Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu i projekcija planova za 2027. i 2028. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agencija za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 65. sjednici, održanoj 19. listopada 2026. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. listopada 2026. godine.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Odbor je predmetnom prijedlogu raspravljao objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 353.
Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske ukratko predstavili Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna. Istaknuli su da je dosadašnja realna dinamika bruto domaćeg proizvoda u 2026. godini nešto slabija u usporedbi s makroekonomskim projekcijama iz travnja ove godine, realni rast BDP-a iznosio je 1,9% u prvoj polovici godine, a zadnji pokazatelji ukazuju na ubrzanje gospodarske aktivnosti u nastavku godine. Dinamika potrošačkih cijena nešto je blaža u dosadašnjem dijelu 2026. godine u usporedbi s predviđanjima iz travnja, a tržište rada, iako sporijom dinamikom, obilježavaju i dalje povoljna kretanja.
Kad je riječ o prihodima, novim planom proračuna za 2026. ukupni prihodi iznose 36,6 milijardi eura, te se u odnosu na prvotni plan povećavaju za 853,2 milijuna eura, pri čemu se prihodi od poreza povećavaju za 527,6 milijuna eura, prihoda od doprinosa povećavaju za 171,7 milijuna eura, dok se prihodi od imovine smanjuju za 29,2 milijuna eura.
Prihod od poreza na dobit iznosi 2,8 milijardi eura i veći je za 73,7 milijuna eura, i rezultat je poslovanja poduzeća i banaka u prethodnoj godini, odnosno uplate poreza na dobit prilikom njihovog završnog obračuna krajem travnja 2026. Prihod od poreza na dodanu vrijednost iznosi 13,6 milijardi eura i veći je u odnosu na tekući plan za 676,1 milijun eura i temelji se na kretanju osobne i turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje, investicija te socijalnih transfera u naravi. Prihodi od posebnih poreza i trošarina bilježe smanjenje od 226,4 milijuna eura te iznose 2,9 milijardi eura i rezultat su kretanja potrošnje pojedinih trošarinskih proizvoda, uzimajući u obzir i učinke izmjena propisa u oporezivanju duhanskih proizvoda i energenata. Prihodi od doprinosa novim planom za 2026. povećavaju se za 171,7 milijuna eura i iznose 6,5 milijardi eura i rezultat su kretanja na tržištu rada. Prihodi od pomoći iznose 4,7 milijardi eura i u odnosu na dosad planirane smanjuju se za 8,9 milijuna eura te su izravno vezani uz projekte financirane iz EU fondova, odnosno Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. te iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Prihodi od imovine iznose 497,2 milijuna eura, što je smanjenje od 29,2 milijuna eura u odnosu na originalni plan za 2026. godinu.
Govoreći o rashodima, istaknuto je da se izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2026. godinu ukupni rashodi povećavaju za 745,3 milijuna eura, odnosno s 39,8 milijardi eura na 40,6 milijardi eura. Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju za 622,2 milijuna eura, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora povećavaju za 123,1 milijun eura. Unutar rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka najznačajnija povećanja odnose se na: socijalne pomoći i naknade u iznosu od 226,8 milijuna eura (od čega najvećim dijelom inkluzivni dodatak u iznosu od 185,0 milijuna eura), rashode za zaposlene u obrazovnom sustavu u iznosu od 188,9 milijuna eura, podmirenje naknada za energente (dio 10. i 11. paketa mjera Vlade Republike Hrvatske) u iznosu od 143,8 milijuna eura, mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 108,7 milijuna eura, ulaganja u željeznički sektor u iznosu od 85,1 milijun eura, jačanje obrambenih sposobnosti u iznosu od 78,2 milijuna eura, energetsku obnovu i sanacija štete od potresa u iznosu od 62,2 milijuna eura, dodatni rodiljni dopust u iznosu od 40,0 milijuna eura, programsko financiranje visokih učilišta u iznosu od 31,2 milijuna eura, poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija u iznosu od 20,0 milijuna eura, i dr. Nominalno najveća povećanja bilježe Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, dok najveće smanjenje bilježe Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, što je posljedica smanjene dinamike realizacije investicijskih aktivnosti i kapitalnih projekata.
Na razini izvanproračunskih korisnika bio je planiran manjak od 16 milijuna eura, dok je prema novom planu manjak 58 milijuna eura.
Što se tiče računa financiranja, ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja planiraju se u iznosu od 8,1 milijardi eura, što je smanjenje od 1,4 milijarde eura u odnosu na prvotni plan, dok planirani izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova iznose 4,2 milijarde eura, i u odnosu na prvotni plan povećani su za 117,7 milijuna eura.
Kad je riječ o ukupnom proračunu opće države, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 4 milijarde eura ili 4,0% BDP-a. Manjak proračuna opće države prema ESA 2010 metodologiji projiciran je u iznosu od 3 milijarde eura ili 2,9% BDP-a.
Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2026. zabilježiti smanjenje od 0,9 postotnih bodova, i to sa 56,3% BDP-a krajem 2025. na 55,5% BDP-a krajem 2026. godine. S tim u vezi, istaknuto je da se Hrvatska danas, prema stopi prinosa na desetgodišnje obveznice, zadužuje povoljnije od mnogih drugih europskih i svjetskih gospodarstava.
Odbor je raspolagao i pisanim, 37., Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnoga proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu, od 16. listopada 2026. godine, koje je zamjenik predsjednice Povjerenstva ukratko izložio. Između ostalog, naglašeno je da je rebalans rađen prema makroekonomskom okviru iz travnja 2026. godine, kad je očekivani rast bio 2,6%, dok su zadnje prognoze MMF-a na razini 2,2%. Također je skrenuta pozornost na stalan rast rashoda, i slijedom toga, postoji određeni rizik da, stopa manjka procijenjena na 2,9%, upravo zbog rashoda, bude viša. Posebno je ukazano na obvezu Republike Hrvatske u okviru fiskalnih pravila Europske unije, osobito obveza utvrđenih Nacionalnim srednjoročnim fiskalno-strukturnim planom (u daljnjem tekstu: Plan) te zahtjeva za dosljednim pridržavanjem dogovorene putanje neto rashoda. Prema projekcijama Ministarstva financija iz Izvješća o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Republike Hrvatske za 2025. i 2026. godinu, rast neto rashoda u 2026. godini trebao bi iznositi približno 5,6 %, što premašuje dopuštenu stopu od 4,9 %. Kumulativno odstupanje od utvrđene putanje do kraja godine procjenjuje se na 1,1 % BDP-a, uz aktiviranu nacionalnu klauzulu o odstupanju od fiskalnih pravila, što je znatno iznad dopuštenog kumulativnog odstupanja od 0,6 % BDP-a. Takva kretanja upućuju na potrebu za dodatnim naporima u očuvanju usklađenosti fiskalne politike s obvezama iz Plana te je potrebno pojačati kontrolu rashoda i poduzeti mjere kako bi se njihovo kretanje uskladilo s utvrđenom fiskalnom putanjom.
U raspravi je, u kontekstu potrebnih aktivnosti (sanacije odlagališta otpada, izgradnje centara za gospodarenje otpadom, poticanja odvajanja otpada), iznesena opaska na poveće smanjenje proračuna Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je izneseno mišljenje da, iako se vjerojatno radi o smanjenoj dinamici aktivnosti i nepredviđenim okolnostima, to u javnosti ne ostavlja dobru sliku. Također je iznesen komentar na visinu, odnosno razliku poreznih rashoda koji se odnose na mirovinske i zdravstvene doprinose te je zamoljeno za pojašnjenje istoga. U odnosu na navode iz Stajališta Povjerenstva za fiskalnu politiku o rastu neto rashoda od 5,6% (što je više od dopuštenih 4,9%), postavljeno je pitanje je li Republika Hrvatska u riziku od pokretanja postupka zbog prekomjernog manjka. Također, s obzirom na preporuke Povjerenstva o konkretnim mjerama štednje na rashodima države za proračun 2027., zamoljeno je za podatke o tome, pri čemu je istaknuto da Povjerenstvo godinama upozorava na isto. Pojedini članovi Odbora smatraju da horizontalni socijalni transferi značajno negativno utječu na državni proračun te je izraženo uvjerenje da će uspostavom Registra stanovništva doći do pravednije raspodjele pomoći socijalno ugroženim građanima. Nastavno na navedeni nerazmjer uplata doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ukazano je na veliko porezno opterećenje na srednje i više plaće, koji snažno financiraju prihode HZZO-a. Ujedno je izneseno mišljenje da je jedan od ključnih izazova javnih financija velik udio zaposlenih u državnom sektoru, uz povećanje mase plaća, što dodatno dovodi do zahtjeva za povećanje minimalne plaće i općenito rasta primanja, i stvara pritisak na proračun, dok se istodobno smanjuju rashodi za investicije. Zaključno je zamoljeno za podatke o kretanju duga u zdravstvu.
Predstavnici Vlade Republike Hrvatske složili su se s ocjenom Povjerenstva da uvijek postoje određeni rizici koji se odnose na rast BDP-a, a onda i rast manjka, no, kako je rečeno, projekcije Vlade Republike Hrvatske su optimističnije nego one MMF-a, budući da treći kvartal pokazuje veći rast nego što je to bilo u prvih šest mjeseci ove godine. Obrazloženo je da je smanjenje proračuna Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost posljedica dinamike određenih aktivnosti. U odnosu na komentar o nerazmjeru prihoda od doprinosa za zdravstveno u odnosu na prihode od doprinosa za mirovinsko osiguranje, pojašnjeno je postoje kategorije koje su izuzete od plaćanja istih, slijedom čega dolazi do spomenute razlike. Vezano za smanjenje rashoda države, istaknuto je da država treba biti racionalna i pokušati umanjiti rashode tamo gdje je to moguće i pritom se držati zadanih okvira. Što se tiče horizontalnih mjera u dijelu državnih rashoda, očekuje se da će Registar stanovništva polučiti rezultate zbog kojih je uspostavljen. Nadalje, iznesen je podatak da je gornja stopa poreza na dohodak u Hrvatskoj niža od prosječne gornje porezne stope na dohodak na razini Europske unije. S tim u vezi, a vezano za plaće zaposlenih u javnom i državnom sektoru, posebno je naglašeno da je to sektor u kojem se zanemaruje stupanj obrazovanja koji je viši u odnosu na privatni sektor te da to treba imati na umu, a rast plaća u realnom sektoru je viši nego u državnom, odnosno javnom. Vlada Republike Hrvatske će i nadalje raditi na zaštiti kupovne moći tog sektora, vodeći računa o tome da se zbog toga ne optereti državni proračun. Što se tiče minimalne plaće, njezin iznos je zaista minimalan i, s obzirom na rast životnih troškova, ne može se ne očekivati porast tog iznosa, koji je i planiran. Kad je riječ o stanju duga u zdravstvu (bolnice), na dan 30. rujna 2026. ukupne obveze iznose 782 milijuna eura, od toga dospjele 538 milijuna eura, što je nešto niže nego 2025. godine. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prema veledrogerijama ima dug u iznosu od 285 milijuna eura, od čega je 143 milijuna eura dospjelo.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 5 „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE
ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2027. I 2028. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastruktura d.o.o. za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac