Odbor za financije i državni proračun

Izvješće Odbora za financije i državni proračun o Godišnjem izvješću o poslovanju Financijske agencije za 2018. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 85. sjednici, održanoj 11. prosinca i 13. prosinca 2019. godine, Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2018. godinu, koja je Hrvatskom saboru, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01, 60/04 i 42/05) dostavila Financijska agencija, aktom od 3. listopada 2019. godine.  

Odbor je o predmetnom Godišnjem izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 14. studenoga 2019. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2018. godinu.

Uvodno je predstavnik Financijske agencije predstavio Godišnje izvješće za 2018. godinu. Ukratko su predstavljani pokazatelji o prihodima, rashodima, dobiti te o poslovnim aktivnostima Financijske agencije u 2018. godini. 

Financijska agencija je u izvještajnoj godini ostvarila 812,6 milijuna kuna prihoda što je 1% manje nego u prethodnoj godini, a primarno kao rezultat smanjenja prihoda po osnovi ukidanja vrijednosnih usklađenja od kupaca i prihoda od zateznih kamata koji su realizirani u prethodnoj godini slijedom naplate određenih potraživanja. Smanjenje prihoda u nešto manjoj mjeri može se pripisati i smanjenju prihoda u dijelu platno-prometnog poslovanja, konkretno od smanjenja prihoda od uplata i isplata građana šalterima, a što je rezultat usvajanja novih tehnologija elektroničkog i mobilnog plaćanja.
Unatoč tome, u strukturi prihoda 36%, odnosno 292,7 milijuna kuna, još uvijek čine prihodi od usluga za financijsku industriju (radi se o platno-prometnim uslugama koje Financijska agencija pruža bankama na principu outsourcinga, uslugama nacionalnog kliringa te drugim uslugama za građanstvo i poduzetništvo).

Prihodi od javnih servisa čine 30% ukupnih prihoda Financijske agencije, odnosno 243,7 milijuna kuna u izvještajnoj godini (radi se javnim ovlastima provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, provedbe izvan-sudskog postupka stečaja potrošača, provedbe ovrhe na nekretninama i pokretninama, vođenja upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja, vođenja registara i pružanja informacija te poslova prikupljanja i obrade financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija).

Prihodima od servisa za državu (radi se o podršci sustavu evidentiranja i rasporeda javnih prihoda, podršci sustavu državne riznice, poslovima za Poreznu upravu, poslovima za Središnji registar osiguranika, vođenju poslova centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima za sve tijela javne uprave, vođenju sustava za nadzor potrošnje posebnog goriva za poljoprivredu i ribolovstvo te vođenja sustava za naplatu javnih prihoda odnosno mandatnih kazni i upravnih pristojbi putem platnih kartica) ostvareno je 148,6 milijuna kuna ili 18% ukupnih prihoda 2018. godine.
Prihodi od komercijalnih digitalnih rješenja čine 9% ili ukupno 71,5 milijuna kuna prihoda izvještajne godine (radi se o ulozi Financijske agencije kao pružatelja temeljne digitalne infrastrukture, kao evidentiranog izdavatelja digitalnih certifikata koji su nositelj elektroničkog identiteta i elektroničkog potpisa građana, poslovnih subjekata i javne uprave, kao operativnog provoditelja nacionalnog identifikacijskog i autenti(fi)kacijskog sustava koji je središte usluga državne informacijske infrastrukture, kao i od prihoda arhivsko-dokumentacijskog centra).
Ostali prihodi - radi se o informacijsko-komunikacijskim uslugama (smještaju IT opreme, outsourcingu infrastrukturnih servisa te usluzi HitroNet-a), financijskim prihodima, prihodima od zakupa poslovnog prostora te prihodima od ukidanja vrijednosnih usklađenja i rezervacija za sudske sporove - čine 7% ukupnih prihoda te su realizirani u visini od 57,9 milijuna kuna.

Rashodi Financijske agencije u 2018. su godini iznosili 785,9 milijuna kuna što je smanjenje od 3% u odnosu na prethodnu 2017. godinu nastalo kao rezultat smanjenja troškova osoblja za 20 milijuna kuna, a slijedom smanjenja broja zaposlenika od 1. siječnja izvještajne godine. 
U strukturi rashoda još uvijek dominiraju troškovi osoblja koji čine 48% ukupnih rashoda te su u izvještajnog godini realizirani u visini od 378,8 milijuna kuna, što je 5% manje nego u prethodnoj godini. Financijska agencija na kraju 2017. godine broji ukupno 2.785 zaposlenika, što je za 265 zaposlenika manje u odnosu na prethodnu godinu. 

Troškovi usluga i materijala čine 20%, odnosno 157,4 milijuna kuna ukupnih troškova realiziranih u izvještajnoj godini, što je smanjenje od 1% u odnosu na 2017. godinu. Među njima su najznačajniji troškovi bankarskih naknada u iznosu od 32 milijuna kuna i troškovi tekućeg održavanja softwarea koji su u 2017. godini iznosili 23 milijuna kuna.

Troškovi amortizacije čine 11% ili ukupno 89,3 milijuna kuna – jednako kao i 2017. godine. Financijska agencija je u 2018. godini realizirala ukupno 87,4 milijuna kuna investicija što je rast od 73% u odnosu na prethodnu 2017. godinu. Investicijske aktivnosti u 2018. godini, kao i u prethodnim godinama, dominantno su se odnosile na ulaganja u informatičku opremu koja čine 53% ukupno realiziranih investicija.
Među ostalim troškovima, koji čine 17%, tj. 132,5 milijuna kuna ukupnih troškova ističu se troškovi dugoročnog rezerviranja za sudske sporove, mirovine, otpremnine i slične troškove u iznosu od 47,2 milijuna kuna.

Financijska agencija ostvarila je bruto dobitak u iznosu od 26,8 milijuna kuna što je višestruko povećanje u odnosu na 2017. godinu kada je ostvarena bruto dobit u visini od 8,3 milijuna kuna. Neto dobitak izvještajne godine iznosi 13,9 milijuna kuna.
Najvažnija pojedinačna poslovna aktivnost Financijske agencije tijekom 2018. godine odnosi se na implementaciju novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Ovim zakonskim rješenjem Financijske agencije je 4. kolovoza prošle godine deblokirala 50.695 građana te u cijelosti ili djelomično prestala provoditi ovrhu po oko 1,6 milijuna osnova za plaćanje, odnosno za više od 225.000 ovršenika.

Financijske agencije je tijekom izvještajne godine, zajedno s Ministarstvom uprave kao nositeljem projekata, ostvarila i značajne uspjehe u pripremi projekata za financiranje iz Europske unije fondova i to po osnovi projekata e-Poslovanje, e-Pristojbe, Jedinstveno upravno mjesto i ePIC. 
Osim navedenih ključnih poslovnih aktivnosti, Financijska agencija je tijekom izvještajne godine pružala usluge po svim svojim komercijalnim i javnim servisima te simultano razvijala i nove servise i distribucijske kanale pri čemu se ističe razvoj mobilne platforme Financijske agencije kao i razvoj servisa Info.BIZ s bazom poslovnih informacija za više od 775.000 poslovnih subjekata.

U raspravi na Odboru konstatirano je da Financijska agencija ima ogromni financijski potencijal. Razjašnjeno je da Financijska agencija ima velike financijske viškove zbog velikog portfelja nekretninama i zbog procesa nagodbe s Ministarstvom financija Republike Hrvatske gdje im je isplaćeno 270 milijuna kuna. Postavljeno je pitanje o smanjenju izdataka za zaposlene od samo 1% u usporedbi s 2017. godinom, iako Financijska agencija zapošljava sve manje ljudi. Predstavnik iz Financijske agencije ukazao je na problema manjka IT-radne snage i zbog toga su takvim zaposlenicima povećali plaće. Objasnio je da  su zbog takve odgovorne kadrovske politike zadržali svoje kadrove. Ukupno zaposlenici Financijske agencije ostvaruju prosječne plaće u iznosu kao prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. Također je članove Odbora zanimao podatak o povećanju izdataka za vanjske usluge u iznosu od 4% u usporedbi s 2017. godinom. Odgovoreno je da je u Republici Hrvatskoj ostvaren rast plaća, pa je tako time uslijedio i rast troškova vanjskih usluga kao troškovi čuvanja imovine i dr. Dalje je ukazano na činjenicu da Ministarstvo financija ne raspolaže s jakom informatičkom službom i da koriste IT-sektor Financijske agencije. Upozoreno je na činjenicu da se naknade koje Financijska agencija naplaćuje državi moraju smanjiti.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:


Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2018. godinu


Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.