova na vrijeme od pet godina. Nadalje, u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske ustrojava se posebni Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima, tijelima i sudovima drugih država.
Osim toga, osnove za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika usklađuju se s odredbama o osnovama za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te se kao jedna od osnova navodi kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje državnoodvjetničke dužnosti. Mijenja se postupak davanja ovlaštenja odvjetnicima za zastupanje Republike Hrvatske u predmetima u kojima Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne može samostalno zastupati Republiku Hrvatsku i izostavlja se odredba o zastupanju stranih odvjetnika, uz izričitu odredbu da odvjetnici zastupaju Republiku Hrvatsku uz sudjelovanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Pojednostavljuje se postupak određivanja godišnjeg liste istražitelja koja se dostavlja županijskim i posebnim državnim odvjetništvima te županijskim sudovima.
Nadalje se izričito propisuje da se tajnim, uz isprave, smatraju i sva pismena nastala u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva. S ciljem kvalitetnijeg informiranja javnosti i poboljšanja komunikacije s javnošću, detaljnija razrada davanja priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva i o provođenju izvida uredit će se Poslovnikom. Dopunjuju se uvjeti za status pravosudnih inspektora i detaljnije se propisuje način provedbe inspekcijskog nadzora. Posebno se propisuje obveza državnih odvjetnika da kod rasporeda poslova vode računa o sklonostima zaposlenika, potrebnim specijalističkim znanjima i redovitom stručnom usavršavanju, posebno kod predmeta nasilja u obitelji. Kod upućivanja državnoodvjetničkih dužnosnika na rad u drugo državno odvjetništvo, posebno se propisuje pravo na dodatak na plaću i naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada, te izlazak na očevid.
Briše se članak koji je propisivao provedbu periodičke sigurnosne provjere za državnoodvjetničke dužnosnike sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 7. veljače 2023. Nadalje, mijenja se ovlast za propisivanje načina provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnoodvjetničkih dužnosnika i ovlast se s ministra nadležnog za poslove pravosuđa prenosi na Glavnog državnog odvjetnika.
Radi otklanjanja mogućih nejasnoća u priznavanju statusnih prava propisuje se da se državnoodvjetničkim dužnosnicima imenovanim na dužnost europskih delegiranih tužitelja u Uredu europskog javnog tužitelja vrijeme provedeno na poslovima u Uredu priznaje kao vrijeme u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti.
Nadalje, povećava se udjel mjerila kvalitete i kvantitete rada državnoodvjetničkih dužnosnika u njihovom ocjenjivanju, u skladu s preporukom Odbora za javno upravljanje u postupku pristupanja Republike Hrvatske OECD-u.
Propisuje se izuzimanje državnoodvjetničkih savjetnika iz primjene općih službeničkih propisa o kriterijima i postupku ocjenjivanja i daje ovlast ministru nadležnom za poslove pravosuđa posebnom metodologijom propisati kriterije i postupak njihovog ocjenjivanja.
U raspravi je postavljeno pitanje koji prijedlozi iz prvog čitanja zakona nisu prihvaćeni. Također, ukazano je da je u državnom odvjetništvu i dalje prisutan broj manjka zaposlenika, a ovim prijedlogom zakona se osnivaju novi odjeli. Također starosna struktura je nepovoljna i to će utjecati na rezultate rada, a nisu predviđena niti nova financijska sredstva unatoč povećanim potrebama za zaposlenicima. Ukazano je na ozbiljna kaznena djela protiv okoliša za koja nema specijaliziranih timova, kao i na osnovu za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika koja ga čini nedostojnim za obavljanje dužnosti, a koja predstavlja široku mogućnost tumačenja. Izneseno je i neslaganje sa ukidanjem sigurnosnih provjera, jer će i to utjecati na manje povjerenje građana u rad državnog odvjetništva. Vezano za zastupanja pred međunarodnim arbitražama, ukazano je da troškovi istih čine 60% ukupnog proračuna državnog odvjetništva i da bi trebalo razmotriti izlazak Republike Hrvatske iz Energetske povelje. Također, trebalo bi osnovati posebno državno odvjetništvo za međunarodne arbitraže. U nastavku rasprave pohvaljene su izmjene i dopune zakona, te je navedeno da će iste omogućiti veću učinkovitost državnog odvjetništva i usklađivanje propisa, te doprinijeti kvalitetnijem radu i pravednijem pravosuđu.
Odgovoreno je da je u odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju Konačni prijedlog zakona dorađen nomotehnički, a izostavljena je odredba o nadležnosti specijaliziranih timova da nižim državnim odvjetništvima daju instrukcije za postupanje u konkretnim predmetima, dok je umjesto mogućnosti propisana obveza timova da donesu pravila o svom radu. Dorađene su i odredbe o inspekcijskom nadzoru, izostavlja se obveza polaganja posebnog stručnog ispita u odnosu na službenike radi izbjegavanja dodatnog opterećenja, a zadržava se samo obveza polaganja državnog ispita. Također precizira se da se savjetnici u državnom odvjetništvu izuzimaju iz primjene općih propisa o ocjenjivanju državnih službenika i namještenika samo u odnosu na postupak i kriterije njihovog ocjenjivanja. Navedeno je da treba razmotriti prijedlog o izlasku iz Sporazuma o Energetskoj povelji. Zbog važnosti ovim Prijedlogom se osniva novi odjel za međunarodne arbitraže, što znači specijalizaciju za tu vrstu predmeta kao i dodatne edukacije. Broj zaposlenika u državnom odvjetništvu je povećan za preko 70 novih zaposlenika.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (sedam glasova „ZA“ i tri glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja