Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 25. sjednici, održanoj 29. listopada 2025. godine, u prvom čitanju, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, prvo čitanje P.Z. br. 10, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Marija Selak Raspudić, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 24. svibnja 2024. godine.
Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade RH KLASA: 022-03/24-12/36, URBROJ: 50301-04/24-24-4 od 25. srpnja 2024. godine.
Uvodno obrazloženje podnijela je Marija Selak Raspudić, zastupnica u Hrvatskome saboru. U uvodnom obrazloženju zastupnica je istaknula kako se pitanje nedopuštenog korištenja informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom odgojno-obrazovnoga rada trenutno regulira Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera iz 2015. godine, koji regulira samo korištenje pametne tehnologije za vrijeme nastave, dok se ne osvrće na njezino korištenje u školskim ustanovama. Stoga se ovim zakonskim dopunama predlaže zabrana korištenja pametnih telefona, pametnih satova i tableta u školskim ustanovama, osim u edukacijske svrhe kada to zahtjeva nastavna jedinica ili ukoliko je njihova uporaba opravdana medicinskim razlozima. U tom smislu, očekuje se da će zabrana korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u školskim ustanovama, osim kada je ona potrebna za obradu nastavne jedinice ili u medicinske svrhe, pridonijeti kvalitetnijim ishodima učenja, snažnijem fokusu na nastavni proces te, u dugoročnoj perspektivi kroz privremenu pauzu u njihovoj uporabi, razvoju kritičke svijesti o svim prednostima i nedostacima suvremene tehnologije, kao i osnaživanju međusobnih odnosa u stvarnom svijetu, uvažavanju nastavničkog autoriteta, a u konačnici i poboljšanju mentalnog zdravlja djece i mladih.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera (Narodne novine, br. 94/15. i 3/17.) regulirano pitanje nedopuštenog korištenja informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom odgojno-obrazovnog rada, pri čemu je navedeno širi pojam od pojma: „pametnih telefona, pametnih satova i tableta" koji se koristi u Prijedlogu zakona te se sukladno važećem rješenju daje veća mogućnost reagiranja, pogotovo ako se uzme u obzir dinamiku noviteta u IT tehnologiji i sklonost djece i mladih da brzo usvajaju IT novitete. Predloženim zakonom zabranilo bi se korištenje pametnih telefona, pametnih satova i tableta u školskim ustanovama, pri čemu nije uzeto u obzir da je za pojedine učenike, škole i određena okruženja, iz sigurnosnih i organizacijskih razloga, nužno ostaviti mogućnost da učenici tijekom boravka u školi izvan nastave (tijekom odmora) koriste ovakve uređaje. Osim toga, predloženi zakon ne sadrži mjere postupanja u slučaju da učenik ne poštuje zabranu.
Vezano za pitanje zaštite mentalnog zdravlja učenika, potrebno je uzeti u obzir da su djeca u školi u mogućnosti koristiti mobitele tek tijekom odmora (cca 35 minuta), dok iste mogu koristiti preostali dio dana izvan škole (cca 8-12 sati). Time dodatna zabrana korištenja ovih uređaja tijekom školskih odmora ne može značajnije pridonijeti zaštiti mentalnog zdravlja učenika, dok može, posebno u pojedinim okruženjima i za pojedine učenike, znatno narušiti organizaciju dolaska i odlaska u školu, organizaciju sudjelovanja u izvanškolskim aktivnostima, provedbu određenih obiteljskih obaveza koje učenik može imati i slično. Za zaštitu mentalnog zdravlja i dobrobiti učenika najvažnija mjera je upozoravanje roditelja i učenika o štetnosti ovih uređaja te nužnosti nadzora i ograničenja, kako vremena, tako i sadržaja kojem su djeca izložena.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske naglasila je i da je zaštita mentalnog zdravlja djece i mladih jedan od prioriteta koji su definirani Strateškim okvirom razvoja mentalnog zdravlja do 2030. Zdravlje i dobrobit djece, učenika i studenata, uz edukaciju, jedno je od osnovnih područja koja su odgovornost svih zaposlenika u sektoru obrazovanja i šire. Sve osobe koje rade u predškolskim ustanovama, školama i ostalim obrazovnim ustanovama imaju odgovornost podupirati i razvijati mentalno, emocionalno, socijalno i fizičko blagostanje djece i učenika. Međutim, ukoliko postoji opravdana potreba, svaka školska ustanova može svojim općim aktima ograničiti i/ili zabraniti korištenje pametnih telefona, pametnih satova i tableta u svojim prostorima, što je većina škola i napravila te nema potrebe za donošenjem predloženog zakona kojim bi se regulirala predmetna problematika. Shodno iznijetome, istaknula je kako Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati navedeni Prijedlog.
U raspravi je većina članova Odbora istaknula kako je pitanje nedopuštenog korištenja informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom odgojno-obrazovnog rada, regulirano Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera te da sukladno važećem rješenju nije potrebno donositi Zakon. K tome, istaknuto je da, ukoliko postoji opravdana potreba, svaka školska ustanova može svojim općim aktima ograničiti i/ili zabraniti korištenje, pametnih telefona, pametnih satova i tableta u svojim prostorima, a što je većina škola i napravila. Nadalje, istaknuto je da, iako su ograničenja uporabe mobitela u školama nužna, rješenje treba tražiti i u razvoju digitalne pismenosti, sigurnosne kulture i odgovorne uporabe tehnologije kod djece, ali i u edukaciji roditelja. Također, budući da korištenje digitalnih tehnologija utječe na mentalno zdravlje djece, istaknuto je da je u sustavu odgoja i obrazovanja potrebno usmjeriti aktivnosti na zaštitu i prevenciju oštećenja mentalnog zdravlja djece i mladih. Isto tako, za zaštitu mentalnog zdravlja i dobrobiti učenika najvažnija mjera je upozoravanje roditelja i učenika o štetnosti ovih uređaja te nužnosti nadzora i ograničenja, kako vremena, tako i sadržaja kojem su djeca izložena. Također, u raspravi je istaknuto mišljenje kako djecu treba poučavati da pametne tehnologije koriste na pametan način.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka
Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, prvo čitanje P.Z. br. 10.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković