Istanbul – U okviru egipatskoga predsjedanja Parlamentarnom skupštinom Unije za Mediteran (PS UzM) u Istanbulu je od 21. do 23. svibnja, u organizaciji Velike nacionalne skupštine Turske, održan sastanak Odbora za gospodarska, financijska, socijalna pitanja i obrazovanje Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran, na kojemu je sudjelovala članica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran Ana Puž Kukuljan.
Otvorivši sastanak predsjednik Odbora Şamil Ayrim (Turska) uvodno se osvrnuo na prvi prijedlog preporuka Odbora na temu „Partnerstvo za stabilnost: gospodarska suradnja u Mediteranu kao put do mira“, koji će se nakon podnesenih amandmana usvajati na plenarnom zasjedanju PS UzM-a u srpnju 2026. u Kairu. Ayrim je naglasio kako je jedan od najsnažnijih temelja trajnoga mira u regiji gospodarska suradnja. Pritom je istaknuo povijesnu i kulturnu važnost Mediterana te ukazao na njegov potencijal razvoja u središte regionalnoga mira i globalnog gospodarstva. Izrazio je uvjerenje da će rasprava na navedenu temu uvelike pridonijeti uravnoteženijoj i održivoj suradnji koja nadilazi regionalne razlike te da će donesene preporuke pomoći preobrazbi Mediterana u središte strateškog partnerstva u kojemu prevladavaju mir, prosperitet i održivi razvoj. Naglasio je kako je Turska pouzdan partner sposoban predvoditi konkretne mjere u mirovnim procesima, humanitarnoj pomoći, energetskoj sigurnosti, obnovljivim izvorima energije, klimatskim promjenama i okolišnoj održivosti.
Tijekom rasprave sudionici su naglasili kako se Mediteran razvio u ključno područje smješteno na raskrižju ne samo trgovine, nego i strateške, geopolitičke i digitalne transformacije te da se regionalna stabilnost može osigurati jedino putem istinskih partnerstava temeljenih na uzajamnom poštovanju, gospodarskoj suradnji i uključivim reformama. Gospodarsku suradnju ocijenili su temeljnim instrumentom mira i stabilnosti te pozvali na zajedničko djelovanje u području infrastrukture, energije, prometa, upravljanja vodnim resursima, sigurnih i zakonitih migracijskih ruta te održivoga ribarstva.
U svom obraćanju zastupnica Puž Kukuljan naglasila je da su za sve aspekte suradnje, osobito u gospodarstvu, ključni mir, sigurnost i predvidivost. –Od iznimne je važnosti uključiti sve dionike – vlade, civilno društvo, mlade ljude i parlamentarce s obje obale Mediterana u oblikovanje prioriteta i budućih aktivnosti Unije za Mediteran, istaknula je. Također je naglasila važnost trećeg stupa Pakta za Mediteran, koji u fokusu ima poticanje snažnijih, održivijih i integriranijih gospodarstava. Istaknula je potrebu za modernizacijom trgovinske i investicijske suradnje, većom potporom energetskom sektoru i čistim tehnologijama, jačanje otpornosti u području voda, promicanje plavog gospodarstva i poljoprivrede te poboljšanje digitalne i prometne povezanosti kao i otvaranje novih radnih mjesta.
Puž Kukuljan usto je izvijestila sudionike kako je Republika Hrvatska u siječnju 2026. preuzela jednogodišnje predsjedanje skupinom mediteranskih država članica Europske unije EU MED9 te kako su ključni prioriteti predsjedanja usmjereni na sigurniji, održiviji i otporniji Mediteran. Ujedno je napomenula kako je Hrvatski sabor domaćin međuparlamentarnog sastanka odbora za vanjsku politiku država MED9, koji će se održati u Splitu od 25. do 27. svibnja, s ciljem daljnjega unaprjeđenja parlamentarne dimenzije suradnje MED9. Naglasak sastanka bit će na pitanjima od zajedničkog strateškog interesa, posebice o sigurnosti, održivosti i otpornosti Mediterana, njegovoj rastućoj geopolitičkoj važnosti te Paktu za Mediteran, s fokusom na suradnju među ljudima putem obrazovanja, znanosti i kulture. –Postizanje trajnoga mira na Bliskom istoku zahtijeva višedimenzionalni pristup koji kombinira diplomaciju i gospodarski razvoj te, iako politički i sigurnosni izazovi i dalje postoje, dijalog, suradnja i inkluzivno upravljanje nude put prema stabilnijoj i mirnijoj regiji, zaključila je Puž Kukuljan.
Parlamentarna skupština Unije za Mediteran broji 280 članova, a okuplja zastupnike nacionalnih parlamenata država članica Europske unije, Europskoga parlamenta, parlamenata partnerskih država (Albanije, Bosne i Hercegovine, Monaka i Crne Gore) te parlamenata Alžira, Egipta, Izraela, Jordana, Libanona, Maroka, Tunisa, Turske, Sirije, Palestine i Mauritanije.