.png)
Zagreb – Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, u okviru obilježavanja Europske godine kulturne baštine 2018., održao je u utorak tematsku sjednicu pod nazivom „Hrvatska kulturna baština u kontekstu europske kulturne baštine“. Razgovaralo se o vrijednostima kulturne baštine za društvo, doprinosu kulturne baštine gospodarstvu, važnosti zaštite kulturne baštine, modelima upravljanja kulturnim dobrima, ali i potrebi cjeloživotnog obrazovanja o kulturnoj baštini.
Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Odbora Vesna Bedeković predstavila je Europsku godinu kulturne baštine 2018. te rekla kako je u Hrvatskoj tijekom godine održano više od sedamdeset kulturnih manifestacija. Istaknula je potrebu očuvanja, promicanja i dobrog upravljanja kulturnim dobrima te naglasila važnost kulture, baštine i identiteta u obrazovnom sustavu.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek naglasila je važnost vrednovanja kulturne baštine kroz projekte te potrebu zaštite i očuvanja baštine u svim djelatnostima. Predstavila je zakonsku regulativu iz područja kulture koja će, kako je rekla, omogućiti privlačenje više europskih sredstava. – Ti propisi predstavljaju strateški okvir za unaprjeđenje institucionalnog djelovanja, rekla je Obuljen Koržinek.
U uvodnim izlaganjima Tajane Pleše, ravnateljice Hrvatskog restauratorskog zavoda, Tvrtka Zebeca s Instituta za etnologiju i folkloristiku te Darka Komše, ravnatelja Arheološkog muzeja Istre, predstavljeni su načini očuvanja, zaštite i održivosti kulturne baštine, modeli upravljanja kulturnim dobrima kao i načini arhiviranja, katalogiziranja i digitaliziranja nematerijalnih kulturnih dobara. Pleše je navela niz aktivnosti na području konzerviranja i restauriranja te rekla kako je Europska godina kulturne baštine 2018. Hrvatskom restauratorskom zavodu poslužila za aktivnije predstavljanje rada Zavoda i otvaranje široj javnosti.
O važnosti interdisciplinarnih znanstvenih istraživanja u kulturi, važnosti očuvanja nematerijalne baštine kroz Arhiv narodnih priča, Kartoteku narodnih pjesama i digitalizaciju građe govorio je predstavnik Instituta za etnologiju i folkloristiku. Ravnatelj Arheološkog muzeja Istre predstavio je model upravljanja, zaštite i prezentacije kulturne baštine Pule gdje spomeničkom baštinom grada upravlja Arheološki muzej. – Baštinom se treba upravljati na održivi način, a znanje prenijeti u bolje promicanje vrijednosti kulturnih dobara kako bi oni stvorili dodatnu vrijednost, rekao je Komšo.
Zastupnica Sanja Putica istaknula je kako je kulturna baština bila jedan od prioriteta nedavno završenog predsjedanja Hrvatske Odborom ministara Vijeća Europe. Putica je također istaknula važnost novog reformskog paketa zakona koji su usvojeni u Hrvatskome saboru i koji predstavlja podlogu za dobro upravljanje kulturnim dobrima, posebice dajući smjernice lokalnoj zajednici.
Ružica Marić iz Gradskog muzeja Vukovara istaknula je važnost očuvanja kulturne baštine u situacijama ratnih stradanja spomenuvši kako je obnova kulturne baštine grada, vraćanje slike i memorije grada jedan od preduvjeta i nositelja života i povratka u Vukovar. – Muzej je postao mjesto okupljanja i prepoznavanja identiteta Vukovara i dao je osjećaj zajedništva i izgradnje budućnosti, rekla je Marić.
U raspravi koja je uslijedila istaknuti su dugoročni izazovi zaštite hrvatske kulturne baštine i to posebno kapitalnih projekta značajnih za hrvatsku povijest i identitet. Kao jedan od najvećih istaknut je problem očuvanja arheološkog parka Salone, zatim osiguranje novog prostora za Hrvatski povijesni muzej, prikladnija skrb i donošenje pravnog okvira zaštite knjižne baštine privatnih knjižnica te nužnost edukacije korisnika i vlasnika kulturnih dobara. Zaključeno je kako je Europska godina kulture 2018. predstavlja dobru nit vodilja za daljnja promišljanja i postupanja na području zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom.