Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 22. rujna 2026. godine, proveo je raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prvo čitanje, P.Z. br. 337, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2026. godine.
Odbor je na temelju članka 179. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike uvodno je naveo kako su 2002., 2010. i 2014. godine uvedena tri smanjenja prava djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, a dugotrajna primjena smanjenja dovela je do trajnog umanjenja mirovina ovoj kategoriji umirovljenika. Dva od tri smanjenja su sustavno ukidana, pri čemu je zadnje ukidanje bilo 2023. godine kada je u dva koraka ukinuto jedno smanjenje sa dva puta po 5%, drugo smanjenje ukinuto je uslijed rasta gospodarstva i ostalo je ovo smanjenje od 8%-20% koje je središnja točka ovih izmjena zakona. Navedeno smanjenje prava planira se ukinuti od prvog siječnja 2027. godine, kojem je cilj dodatno poboljšati materijalni položaj za 34.000 korisnika, uslijed kojeg će doći do izravnog povećanja svote mirovine u prosjeku za 70,00 eura po korisniku. Sustavni pristup ukidanja smanjenja prava istovremeno vodi računa i o javnim financijama, pri čemu je za prošli prijedlog ukidanja prava, u 2025. godini izdvojeno 124 milijuna eura. Za aktualni prijedlog, koji će biti u primjeni od 1. siječnja 2027. godine, slijedom kojeg će doći do povećanja rashoda, planira se izdvojiti dodatna sredstva u državnom proračunu i to 27 milijuna eura u 2027., 34,2 milijuna eura u 2028. i 38,8 milijuna eura u 2029. godini.
Također, ovim Prijedlogom zakona želi se dodatno priznati i vrednovati doprinos osoba koje su tijekom svojeg radnog vijeka obavljale osobito zahtjevne, odgovorne i sigurnosno osjetljive poslove od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, tako da se uvjet od najmanje 15 godina provedenih na dužnostima i poslovima vrednuje neovisno o tome računa li se na tim poslovima staž osiguranja s povećanim trajanjem. Nadalje, staž osiguranja s povećanim trajanjem uvodi se po modelu kojim se za navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 14 mjeseci.
U okviru rasprave, s jedne strane iznijete su ocjene kako se radi o prijedlogu koji nudi cjelovito rješenje i sveobuhvatno uređuje mirovinska prava za osobe koje su svoj radni vijek provele u vojsci, policiji i drugim službama. Istaknuto je kako je Prijedlogom zakona obuhvaćeno ukidanje umanjenja prava koja su bila uvedena u kriznim vremenima i umanjenja uvedena iz političkih razloga. U tom pogledu naglašeno je da Vlada Republike Hrvatske ovim Prijedlogom zakona ispravlja učinjene nepravde i vraća prava koja su bila ukinuta 2002. godine.
Nadalje, jedan dio zastupnika referirao se na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, ( P.Z. br. 336 ) koji nije bio točka dnevnog reda sjednice Odbora. Između ostaloga je navedeno kako se Prijedlogom zakona o hrvatskim braniteljima uvodi braniteljski dodatak koji pripada korisnicima mirovina iz općeg sustava i iz braniteljskog zakona, ali ne i korisnicima mirovina iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. U praksi bi to značilo da dragovoljac koji je 90-tih krenuo u obranu Republike Hrvatske, ostao u službi i umirovio se kao vojnik ili policajac za identično vrijeme provedeno u ratu neće dobiti nikakvu naknadu, dok će njegov suborac umirovljen po drugim propisima dobiti naknadu. U tom pogledu iznijeto je mišljenje kako je potrebno oba prijedloga raspraviti „u paketu“ jer se ne mogu promatrati izdvojeno budući se, kako je navedeno, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji izdvaja pojedina skupina branitelja od ostalih, ali se istovremeno u pravima zakida značajna populacija. U tom kontekstu istaknuto je kako će o oba zakonska prijedloga raspravljati Odbor za ratne veterane u svojstvu matičnog radnog tijela. Slijedom iznijetih primjedbi, bez izjašnjavanja članova, prihvaćen je prijedlog da Odbor za obranu oba zakonska prijedloga raspravi u drugom čitanju.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, i 5 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura.
PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk