Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 61. sjednici, održanoj 18. rujna 2019., raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma, drugo čitanje, P. Z. br. 684, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. rujna 2019. 

Sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da je Republika Hrvatska stranka Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju terorizma, sastavljene u Varšavi 16. svibnja 2005. godine, a koja je stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1.
svibnja 2008. godine. 

S obzirom na pojačane terorističke aktivnosti, na sastanku ministara Vijeća Europe, održanom 19. svibnja 2015. godine, Vijeće Europe je usvojilo Dodatni protokol koji je stupio na snagu 1. srpnja 2017. Vlada Republika Hrvatska je na sjednici održanoj 18. listopada 2017. donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje dodatnog protokola, a 26. listopada 2017. stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Vijeću Europe potpisao je Dodatni protokol.

Svrha Dodatnog protokola je dopuniti odredbe Konvencije u pogledu inkriminacije radnji opisanih u člancima 2. do 6. Protokola, a to su sudjelovanje u udruživanju ili grupama u svrhu terorizma, pohađanje obuke za terorizam, putovanje u druge države u svrhu terorizma, osiguravanje ili prikupljanje sredstava za takva putovanja i organiziranje i olakšavanje takvih putovanja, čime se povećavaju nastojanja stranaka u sprječavanju terorizma i njegovih posljedica. 

Predstavnica predlagatelja je naglasila da u Hrvatskoj postoji normativni okvir koji omogućuje progon i sankcioniranje počinitelja kaznenih djela terorizma (čl. 97. kazneno djelo „Terorizam“) dok su člancima 98. do 103. propisana kaznena djela vezana za terorizam. Izmjenama Kaznenog zakona od 14. prosinca 2018. dovršeno je usklađivanje kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske s Dodatnim protokolom.
Nastavno je istaknula da je u skladu sa člankom 7. Dodatnog protokola, Republika Hrvatska bila dužna uspostaviti kontaktnu točku za razmjenu policijskih podataka o stranim terorističkim borcima koja je dostupna 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Sukladno uspostavljenoj praksi u drugim državama članicama Vijeća Europe, Republika Hrvatska je u okviru radnog vremena  uspostavila kontaktnu točku u Službi terorizma Uprave kriminalističke policije, dok je izvan radnog vremena te u dane vikenda i neradne dane kontaktna točka uspostavljena u Službi za međunarodnu policijsku suradnju Uprave kriminalističke policije, dok je kao kontaktna točka Europske unije određen Europol.

Zaključno je naglasila da su sredstva za provedbu ovog Zakona osigurana u Državnom proračunu RH za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu u okviru razdjela 40 Ministarstva unutarnjih poslova i razdjela 110 Ministarstva pravosuđa te da se u saborskoj proceduri, sukladno članku 207a. Poslovnika Hrvatskoga sabora nalazi konačni prijedlog zakona i postupak donošenja zakona bi se trebao provesti tijekom jednog čitanja.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da će se problem pojaviti u implementaciji Dodatnog protokola, s obzirom da sve inkriminacije odnosno kaznena djela osim djelovanja odnosno postupanja sadrže i namjeru, a što će biti teško dokazati, posebice uzimajući u obzir da se već u samom Protokolu navodi da je potrebno pronaći balans između postupanja i zaštite ljudskih prava (posebice prava na slobodu kretanja, slobodu izražavanja, slobodu udruživanja i slobodu vjeroispovijesti).

Nadalje, istaknuto je da uvijek postoji realna bojazan da se određeni broj osoba kojima nije mjesto na popisu nađu na popisu (koji se razmjenjuju s drugim državama članicama), te kada jednom budu evidentirani teško „silaze“ s popisa.
Nastavno, postavljeno je i pitanje tko donosi odluku o teritorijalnom području primjene Dodatnog protokola odnosno da li se zna koje je područje teritorijalne primjene same Konvencije, na što je predstavnica predlagatelja istaknula da se područje primjene odnosi na Europsku uniju te da je u pitanju osjetljivo područje razmjene osobnih podataka koje će biti uređeno i drugim propisima koji će utvrditi način korištenja i distribucije osobnih podataka te njihovo brisanje.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 8 glasova „ZA“, Odbor je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU DODATNOG PROTOKOLA UZ KONVENCIJU VIJEĆA EUROPE O SPRJEČAVANJU TERORIZMA.

Jednoglasno, s 8 glasova „ZA“, Odbor je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:
    
PRILIKOM POLAGANJA ISPRAVE O RATIFIKACIJI, REPUBLIKA HRVATSKA JE DUŽNA ODREDITI PODRUČJE ILI PODRUČJA NA KOJA ĆE SE DODATNI PROTOKOL PRIMJENJIVATI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ranko Ostojić