.png)
Zagreb – U povodu Međunarodnog dana šuma koji se obilježava 21. ožujka, a ove godine pod geslom: „Obnova šuma: put do oporavka i blagostanja“, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upućuje čestitku hrvatskim šumarima i svima onima koji svojim odgovornim ponašanjem doprinose očuvanosti hrvatskih šuma.
–Pred nama je velik posao. Obnavljanje šuma izravno je povezano sa zdravljem sadašnjih i budućih generacija. Njime smanjujemo pritisak na klimu, poboljšavamo kvalitetu vode koju pijemo, hrane koju jedemo i zraka koji dišemo, ali i okoliša u kojem stvaramo staništa za biljne i životinjske vrste i resurse za gospodarske aktivnosti. Ukratko, stvaramo bolju budućnost, poručuje Petir.
Premda je šumarstvo u nadležnosti država članica, razne politike Europske Unije direktno su ili indirektno povezane s gospodarenjem šumama i sve se više prepoznaje multifunkcionalna uloga šuma. Petir ističe kako je širok spektar usluga koje šume nude, kao što su staništa za vrste, sekvestracija ugljika, izvor sirovinskih resursa, poboljšanje kvalitete zraka i tla, čista voda, obnova podzemnih voda, kontrola erozije, zaštita od suša, poplava i lavina, gospodarske aktivnosti, rekreativne aktivnosti, korištenje nedrvnih šumskih proizvoda, potpora razvoju lokalnih, kružnih biogospodarstava Unije i mnoge druge, usko povezan s ciljevima i aktivnostima koje se predlažu europskim Zelenim planom, Strategijom EU-a o bioraznolikosti i planiranim ciljevima klimatske neutralnosti do 2050. godine.
–Zbog gospodarenja zavičajnim vrstama na način prirodnog pomlađivanja u hrvatskim šumama, glavna karakteristika hrvatskih šuma upravo je prirodnost njihovog sastava. Ovaj način gospodarenja ne koriste sve države članice Unije, pa se hrvatsko šumarstvo itekako može ponositi ovim potrajnim načinom gospodarenja šumama, naglašava Marijana Petir.
Aktivnosti vrijednih hrvatskih šumara odavno su prerasle nacionalne okvire, pa se treba prisjetiti kako su Ujedinjeni narodi – upravo na inicijativu Republike Hrvatske u 2006. godini – 2011. godinu proglasili Međunarodnom godinom šuma.
Šume i druga šumska zemljišta zauzimaju oko 43 posto površine EU-a, a u na šumama utemeljenim sektorima uposleno je oko 500.000 osoba, dok neizravno o njemu ovisi više od 2,6 milijuna radnih mjesta u Uniji. U Hrvatskoj šume i šumska zemljišta zauzimaju 47,5 posto površina, a u sektoru je izravno zaposleno 13.000, a neizravno oko 50.000 osoba. –Ove brojke treba shvatiti ozbiljno i raditi na politikama koje će osigurati održavanje ove razine zaposlenosti i jačati otpornost industrija temeljenih na šumama. Zato je potrebno pružati potporu vlasnicima šuma i sektoru biogospodarstva za buduće otvaranje zelenih radnih mjesta koja će uzročno-posljedično utjecati i na očuvanje i napredak ruralnih područja, dodaje Petir. Za zelena radna mjesta, osim odgovornog upravljanja šumskim ekosustavima i resursima, za koja odgovornost leži na vlasnicima šuma, potrebno je osigurati i svu prateću infrastrukturu, od one prometne i društvene do osiguranja svih vrsta skrbi kako bi se ova radna mjesta učinila što privlačnijima i pozitivno utjecalo na donošenje odluke o životu u ruralnim područjima.
–Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za ovo programsko razdoblje programirano je ulaganje u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, a iskreno vjerujem kako će važnost multifunkcionalne uloge šuma biti prepoznata i pri izradi nacionalnog Strateškog plana Republike Hrvatske u okviru Zajedničke poljoprivredne politike za naredno razdoblje, poručuje Petir. Govoreći o trendu smanjenja površine šuma, kako na europskoj, tako i na svjetskoj razini, ali i u Hrvatskoj, Petir nadalje upozorava kako su krčenje i degradacija šuma ozbiljan problem kojemu je potrebno pristupiti odgovorno, između ostaloga i onemogućavanjem prometovanja nelegalno posječenim drvetom. Rješenje se nalazi u održivom upravljanju šumama koje će pripomoći ublažavanju klimatskih promjena i podupirati šumarstvo i na šumi temeljen sektor. Želimo li očuvati naše šume potrebne su nam sveobuhvatne analize te pregled mogućnosti i potreba sektora, koje će slijediti izrada konkretnih strategija, planova gospodarenja šumama, razvojnih strategija i programiranje dostatnih financijskih potpora. Kao što je uloga šuma multifunkcionalna, tako su i njene potrebe multifunkcionalne, pa je u planiranju ovih aktivnosti potrebno razmišljati o potrebama šuma vezanim uz očuvanje bioraznolikosti, osiguranje kvalificirane radne snage, informiranja i edukacije javnosti o značaju i svim ulogama šuma, digitalizacije i informatizacije, ali i potrebama drugih gospodarskih aktivnosti, pa time i poljoprivrede i ruralnih područja u kojima su šume smještene, dodaje Petir.
Podsjećamo kako se zastupnica Marijana Petir na europskoj razini izborila za izuzeće za Hrvatsku u okviru Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine tzv. LULUCF. Time je Hrvatska prvi put u jednom od europskih propisa dobila izuzeće kojim se omogućava da svoju referentnu razinu za šume izračunavamo uzimajući u obzir okupaciju dijela hrvatskog teritorija u razdoblju od 1991. i 1998. godine te učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na našem teritoriju. Bez ovog izuzeća drvno-prerađivački sektor u Hrvatskoj bio bi na velikom gubitku, jer ne bi mogao koristiti 40 posto etata. Također, emisije stakleničkih plinova, koje hrvatske šume apsorbiraju, ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama, a Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice.
Usto, Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske dogovorena je i tzv. „minska omotnica“. Za razminiranje poljoprivrednih površina unutar 1. stupa ZPP-a osigurana je posebna omotnica za izravna plaćanja razminiranog zemljišta od 9,6 milijuna eura. I pitanje razminiranja Hrvatske i potpore EU-a za tu aktivnost Marijana Petir stavila je u fokus europskih politika te je od Komisije zatražila da se poštuje puni iznos predviđen Ugovorom o pristupanju, a koji je namijenjen razminiranju preostalih minski sumnjivih površina.