11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 23. travnja   2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama, prvo čitanje, P.Z. br. 143, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2025. godine. 
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da predmetni Zakon uređuje plaćanje javnobilježničkih pristojbi za isprave i radnje javnog bilježnika, a propisana su i osobna oslobođenja i postupak za stranke koje prema svom općem imovnom stanju ne mogu podmiriti javnobilježničku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i obitelji, ako sud na području kojeg se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži poduzimanje službene radnje, donese rješenje o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe, pri čemu je stranka dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija. 
S obzirom da potvrda o imovnom stanju Porezne uprave sadrži isključivo podatke o visini dohodaka i primitaka podnositelja zahtjeva i njegovog supružnika, a  ne sadrži podatke o vlasništvu i vrijednosti njihove imovine, ovim Prijedlogom zakona predlaže se da stranka uz zahtjev za oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe sudu, umjesto potvrde o imovnom stanju, podnosi potvrdu Porezne uprave o visini dohodaka i primitaka u tekućoj godini odnosno za prethodnu kalendarsku godinu. Također, propisuje se da sud odluku o oslobođenju donosi uzimajući u obzir i raspoložive podatke o vrijednosti imovine podnositelja zahtjeva, pri čemu može od nadležnih tijela tražiti podatke iz službenih evidencija.
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:
1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama. 
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 23. travnja   2025. razmotrio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odvjetništvu, prvo čitanje, P.Z. br. 147, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. travnja 2025. godine. 
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se u sklopu pregovora  Republike Hrvatske za pristup u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), radi ispunjenja određenih kriterija, treba pristupiti i dopuni Zakona o odvjetništvu, i to u pogledu odredbi koje uređuju obavljanje odvjetničke službe i  pojedinih odvjetničkih radnji od strane odvjetnika iz drugih država koji su u matičnim državama - članicama Europske unije stekli pravo obavljanja odvjetničke službe, s obzirom da se u okviru pristupnih pregovora otvorilo pitanje mogućnosti pružanja odvjetničkih usluga od strane odvjetnika iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija, kao obveznog pravnog instrumenta OECD-ovog Odbora za ulaganja. S obzirom da je usvajanje spomenutog Kodeksa obvezan uvjet za Republiku Hrvatsku u postupku pristupanja OECD-u, potrebno je uskladiti odredbe Zakona o odvjetništvu s ovim pravnim instrumentom i ujednačiti status odvjetnika iz država članica Europske unije i odvjetnika iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji.
Slijedom navedenog, propisuje se odgovarajuća primjena važećih odredbi Zakona o odvjetništvu koje se odnose na odvjetnike iz država članica Europske unije i na odvjetnike iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija OECD-a. Nadalje, kao jedan od uvjeta za upis u imenik odvjetnika, uz državljanstvo Republike Hrvatske, države članice Europske unije ili druge države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, propisuje se i državljanstvo država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zaklona o odvjetništvu.  
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 8. travnja 2025. razmotrio je Prijedlog zaključka o zaduživanju Vlade Republike Hrvatske da pokrene postupak razrješenja Glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub SDP-a, aktom od 27. ožujka 2025. godine.

Odbor je Prijedlog zaključka u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/25-12/13, URBROJ: 50301-04/25-3 od 3. travnja 2025. kojim predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zaključka.
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je Klub zastupnika SDP-a predložio  zaključak kojim se zadužuje Vlada Republike Hrvatske da na temelju članka 28. stavka 2. Zakona o državnom odvjetništvu podnese Hrvatskom saboru prijedlog za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, u roku od 30 dana od dana donošenja zaključka. Navodi da se Glavni državni odvjetnik od početka mandata kompromitirao kroz prepisku s Josipom Pleslić, vožnju sa Zdravkom Mamićem, oduzimanjem predmeta iz nadležnosti EPPO-a, do tragedije na brodu Lastovo u tom predmetu vođene su dvije istrage, Agencije koja je utvrdila odgovornost uprave Jadrolinije zbog nepostojanja protokola, i DORH-a koji je utvrdio odgovornost zapovjednika i dva člana posade, odvjetništvo je utvrdilo odgovornost pojedinaca koji nemaju zaštitu politike. Tezu da su članovi SDP-a pokrenuli inicijativu kada su određene istrage obuhvatile i njihovo članstvo opovrgava, iznosi da je SDP još u najavi imenovanja Ivana Turudića za Glavnog državnog odvjetnika uputio zahtjev za uskratu, da je reagirala javnost a održan je i prosvjed udruga civilnoga društva. Upravo u to vrijeme u javnosti se pojavljuju poruke koje je razmjenjivao sa Josipom Rimac, u početku je to negirao a kasnije priznao, takva ponašanja i manipulacije ne smiju biti odlika državnog odvjetnika. Dalje obrazlaže kako Glavni državni odvjetnik RH unatoč zabrani koju mu nameće funkcija i Etički kodeks državnih odvjetnika, sustavno ulazi u političke polemike i sukobe s političkim strankama, čelnicima oporbenih stranaka, saborskim zastupnicima, predsjednikom Republike Hrvatske, čime narušava percepciju neovisnosti pravosuđa. Nedavni postupci DORH-a u slučajevima Dabro, Sopta i Banožić ukazuju na selektivne kriterije u postupanju za kaznena djela kojih su počinitelji dužnosnici vladajućih. Stječe se dojam da se vladajući nalaze pod zaštitom DORH-a, iako su prema Ustavu RH svi pred zakonom jednaki. U rujnu 2024. na sjednici Odbora za pravosuđe povodom teme: „Curenje informacija iz izvida i istraga“ kada su dužnosnici vladajuće stranke nekoliko dana prije uhićenja podnijeli ostavke, Glavni državni odvjetnik je izjavio da ne namjerava istraživati curenje informacija a nije vidio ništa sporno u podnesenim ostavkama, čak je i napustio sjednicu Odbora. Time je Glavni državni odvjetnik pokazao nepoštivanje institucije Hrvatskoga sabora. Selektivna je primjena tzv. Lex AP-a budući da filtrirane informacije kontinuirano cure u medije. Postupanje Ivana Turudića narušilo je i ugled Republike Hrvatske izvan granica, tako se prema Izvješću koalicije udruga Civil Libertas Union for Europe, Hrvatske našla među pet zemalja koje potkopavaju demokraciju i vladavinu prava, izrijekom spominjući Ivana Turudića. Dalje, Glavna europska javna tužiteljica je otvoreno prozvala Ivana Turudića za samovoljno oduzimanje predmeta EPPO-u u slučaju bivšeg HDZ-og ministra zdravstva. RH je prijavljena Europskoj komisiji zbog procedure vezane uz sukob nadležnosti. Osim toga, SDP je tijekom postupka imenovanja Glavnog državnog odvjetnika upozoravao da će Ivan Turudić politizirati instituciju Glavnog državnog odvjetnika i staviti je u funkciju HDZ-a. U zadnjih godinu dana u brojnim slučajevima poput zapošljavanja u Hrvatskim šumama, Jadrolinije, Banožića, DORH štiti sustav, štiti političke miljenike, pokreće politički obojene progone uoči izbora. Glavni državni odvjetnik uhvaćen je u laži i kada je izjavio da nije bio u Slovenskoj. Inicijativa je dosljedna i principijelna borba za nezavisno pravosuđe, a razrješenje nije samo pitanje jednog čovjeka, to je obrana pravne države, povjerenja građana u institucije i poruka da pravosuđe mora služiti pravdi, a ne političkoj stranci na vlasti. Predlagateljica se očitovala i na mišljenje Vlade Republike Hrvatske u dijelu da Hrvatskom saboru Zakonom nije dana ovlast niti da podnosi, niti da nalaže Vladi Republike Hrvatske podnošenje prijedloga za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, da su odredbe Zakona o državnom odvjetništvu u pogledu postupka razrješenja Glavnog državnog odvjetnika nedvosmislene te da Klub zastupnika SDP-a nema pravne osnove podnošenja. S tim u vezi obrazlaže da je Ustavni sud RH davno utvrdio da je Poslovnik Hrvatskoga sabora opći akt, koji ima snagu organskog zakona, a u skladu s odredbama Poslovnika iz članka 127. i članka 165. podnesen je Prijedlog zaključka. Također, smatra da je netočno kako nije ispunjen ni jedan od propisanih razloga razrješenja, cijelo obrazloženje temeljeno je na nanošenju štete i ugleda DORH-a.

Predsjednik Odbora ukratko se osvrnuo na mišljenje Vlade RH na Prijedlog zaključka, u kojem Vlada RH ispravno tvrdi kako Hrvatskom saboru nije dana ovlast niti da podnosi, niti da nalaže Vladi RH podnošenje prijedloga za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika RH. Predlagatelj se nije pozvao na Zakon o državnom odvjetništvu, nego se pozvao na Poslovnik Hrvatskoga sabora, na odredbe članaka 127. i 165. Poslovnika, kojima je Hrvatskom saboru dana ovlast od Vlade Republike Hrvatske tražiti i provođenje određenih radnji koje su u njezinoj nadležnosti, i ovlast da može zaključkom utvrđivati obaveze Vlade RH, iznosi da je skandalozna tvrdnja iz mišljenja kako podnošenje prijedloga nema pravne osnove.

U replikama na uvodno izlaganje izneseno je kako je spominjanje Slovenske pitanje za predlagatelja jer se odnosi i na predsjednika Republike Hrvatske, kao i slučaj Antolić Vupora, dok se odnos Glavnog državnog odvjetnika i EPPO-a u predmetu Beroš ističe kao nesuradnja i degradiranje EPPO-a.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije smatra da je tumačenje članka 165. Poslovnika Hrvatskoga sabora od strane predlagatelja opasan presedan, koji zadire u trodiobu vlasti, protivno je Ustavu RH i Zakonu o državnom odvjetništvu da jedno tijelo državne vlasti nalaže drugom tijelu državne vlasti.  Člankom 28. stavkom 2. Zakona o državnom odvjetništvu propisano je da Vlada RH podnosi prijedlog za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika, u slučajevima taksativno navedenim u stavku 1. članka 28. Smatra da osim političke ocjene Prijedlog  nema suštinu. U pogledu EPPO-a i europske tužiteljice iznosi da ovakvo uređenje po pitanju nadležnosti ima 14 zemalja Europske unije, ono nije protivno pravu Europske unije, niti Europska komisija traži da se mijenja, radi se o mišljenju europske tužiteljice i ne znači da je to mišljenje ispravno. U spominjanju izvida u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova radi se o pokretanju izvida u zajedničkoj akciji DORH-a i EPPO-a. U Prijedlogu se netočno navode slučajevi iz medija, dok je primjerice u slučaju Banožić potvrđena optužnica, predmet Beroš je nadležnost nacionalnog odvjetništva, istovremeno se ne spominju medijski slučajevi vezani za članove drugih političkih opcija. Sam predsjednik SDP-a je povodom događaja u Varaždinu izjavio da se provode aktivnosti pred lokalne izbore, te da će pokrenuti pitanje odgovornosti Glavnog državnog odvjetnika. Ponovio je da je Prijedlog opasan presedan, s recikliranim temama, s jasnim vremenom podnošenja.
U replikama na izlaganje ministra pravosuđa izneseno je u pogledu vremena podnošenja Prijedloga da je i listopadu prošle godine podnesen zahtjev, da se Prijedlog podnosi temeljem članka 165. Poslovnika,  kao i da se radi o organskom zakonu.  

U raspravi  je istaknuto mišljenje da se već godinama u DORH-u podiže ljestvica tolerancije na korupciju, gotovo je zaboravljeno da je „WikiLeaks“ objavio bilješku veleposlanstva SAD-a u Zagrebu koja potvrđuje da su bivši državni odvjetnici Bajić i Cvitan stranim diplomatima otkrivali tajne podatke iz istraga, bivša Glavna državna odvjetnica zataškavala je prijevare iz afere bivše ministrice Žalac, koje je otkrio novinar i prijavio OLAF-u, ali se nisu predmeti otimali iz nadležnosti EPPO-a. Uz dosadašnju selektivnost u primjeni zakona, zataškavanje, odugovlačenje istraga i izvida, prva godina upravljanja DORH-om ovog Glavnog državnog odvjetnika obilježena je otimanjem predmeta u slučaju bivšeg ministra zdravstva od EPPO-a, što je jedna od većih afera, a o svemu govori i odlazak preko pola milijuna građana Republike Hrvatske u druge države Europske unije. Takav rad DORH-a generira korupciju u pravosuđu, koja je osnovni razlog iseljavanja mladih ljudi, prema podacima Europske unije Republika Hrvatska je svake godine na posljednjem mjestu po percepciji građana o korupciji izvršne vlasti. Iako sadašnji Glavni državni odvjetnik nije lošiji od prijašnjih, podržati će se ovaj Prijedlog, a s obzirom da Vlada u svojem Mišljenju nije uzela u obzir činjenicu da je ovaj Prijedlog podnesen na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, koji ima pravnu snagu zakona, a s obzirom da je Vlada navela da nema pravne osnove za podnošenje ovakvog Prijedloga, predložiti će Zaključak da Hrvatski sabor upozorava Vladu Republike Hrvatske da je dužna poštovati pravni poredak Republike Hrvatske u kojem Poslovnik Hrvatskoga sabora ima pravnu snagu zakona sukladno Odluci Ustavnog suda.

Nadalje, istaknuto je mišljenje da ovakav Prijedlog nije pravno utemeljen, ukazano je da se često u kaznenim postupcima osobe unaprijed proglašavaju krivim, kako je objavljeno u medijima, što nije dobro zbog javnosti, više od 60% ispitanika o percepciji korupcije nije niti imalo doticaja s pravosuđem. Razlozi koji su navedeni u Prijedlogu SDP-a zbog kojih se predlaže pokretanje postupka razrješenja Glavnog državnog odvjetnika mogli bi se primijeniti i na opoziv Predsjednika Republike Hrvatske. Razlozi i obrazloženja iz Prijedloga nisu opravdani, a postavljeno je pitanje da li predmetni Prijedlog uopće sadrži pravno relevantne činjenice.
U raspravi je također izneseno da je Vlada Republike Hrvatske 2003. godine zaprimila Zaključak Hrvatskoga sabora kojim Sabor obvezuje Vladu na dostavu dokumentacije haškim optuženicima i osumnjičenicima, stoga predmetni Prijedlog SDP-a nije presedan, već bi presedan predstavljalo nepostupanje po Odluci Ustavnog suda koji kaže da je Poslovnik Hrvatskoga sabora organski zakon i da se po njemu tako treba postupati, u ovom slučaju predlagatelj predlaže da Sabor donese odluku da se pokrene postupak o razrješenju, što se smatra dopuštenim. 

Također je istaknuto da su zastupnici prvenstveno dužni štititi interese države i građana, a ovakvo političko prepucavanje tome ne doprinosi. DORH je ključno i najmoćnije tijelo u državi i pravosuđu, a ne samo po percepciji već po određenim stručnim kriterijima Republika Hrvatska je u vrhu korupcije kao sustava u Europskoj uniji. Pravosuđe je ključno u sprječavanju i kontroli korupcije, pozicija Glavnog državnog odvjetnika je izuzetno važna. Političke borbe su legitimne, kao i predmetni zahtjev SDP-a. 

Istaknuto je i mišljenje da se ponovno recikliraju afere iz političkih razloga.

Predstavnik Vlade završno je ponovio da predmetni Prijedlog SDP-a smatra opasnim presedanom koji ruši temeljna načela trodiobe vlasti, a Ustav je iznad Poslovnika Hrvatskoga sabora. Često se na temelju članka 165. Poslovnika  traži dostava određene dokumentacije, no ne i razrješenje Glavnog državnog odvjetnika. Prijedlog SDP-a je da Vlada temeljem članka 28. stavka 2. Zakona o državnom odvjetništvu podnese prijedlog Hrvatskome saboru za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika, no on ne sadrži po kojoj od 8 zakonskih osnova se traži razrješenje, te je pravno, suštinski i sadržajno ovakav Prijedlog neopravdan. 
Predstavnik predlagatelja završno je ponovio da je Prijedlog u skladu s Ustavom i zakonom, a na plenarnoj sjednici će se dodatno obrazložiti.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe sa tri (3) glasa „za“ i šest  (6) glasova „protiv“ nije prihvatio

Zaključak o zaduživanju Vlade Republike Hrvatske da pokrene postupak razrješenja Glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića

Odbor je proveo glasovanje o prijedlogu kojim se u Prijedlog zaključka dodaje:  „Hrvatski sabor upozorava Vladu Republike Hrvatske kako je dužna poštovati pravni poredak Republike Hrvatske u kojem Poslovnik Hrvatskoga sabora ima pravnu snagu zakona, sukladno Odluci Ustavnog suda broj: U-II-1744/2001 od 11. veljače 2004. („Narodne novine“ broj: 21/04). Prijedlog nije prihvaćen (dva (2) glasa „za“ i pet (5) glasova „protiv“). 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja v.r.
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 12. ožujka    2025. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, P.Z. br. 107 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. veljače 2025. godine.

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
Predstavnica predlagatelja uvodno ističe da se radi ispunjenja kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u predlaže izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kako bi se uredio način stjecanja prava vlasništva nekretninama u Republici Hrvatskoj od strane država članica OECD-a ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija. Predloženom izmjenom se propisuje da državljani i pravne osobe iz država članica Europske unije, država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora te država članica Organizacije za ekonomsku  suradnju i razvoj (OECD) ili država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija, stječu pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Za stjecanje prava vlasništva nekretninama u RH nije im potrebna suglasnost ministra pravosuđa, osim za poljoprivredno zemljište. Važno je da se predlaže mogućnost donošenje mjera opravdanih razlozima javnog morala, javnog poretka ili sigurnosti, zaštite zdravlja, mjera potrebnih za zaštitu osnovnih sigurnosnih interesa kao i mjera potrebnih za ispunjenje obveza vezanih uz očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. OECD ima 38 država članica, od kojih su 22 države članice ujedno i članice Europske unije, samo su dvije države Meksiko i Kostarika u krugu OECD-a s kojima nije utvrđena uzajamnost, jer nije bilo zahtjeva.

   Što se tiče brojčanih pokazatelja istaknula je da se 4% upisa u zemljišnim knjigama odnosi na strane državljane, od ulaska RH u Europsku uniju podneseno je 10.320 zahtjeva za izdavanje suglasnosti stjecanja prava vlasništva na nekretninama, od čega je pozitivno riješeno 8.992 zahtjeva ili 87,1%. U odnosu na članice OECD-a ili države pristupnice kodeksima podneseno je 1899 zahtjeva, a pozitivno je riješeno 1.619 zahtjeva.

 U odnosu na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog obrazlaže da su nomotehničke prirode. Dalje, navodi da predlagatelj nije prihvatio prijedloge iz rasprave u Hrvatskom saboru u kojima se izneseno da će se povećati cijene nekretnina, da se može pojaviti špekulativni kapital, da se velika većina nekretnina iznajmljuje na crno, jer ta pitanja ne uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, to su pitanja priuštivog stanovanja, oporezivanja i kontrole najma nekretnina.

    U replici na uvodno izlaganje s obzirom na novonastale okolnosti kojima je pristup Republike Hrvatske OECD-u gotovo blokiran, postavljeno je pitanje je li Vlada Republike Hrvatska razmišljala o povlačenju prijedloga iz procedure. S tim u vezi predložen je zaključak Odboru. Odgovoreno je da se sve aktivnosti u vezi pristupanja odvijaju redovitim tijekom, 16 Odbora dalo je pozitivan odgovor, a trenutni zastoj je na Odboru za trgovinu, prolongirano je glasovanje, a ne postupak pristupanja. Istaknuto je da Vlada RH ne razmatra povlačenje prijedloga.

U raspravi je postavljeno pitanje kako se vodi evidencija o pravnim osobama koje imaju u RH nekretnine u vlasništvu, te koji su točni podaci. Odgovoreno je na isti način kao i fizičkim osobama Porezna uprava daje OIB, ponovljeno je da se 4% upisa u zemljišnim knjigama odnose na strane pravne i fizičke osobe. Za sada se po OIB-u ne vidi kojoj stranoj državi pripadaju strane osobe.

U vezi odredbe stavka 2. članka 1. predmetnog prijedloga Zakona istaknuto je da je odredba načelna i iz nje ne proizlazi kakve će to mjere poduzimati RH, na koji način, tko će ih provoditi, niti je dato potrebno obrazloženje odredbe. Predstavnica predlagatelja u pojašnjenju odredbe stavka 2. ističe da su slična rješenja sadržana i u drugim zakonima s elementima međunarodne pravne pomoći, te da će se o mjerama odlučivati u svakom konkretnom slučaju. 

U raspravi je izneseno da s obzirom na trenutnu situaciju u svijetu i sve okolnosti iz kojih proizlazi da je odgođeno naše članstvo u OECD-u i da nema garancije kada će to biti, RH donosi zakon po kojem će najbogatije zemlje svijeta moći kupovati nekretnine pod istim uvjetima kao i svaki naš građanin. Ne može se govoriti o reciprocitetu jer građani RH nemaju iste financijske mogućnosti. Zakon će utjecati na život građana i treba govoriti o priuštivom stanovanju, rastu cijena nekretnina na godišnjoj razini, špekulativnom kapitalu, čija su ograničenja i porezna opterećenja minimalna. Slijedom toga predlaže se povlačenje zakona iz procedure.

  Dalje, istaknuto je da je prije upućivanja ovoga prijedloga trebalo napraviti pripremne radnje, sagledati šire aspekte, predvidjeti mehanizme osiguranja, kao bi se kontrolirale posljedice koje će donošenjem zakona nastati, slijedom toga podržava se zaključak o povlačenju prijedloga.

Također je istaknuto da se unatoč iznesenome ne dovodi u pitanje pristupanje Republike Hrvatske članstvu u OECD-u, podsjećajući i na druga pristupanja kroz koja je Republika Hrvatska prošla. Važno je da su propisane mjere koje se mogu aktivirati, da je  poljoprivredno zemljište izuzeto, kao i da se u dosadašnjem  postupanju 0.5% zahtjeva odnosilo na zahtjeve zemalja izvan članica Europske unije. Istaknuto je da će odredbe zakona stupiti na snagu danom pristupanja OECD-u.
Ponovljen je zahtjev za dodatno obrazloženje stavka 2. radi njegove primjene u praksi na način da se uredi tko donosi mjere, tko pokreće postupak i tko vodi postupak. 

U odgovoru predstavnica predlagatelja iznosi da na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima o stjecanju vlasništva stranih fizičkih i pravnih osoba odlučuje tijelo državne uprave, uz propisane mogućnosti da se zahtjev ne prihvati. Kada strana fizička ili pravna osoba zatraži stjecanje prava vlasništva u Republici Hrvatskoj obraća se Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koje u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova utvrđuje uzajamnost. Predmetna odredba dopušta tijelu koje odlučuje, odnosno Ministarstvu pravosuđa da ne dopusti upis ako postoje razlozi iz predmetnog stavka 2. Na temelju odluke tijela državne uprave vrši se upis u zemljišne knjige, a prilikom upisa u zemljišne knjige mogu se propitivati određene situacije. Također je istaknuto da je vrijeme važenja svakog zakona njegov bitan element, te je i ovim Zakonom propisano da njegove odredbe stupaju na snagu danom ulaska Republike Hrvatske u OECD, postupak i plan pristupanja ima svoje jasne i stroge kriterije, a jasno je da ako do pristupanja OECD-u ne dođe, odredbe ovog prijedloga zakona neće niti proizvoditi pravne učinke.

Nadalje, postavljeno je pitanje ako nema postupka u kojem se odobrava stjecanje nekretnine, u kojem će se trenutku donijeti mjera kojom će se zabraniti stjecanje nekretnine. 

Odgovoreno je da se o svakom zahtjevu za upis u zemljišnu knjigu odlučuje u zemljišnoknjižnom postupku, hoće li netko u konkretnom slučaju procijeniti da je potrebno odbiti upis u zemljišnu knjigu pitanje je budućeg postupka i situacije. 
 Predložena norma nije primjenjiva jer nije propisano tko donosi mjere, niti se na to pitanje odgovorilo tijekom rasprave u prvom čitanju. Također je istaknuto da se prepušta diskrecijska odluka sudu koji će odlučivati o upisu, a nije propisan postupak kako će se odlučivati o mjerama.

Predstavnica predlagatelja ostavila je mogućnost da se otvorena pitanja razmotre. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je glasao o zaključku kojim se predlaže Vladi Republike Hrvatske da povuče iz procedure Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima zbog nepreciznih odredbi i aktualne situacije vezane za ulazak Republike Hrvatske u članstvo OECD-a. 

Zaključak nije dobio potrebnu većinu (dva (2) glasa „za“, jedan (1) „suzdržan“ glas i sedam (7) glasova „protiv“).

Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i  tri (3) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

1. Odbor za pravosuđe je na 13. sjednici održanoj 26. veljače 2025. godine, sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom donio sljedeći 

                                                               ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu i Izvješću o radu probacijske službe za 2023. godinu.

Obrazloženje: 
Budući su navedena izvješća uzajamno povezana uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom izvještavanja, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave.   
        
 2. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora za pravosuđe.

                                      
                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                       
                                                                                                                   Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 26. veljače 2025.  razmotrio je Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. siječnja 2025. godine.     

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Provedena je objedinjena rasprava Izvješća o radu probacijske službe za 2023. godinu i Izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da predmetno Izvješće sadrži osnovni ustrojstveni prikaz i podatke o funkcioniranju Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u dijelu koji se odnosi na zatvorski sustav kao i osnovne pokazatelje o brojnom stanju i strukturi osoba lišenih slobode, zatim poslova vezanih uz postupanje sa zatvorenicima, strukturu zaposlenika zatvorskog sustava i financijsko poslovanje. Prvi dio Izvješća sadrži podatke o osobama lišenim slobode. Tijekom izvještajnog razdoblja u ustrojstvenim jedinicama Uprave boravilo je 14.434 osoba lišenih slobode, od čega 5.260 na izdržavanju kazne zatvora, 340 na izdržavanju kazne zatvora u prekršajnom postupku, 161 na izdržavanju kazne zatvora kojom je zamijenjena novčana kazna, 1.663 na prekršajnom zadržavanju, 24 na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora, 81 odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod maloljetnih počinitelja, te 6.905 na izdržavanju mjere istražnog zatvora. Upravu za zatvorski sustav čine Središnji ured za zatvorski sustav, 7 kaznionica, 14 zatvora, 2 odgojna zavoda, Centar za dijagnostiku i Centar za izobrazbu. Ukupni zakonski kapaciteti u kaznionicama i zatvorima tijekom 2023. godine iznosili su 3.932 mjesta.

Broj osoba lišenih slobode u kaznenim tijelima tijekom godine iznosio je 14.434, što je za 11,14% više nego prethodne godine. Na dan 31.12.2023. iznosio je 4.445 i predstavlja povećanje od 7,96%. U odnosu na osnovu lišenja slobode najviše je bilo istražnih zatvorenika i zatvorenika, a nešto manje prekršajno kažnjenih i maloljetnika. S obzirom na spol 94,39% osoba je muškog spola i 5,61% ženskog spola. Mjeru istražnog zatvora izdržavalo je ukupno 6.905 zatvorenika, što je 47,84% od ukupnog broja zatvorenika i predstavlja povećanje od 18,16% u odnosu na 2022. godinu, dok je na dan 31.12.2023. mjeru izdržavalo 1.839 zatvorenika. Najveći porast od 51,89% zabilježen je u odnosu na čl. 326. Kaznenog zakona (protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj) kojih je bilo 475. Nadalje, 5.365 osoba bilo je lišeno slobode temeljem sudske presude zbog počinjenog kaznenog djela, što je povećanje od 1,67% u odnosu na prethodno razdoblje. Na dan 31.12.2023. broj stranih državljana među osobama lišenih slobode iznosio je 778 osoba, od čega 170 iz država EU i 608 iz drugih zemalja, te predstavlja povećanje od 83,92%. Što se tiče maloljetnika, tijekom 2023. na izvršavanju odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod bilo je 66 maloljetnika i 15 maloljetnica, na kraju godine 39 maloljetnika i 9 maloljetnica. Na izvršavanju kazne maloljetničkog zatvora bilo je 24 maloljetnika, na kraju godine 16. Nadalje, tijekom 2023. godine bilo je 2.164 kažnjenika, od kojih 340 kojima je u prekršajnom postupku izrečena kazna zatvora, 161 kojima je izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora te 1.663 osobe kojima je u prekršajnom postupku određeno zadržavanje.  

U nastavku izlaganja ukazano je da drugi dio Izvješća sadrži čimbenike sigurnosnih rizika odnosno pokazatelje stanja i rada, a u trećem dijelu Izvješća izneseni su podaci o zaposlenicima. Popunjenost sistematiziranih radnih mjesta na dan 31.12.2023. iznosila je 72,06% i od ukupno 3.558 sistematiziranih radnih mjesta popunjeno je bilo 2.564. U četvrtom dijelu Izvješća prikazani su rezultati poslovanja.

U raspravi je istaknuto da predmetna Izvješća nisu upućena Hrvatskome saboru u zakonskim rokovima. Također, prenapučenost zatvorskih tijela i manjak pravosudnih policajaca dugogodišnji su problemi, kao i nedostatna zdravstvena zaštita zatvorenika, među kojima je i velik broj migranata s vrlo teškim bolestima, što sve dodatno opterećuje zdravstveni sustav. Ukazano je na potrebu veće suradnje s pučkom pravobraniteljicom koja je u svojim Izvješćima isto tako ukazala na brojne probleme u zatvorskom sustavu, kao i na manjak različitih kulturnih sadržaja koji na zatvorsku populaciju imaju vrlo pozitivne učinke, te je iste potrebno povećati.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je s deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 26. veljače 2025.  razmotrio je Izvješće o radu probacijske službe za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. siječnja 2025. godine.     

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Provedena je objedinjena rasprava Izvješća o radu probacijske službe za 2023. godinu i Izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu 

Uvodno, predstavnica predlagatelja navela je da su probacijski poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavljaju se s ciljem zaštite društvene zajednice od počinitelja kaznenog djela, njegove resocijalizacije i reintegracije u zajednicu, a u nadležnosti su probacijske službe koju čine Središnji ured za probaciju i 14 probacijskih ureda. Na kraju 2023. godine, u probacijskoj službi ukupno je bilo zaposleno 89 službenika, i to 11 službenika u Središnjem uredu za probaciju i 78 u probacijskim uredima, od čega 14 voditelja, 10 upravnih/stručnih referenata i 54 probacijska službenika. Svaki probacijski službenik imao je u radu u prosjeku 63 predmeta.  
Tijekom izvještajnog razdoblja u radu je bilo ukupno 6.729 predmeta, a na dan 31.12.2023. preostalo ih je 3.399. Od ukupnog broja zaprimljenih predmeta 42,68 % odnosilo se na zahtjeve nadležnih tijela (suca izvršenja, kaznionice ili zatvora, suda, državnog odvjetnika) za  izvješćem, 20.17 % odnosilo se na izvršavanje rada za opće dobro, 14.87 % na uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom, posebnom obvezom ili sigurnosnom mjerom, te 9.41 % na uvjetni otpust, dok su u manjoj mjeri zastupljeni predmeti izvršavanja djelomične uvjetne osude, nadzor tijekom korištenja pogodnosti, izvršavanje obveza po rješenju državnog odvjetnika i nadzor zatvorenika tijekom prekida izvršavanja kazne zatvora. Najveći postotak zaprimljenih predmeta imali su Probacijski uredi Zagreb I (18.69 %) i Zagreb II (9.76 %), Varaždin (9.55 %) i Osijek (9.32 %). Od ukupnog broja završenih predmeta 89.2 % uspješno je završeno, u 5 % predmeta probacijska sankcija je zamijenjena zatvorom.  

Najveći dio predmeta (1.443 predmeta) odnosio se na zahtjeve nadležnih tijela za izradom izvješća vezanih uz počinitelje kaznenih djela, od čega 704 zahtjeva za izradu izvješća za kaznionicu ili zatvor i 627 zahtjeva za izvješća suca izvršenja, 60 zahtjeva za izradom izvješća vezanih uz izbor vrste i mjere kaznenopravne sankcije, 8 na traženje državnog odvjetnika u prethodnom postupku i 52 zahtjeva suda tijekom kaznenog postupka. 
Tijekom 2023. godine također je realiziran veliki broj projektnih aktivnosti. U okviru Uprave za zatvorski sustav ustrojena je Služba za elektronički nadzor koja će dalje razvijati primjenu ove mjere i formiran je Nacionalni centar za  elektronički nadzor. Probacijski sustav financira se iz državnog proračuna, unutar financijskog plana Ministarstva pravosuđa i uprave.   

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je s deset  (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu probacijske službe za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 26. veljače 2025. godine razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2023. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. studenoga 2024. godine.   

Odbor je predmetno Izvješće u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da je svrha instituta besplatne pravne pomoći ostvarenje jednakost svih pred zakonom, osiguranje građanima i drugim osobama djelotvornog ostvarenja pravne zaštite te pristupa sudu i javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima. 
U izvještajnoj 2023. godini primarna pravna pomoć pružena je u ukupno  29.128 slučajeva. Od toga, u obliku pravnog savjeta (u 13.495 slučajeva), u obliku opće pravne informacije (u 12.304 slučaja), u obliku sastavljanja podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama (u 3.003 slučaja), u zastupanju u postupcima pred javnopravnim tijelima (u 188 slučajeva), te u izvansudskom mirnom rješenju spora (u 188 slučajeva). U usporedbi s 2022.,  u 2023. je došlo do smanjenja broja pružene pravne pomoći za 6,55%.  U upravnim tijelima županija i Gradskom uredu za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba u 2023. podneseno je ukupno 3.258 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći. Od ukupnog broja zahtjeva odobreno je 2.244 zahtjeva, odbijeno 380, odbačeno 69, obustavljeno 130 zahtjeva, proslijeđeno 15 zahtjeva, dok se 420 zahtjeva nalazilo u postupku odlučivanja. U 2023. sekundarna se pravna pomoć najčešće odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa, u ukupno 1.244 slučajeva, zatim, u stvarnopravnim odnosima 216, ovršnim postupcima 152 i ostalim sudskim postupcima 287. U odnosu na oblike sekundarna pravna pomoć odobrena je u 1.868 slučajeva u obliku oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi, u 1.704 slučaja u obliku zastupanja u sudskim postupcima i u 1.372 slučaja oslobođenja od plaćanja sudskih troškova. 

Sredstva za sustav i pružanje besplatne pravne pomoći osiguravaju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Za 2023. godinu planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 933.508 eura, a isplaćen je iznos od 803.414 eura.  Ministarstvo je provelo javni natječaj za financiranje projekata ovlaštenih udruga i pravnih klinika za pružanje primarne pravne pomoći za 2023. i dodijelilo financijska sredstva za 23 projekta. U izvještajnom razdoblju za pruženu primarnu pravnu pomoć isplaćen je iznos od 548.756,96 eura, a za pružanje sekundarne pravne pomoći isplaćen je iznos 254.657 eura, koji se odnosi na troškove odvjetnika, vještaka i tumača. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije provodi promidžbene kampanje kako bi se javnost što više informirala o mogućnostima koje imaju na temelju pružanja pravne pomoći. 
U raspravi je istaknuto da je besplatna pravna pomoć nedovoljno dostupna  osobito u postupcima koji nisu regulirani kao što su prekršajni postupci, osim toga, zakonom bi trebalo urediti ostvarenje prava osobito ranjivih skupina društva. Ukazano je da Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kasni s raspisivanjem natječaja za dodjelu sredstava i isplatom sredstava za pružene usluge besplatne pravne pomoći i tu praksu treba mijenjati.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ odlučilo predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka   

Prihvaća se Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2023. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 19. veljače   2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.br. 124, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2025. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da su plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj uređeni Zakonom o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, koji je mijenjan i nadopunjavan više puta. S obzirom da je Odlukom o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 88/24.) povećana osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika i utvrđena u visini od 947,18 eura bruto, ovim Prijedlogom zakona predlaže se propisati da je osnovica za obračun plaće pravosudnih dužnosnika jednaka osnovici za obračun plaća u državnoj službi i javnim službama. Ovakvom zakonskom izmjenom  dodatno bi se poboljšao materijalni položaj pravosudnih dužnosnika i osiguralo bi se  usklađenje plaća pravosudnih dužnosnika s plaćama drugih osoba kojima se plaća isplaćuje iz državnog proračuna.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam ( 7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 21. siječnja 2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, P.Z. br. 107 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. studenoga 2024. godine.

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je radi ispunjenja kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u potrebno pristupiti izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u dijelu propisivanja načina stjecanja prava vlasništva nekretninama u Republici Hrvatskoj od strane država članica OECD-a ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija. Predloženom izmjenom se propisuje da državljani i pravne osobe iz država članica Europske unije, država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora te država članica Organizacije za ekonomsku  suradnju i razvoj (OECD) ili država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija, stječu pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Za stjecanje prava vlasništva nekretninama u RH nije im potrebna suglasnost ministra pravosuđa, osim za poljoprivredno zemljište. Dodatno se predlaže mogućnost donošenje mjera opravdanim razlozima javnog morala, javnog poretka ili sigurnosti, zaštite zdravlja, mjera potrebnih za zaštitu osnovnih sigurnosnih interesa kao i mjera potrebnih za ispunjenje obveza vezanih uz očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti.    

 U raspravi je u vezi predloženog stavka 2. članka 358.a postavljen upit da li se na isti stavak primjenjuje uzajamnost iz stavka 1. te hoće li Republika Hrvatska reagirati ukoliko nam određena država nametne svoja ograničenja. U odgovoru na postavljeno pitanje istaknuto je da se stjecanje prava vlasništva može ograničiti državljanima iz država koje RH nameću ograničenja, te da ovim prijedlogom neće doći do odstupanja od dosadašnjeg stjecanja prava vlasništva, jer od 38 država članica OECD-a, 22 su članice Europske unije, tek su Meksiko i Kostarika zemlje s kojima se uspostavlja suradnja.  

U raspravi je izneseno da se prijedlogom zakona širi krug osoba u stjecanju nekretnina što će utjecati na rast cijena nekretnina, te će ciljevi donošenja zakona imati dugoročne posljedice.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i dva  (2) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
2.    Sve, primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 11. prosinca  2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO“), s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 15, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 29. svibnja 2024. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.  
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/42, URBROJ: 50301-21/06-24-5 od 17. srpnja 2024.  

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da nedavni događaji u pojedinim istragama nisu pozitivno utjecali na percepciju pravosuđa, tendencija ovog Prijedloga zakona je razjasniti ovlasti Glavnog državnog odvjetnika u odnosu na EPPO kako se ne bi ponavljale određene situacije, a i sam Glavni državni odvjetnik izjavio je da bi uveo drugačiji model kada se odlučuje o nadležnosti. Slijedom navedenog, ovim Prijedlogom zakona predlaže se drugačiji model uređenja sukoba nadležnosti.  Članak 8. Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. propisuje da o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja odlučuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, bez mogućnosti žalbe, predlagatelj smatra da ovakva zakonska odredba nije u skladu s predmetnom Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 jer se nad pitanjem nadležnosti ne osigurava sudski nadzor i sudjelovanje Suda EU u postupku, također, postavlja se pitanje nepristranosti i objektivnosti odluka Glavnog državnog odvjetnika. Stoga se predlaže da o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja odlučuje rješenjem sudac pojedinac Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, uz mogućnost podnošenja žalbe Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, time bi se osigurala nepristranost. 

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske u odnosu na Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća iznosi da se istim predlaže da o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja rješenjem odlučuje sudac pojedinac Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, ujedno se propisuje  pravo žalbe protiv takve odluke Vrhovnome sudu Republike Hrvatske. Dalje, navodi da iz Ocjene stanja Prijedloga zakona proizlazi da je razlog predlaganja opisane izmjene osigurati nepristranost  i sudski nadzor nad pitanjima nadležnosti, mogućnost žalbe protiv odluke donesene u prvom stupnju i mogućnost sudjelovanja Suda EU u postupku odlučivanja, budući da se za tumačenje prava Sudu EU mogu obratiti samo nacionalni sudovi, a ne i državno odvjetništvo. Vlada RH predlaže da se ne prihvati predmetni Prijedlog zakona iz razloga što Studija, naručitelj koje je Europska komisija i koja problematizira rješenje prema kojem Glavni državni odvjetnik rješava sukob nadležnosti između nacionalnog tužiteljstva i EPPO-a, a kakvo rješenje je prihvatila i Republika Hrvatska, kao i većina drugih država članica koje sudjeluju u mehanizmu pojačane suradnje. Naglašava da predmetna Studija ne obvezuje Komisiju na poduzimanje daljnjih koraka i Komisija ne jamči njezinu točnost, niti ona zamjenjuje redovnu evaluaciju Komisije o usklađenosti, a koju će evaluaciju Komisija provesti do 1. lipnja 2026. godine, sukladno članku 119. stavku 1. EPPO Uredbe. Isto tako, eventualna neusklađenost nacionalnog zakonodavstva sa europskim propisima (direktivama i uredbama) utvrđuje se po točno propisanim procedurama. Ukoliko se utvrdi neusklađenost ulazi se u postupak koji je također strogo propisan aktima EU. Dok Komisija po utvrđenoj proceduri nedvojbeno ne utvrdi postojanje neusklađenosti, ne smatra se da neusklađenost postoji, niti postoji bilo kakva obveza pristupa izmjeni zakonodavstva.

U raspravi je istaknuto da će se u roku od godine dana ponovno raspravljati o nadležnosti i da će se Zakon o provedbi Uredbe Vijeća morati uskladiti s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939, koja u članku 42. propisuje da postupovni akti EPPO-a podliježu preispitivanju nadležnih nacionalnih sudova, dok odredba članka 142. Ustava Republike Hrvatske uređuje pravnu snagu međunarodnih ugovora.

Također je naglašeno da je prijedlog razuman te da bi bilo dobro da imamo neovisna tijela u ocjeni nadležnosti, s obzirom na činjenicu da je Ured europskog tužitelja oživio pojedine predmete. U raspravi je izneseno da se sama Europska komisija ogradila od Studije. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe sa tri (3) glasa „za“ i sedam  (7) glasova „protiv“  ne  podupire donošenje 

Zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO“)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                                                   Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine. 
  
Odbor je na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo. 

Na sjednici je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027 i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89 provedena objedinjena rasprava.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila Opći dio Državnog proračuna, vezano za makroekonomske okvire, u 2025. godini predviđa se nastavak gospodarskog rasta i rast BDP-a od 3,2%, kao i sporiji rast zaposlenosti i raspoloživog dohotka stanovništva. Također, očekuje se usporavanje investicija u privatnom i javnom sektoru, usporavanje izvoza roba i usporavanje inflacije na 2,7%.  

Prihodi državnog proračuna određeni su kretanjem gospodarske aktivnosti, učincima porezne reforme koja stupa na snagu 1. siječnja 2025., Vladinim paketom mjera za pomoć kućanstvima i gospodarstvu, te sredstvima pomoći EU institucija. Slijedom navedenog, u 2025. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 33 milijarde eura, u 2026. u iznosu od 34,8 milijardi eura, a za 2027. u iznosu od 35,1 milijardu eura. Porezni prihodi projicirani su u iznosu od 18,5 milijardi eura, prihodi od poreza na dobit u iznosu od 2,8 milijardi eura, prihodi od PDV-a u iznosu od 3 milijarde eura. Nadalje, prihodi po osnovi doprinosa planirani su u iznosu od 5,6 milijardi eura, od pomoći za projekte financirane iz EU u iznosu od 3,7 milijardi eura, od imovine u iznosu od 570,9 milijuna eura, te od  upravnih i administrativnih pristojbi u iznosu od 1,2 milijarde eura. 

Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 37,0 milijardi eura, što je 10,2% ili 3,4 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 milijarde eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 milijardi eura. Povećanje rashoda posljedica je većih izdvajanja za mirovine, zaposlene, investicija i demografskih mjera.  

Ukupni rashodi za zaposlene u 2025. godini planiraju se u iznosu od 6,1 milijarde eura, što je rast od 424,4 milijuna eura. Ukupni materijalni rashodi planiraju se u iznosu od 3,7 milijardi eura, i predstavljaju povećanje za 367,3 milijuna eura. Financijski rashodi (kamate za izdane vrijednosne papire, kamate za primljene zajmove i ostali financijski rashodi) planirani su na razini od 1,2 milijarde eura. Subvencije se planiraju u iznosu od 1,8 milijardi eura, rashodi za pomoći državnog proračuna dane u inozemstvo planirani su u iznosu od 7,9 milijardi eura te se povećavaju za 930,7 milijuna eura, naknade građanima i kućanstvima planiraju se u iznosu od 11,2 milijarde eura, rashodi za donacije, kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći planirani su u iznosu od 2,3 milijarde eura, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 2,8 milijardi eura.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 33 milijarde eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 37 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2025. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda.
U nastavku izlaganja dodatno je obrazložen plan raspodjele sredstava  Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, u ukupnom iznosu od 872.734.710 eura, što je u odnosu na tekući plan za 2024. godinu povećanje od 151.302.054 eura. U okviru navedenog Razdjela 109 nalazi se 139 proračunskih korisnika. Sredstva planirana za Ministarstvo iznose 337.126.897 eura, odnosno  132.645.954 eura više u odnosu na plan za 2024. godinu. Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske planirana sredstva iznose 14.166.780 što je u odnosu na tekući  plan za 2024. godinu povećanje za 4.409.034 eura. Povećanje sredstava planirano je i za DSV, DOV, Županijska i Općinska državna odvjetništva, USKOK. Najveće smanjenje planirano je za plaće zaposlenih. 
  
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glas odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 19. studenog  2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.    

Odbor za pravosuđe, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. 

Na sjednici je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027 i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89 provedena objedinjena rasprava.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se u skladu s člankom 18. Zakona o proračunu, uz državni proračun, svake godine donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna, kojim se uređuju prihodi i primici te rashodi i izdaci proračuna,  opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske i lokalnih jedinica, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade RH, ministra financija i  Ministarstva financija, te kazne za neispunjavanje obveza. 

Dodatno je istaknuto da su u Proračunu planirana sredstva proračunske zalihe na aktivnosti A539019 Proračunska zaliha, predsjednik Vlade može raspolagati navedenim sredstvima do pojedinačnog iznosa od 67.000,00 eura. Zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala propisano je do iznosa od 8.575.655.396,00 eura i povećano je u odnosu na 2024. godinu kada je iznosilo 7.839.553.420,00 eura. Financijska i činidbena jamstva koja Vlada može davati u ime Republike Hrvatske na prijedlog nadležnog ministarstva propisana su u godišnjoj vrijednosti u iznosu od 435.000.000.00 eura, od čega se iznos od 260. 000.000,00 eura odnosi na izvanproračunske korisnike.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 19. studenog 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja („EPPO“), s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 93, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se ovim Prijedlogom predlaže izmjena članka 11. Zakona o provedbi Uredbe EPPO, kako bi se propisalo obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje delegiranih europskih tužitelja s obzirom na specifičan radnopravni položaj. Naime, delegirani europski tužitelji zaposlenici su Ureda europskog javnog tužitelja, a posao obavljaju u Republici Hrvatskoj, te im je u skladu s Uredbom Vijeća  (EU) 2017/1939, Republika Hrvatska dužna plaćati obvezne doprinose po osnovi po kojoj su osigurani. Potrebno je urediti obveznika prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje. Tako se izričito propisuje da je Republika Hrvatska obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa putem nadležnog državnog odvjetništva te da je obveznik obračunavanja doprinosa nadležno državno odvjetništvo. Uređuje se i mjesečna osnovica za obračun doprinosa prema pravilima da prava delegiranih europskih tužitelja ne mogu biti manja nego što su bila prije imenovanja na dužnost delegiranog europskog tužitelja kao i dospijeće obveze doprinosa. Prijedlogom se uređuje i pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem te da plaćeni doprinosi ne predstavljaju dohodak u skladu s propisima o porezu na dohodak. Uvođenjem prava na staž s povećanim trajanjem delegirani europski tužitelji izjednačavaju se u pravima s pravosudnim dužnosnicima koji rade na predmetima iz nadležnosti USKOK-a. 

Predlaže se donošenje zakona po hitnom postupku radi usklađivanja s propisima Europske unije. 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa  deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja („EPPO“)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 13. studenog 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 84, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. studenoga 2024. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se ovim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, na način da se rješenja iz Direktive (EU) 2022/2381 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava, uvode u Zakon o trgovačkim društvima. Cilj je Direktive osiguravanje primjene načela jednakih mogućnosti za žene i muškarce te postizanje uravnotežene rodne zastupljenosti među najvišim rukovodećim položajima utvrđivanjem niza postupovnih zahtjeva u vezi odabira kandidata za imenovanje ili izbor na direktorske položaje. Time će se postići vidljivost trgovačkih društava na burzi, što će poslužiti kao primjer drugima s očekivanom lančanom reakcijom. Izneseno je da 24 trgovačka društva zadovoljavaju kriterije predviđene Direktivom. Države članice trebaju osigurati da uvrštena trgovačka društva čiji članovi uprave nedovoljno zastupljenog spola zauzimaju manje od 40% položaja neizvršnih direktora, odnosno manje od 33% svih direktorskih položaja, odaberu najkvalificiranije kandidate za imenovanje ili izbor, na temelju komparativne procjene kvalifikacija kandidata, primjenjujući jasne kriterije utvrđene pri odabiru. Kod odabira kandidata za imenovanje ili izbor na direktorski položaj prednost bi trebalo dati jednako kvalificiranom kandidatu nedovoljno zastupljenog spola. Međutim, takav prioritet ne bi trebao biti bezuvjetna prednost. Mogli bi postojati iznimni slučajevi u kojima objektivna procjena može poništiti prednost kandidata nedovoljno zastupljenog spola. Neprimjena pozitivnih mjera trebala bi ostati iznimka.
 Osim navedenoga, cilj je predloženog zakona i osiguranje primjene preporuka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj OECD, kroz osiguranje jasnijeg okvira za odobravanje i provjeru vjerodostojnosti sličnih transakcija, omogućavanje sklapanja i registracija dioničkih sporazuma, pružanje dodatnih smjernica o nadzoru grupa poduzeća i skupština na daljinu u dijelu korporativnog upravljanja i poticanje neovisnosti uprava. 

Predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku zbog vremenskog roka za prenošenje Direktive (EU) 2022/2381 a to je 28. prosinca 2024.  

U raspravi je istaknuto da je Direktiva samo smjernica te da je za donošenje zakona bilo prostora za usvajanje u redovitom postupku na način da se propis proširi na mala, srednja poduzeća i tvrtke u državnom vlasništvu. 

Pohvaljeno je izmjena kojom se uvodi limit od 30.00 eura do kojeg dugovanja s osnova javnih davanja neće biti prepreka osnivanja društva. Izneseno je da će Ministarstvo financija nakon javne rasprave predložiti izmjene zakona kako bi se obuhvatile i tvrtke u državnom vlasništvu.

U raspravi je izneseno mišljenje kako je predloženim zakonom sporno guranje rodne ravnopravnosti i propisivanje kvota kojima se narušava načelo meritokracije. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 8. studenog 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa, drugo čitanje, P.Z.br.77, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine.  

Odbor je Konačni prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da je Vlada Republike Hrvatske 18. siječnja 2024. godine donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa, te je nakon pregovora Ugovor o zajmu sklopljen u Zagrebu 25. lipnja 2024. Ovim Konačnim prijedlogom Zakona potvrđuje se predmetni Ugovor o zajmu kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, propisuje se način podmirenja financijskih obveza koje nastaju za Republiku Hrvatsku kao i nadležnosti za provedbu zakona.

U nastavku izlaganja, predstavnica predlagatelja dodatno je pojasnila da će se provedbom ovog Ugovora Republici Hrvatskoj osigurati sredstva u iznosu od 110 milijuna eura za daljnje unaprjeđenje digitalnih usluga i integraciju zemljišne administracije i sudskih tijela kojima upravljaju Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Državna geodetska uprava, čijom bi se zajedničkom suradnjom ostvario ovaj projekt kojeg čine pet komponenti. Kroz komponentu A -Integrirane digitalne usluge zemljišnoknjižnih odjela i sudova - u iznosu od 10,5 milijuna eura financirat će se aktivnosti koje Ministarstvu omogućuju nastavak digitalizacije zemljišnih knjiga, unapređenje e-usluga i IT opreme na sudovima i zemljišnoknjižnim odjelima (daljnja digitalizacija poslovnih procesa, nabava IT opreme za zemljišnoknjižne odjele, razvoj usluge virtualnog asistenta Ministarstva). Komponenta B - Integracija digitalnih usluga državnih registara i geoprostornih podataka - u iznosu od 7,5 milijuna eura omogućila bi Državnoj geodetskoj upravi provođenje aktivnosti širenja katastra infrastrukture na cijelu Republiku Hrvatsku, Lidarsko zračno snimanje Republike Hrvatske u maksimalnom opsegu ukupne površine snimanja 50% površine Republike Hrvatske (cca 28,000 km2) te daljnju digitalizaciju sustava Državne geodetske uprave. Komponenta C - Poboljšana digitalna integracija zemljišnih knjiga i katastra - u iznosu od 32,4 milijuna eura planira zajednički za Ministarstvo i Državnu geodetsku upravu tehnološko i funkcionalno unaprjeđenje Zajedničkog informacijskog sustava, provedbu katastarskih izmjera uz podršku javnih bilježnika, nadogradnju IT sustava za izmjere i obnovu zemljišnih knjiga, pokriće  tehničkih i materijalnih troškova zemljišnoknjižnim odjelima za obnovu zemljišnih knjiga i uspostavu registra zgrada na području 5 županija. Komponenta D - Integrirana infrastruktura sudova, zemljišnoknjižnih odjela i katastarskih ureda - u iznosu od 53,6 milijuna eura financirat će aktivnosti projektiranja i izgradnje novih zgrada sudova i katastara u Rijeci, Velikoj Gorici i Novskoj, nove zgrade Trgovačkog suda, Općinskog i Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru, te novu IT infrastrukturu za 30 katastarskih ureda. Komponenta E - Izgradnja institucionalnih kapaciteta, analiza javne politike i upravljanje projektom - u iznosu od 6 milijuna eura predviđa financiranje  aktivnosti za edukacije, istraživanja zadovoljstva korisnika, kampanje informiranja javnosti te upravljanja projektom.

U raspravi je istaknuto da je predloženi projekt integriranih zemljišnih knjiga hvalevrijedan, ali je ukazano na važnost prethodnog usklađenja katastra i zemljišnih knjiga. U Gradu Zagrebu neusklađeno je 150 000 čestica, a rad zemljišnoknjižnih sudova razlikuje se po učinkovitosti, kao primjer dobre prakse može poslužiti sud u Novom Zagrebu. Stoga se predlaže na bolji način organizirati posao na zemljišnoknjižnim predmetima i pratiti izvršenje. To su pretpostavke koje treba riješiti kako bi se dobro iskoristila sredstva zajma za predviđene aktivnosti. U raspravi je ukazano da bi korišteni izrazi trebali biti usklađeni sa Zakonom o hrvatskom jeziku.
U odgovoru na raspravu je istaknuto da se kontrola obrađenih podataka može pratiti svakodnevno, da se za nove upise čeka svega desetak dana, te da će do 2026. 60% čestica biti usklađeno.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 9. listopada 2024. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2023. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske aktom od 25. travnja 2024.     

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/21, URBROJ: 50301-04/32-24-14 od 3. listopada 2024.

Glavni državni odvjetnik uvodno je naglasio da predmetno Izvješće sadrži pokazatelje učinkovitosti i kvalitete rada državnoga odvjetništva na svim razinama, objedinjuje statističke podatke i rezultate rada kroz prikaz donesenih odluka. U nastavku izlaganja osvrnuo se na nedostatnost zaposlenika, s obzirom da je prema sistematizaciji predviđeno oko 800 dužnosnika, a zaposleno je oko 780, također ako se uzme u obzir broj od 70% stvarno prisutnih na radu, proizlazi da radi otprilike 500 dužnosnika. No, unatoč navedenom, državno odvjetništvo zadržalo je dobre rezultate. Ukazano je i na loše prostorne uvjete,  u dogovoru je preseljenje USKOK-a i DORH-a u nove prostore u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Nadalje, kako bi se unaprijedila učinkovitost državnih odvjetništava, formirane su radne skupine za izmjene relevantnih zakona, osobito je naglašena potreba donošenja novog Zakona o USKOK-u. 

U izlaganju je također ukazano na rad u pojedinim vrstama predmeta, posebno su istaknuta kaznena djela ratnog zločina, za koja su tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljene 24 kaznene prijave, a u radu je bilo ukupno 32 prijave, 24 su riješene  donošenjem rješenja o provođenju istrage, 6 je odbačeno, dok su za dvije osobe u tijeku izvidi i provođenje dokaznih radnji. Optužene su 22 osobe, presude su donesene u odnosu na 48 osoba. Specifičnost ovih kaznenih predmeta svakako je otežano prikupljanje dokaza s obzirom na sve veći protek vremena, a zbog velikog interesa javnosti za rad na ovoj vrsti kaznenih predmeta državno odvjetništvo objavljuje podatke o procesuiranju na internetskoj stranici. Osim ratnih zločina, ukazano je na porast kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma, koje u odnosu na prethodno razdoblje bilježi porast od preko 80%, kao i na porast kaznenih djela obiteljskog nasilja. Ukazano je na važnost kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminaliteta, kojima se posvećuje posebna pažnja. Također, istaknuto je da Državna škola za pravosudne dužnosnike djeluje demotivirajuće na zaposlenike, te je potrebno drugačije uređenje usavršavanja. Istaknuta je visoka starosna dob zamjenika državnih odvjetnika kao i nedostatak vježbenika. 
Zaključno je istaknuto da su usprkos nedovoljnom broju zaposlenih, rezultati rada u izvještajnom razdoblju pokazali da su državna odvjetništva na svim razinama i u svim vrstama predmeta, iznimnim zalaganjem svih zaposlenih, zadržala  visok stupanj ažurnosti i kvalitete. Prioritet i dalje ostaje podizanje plaća i priznanje prava na druga materijalna primanja svih zaposlenika, osim toga potrebno je provesti novu procjenu potrebnog broja državnih odvjetnika i zamjenika u skladu sa važećim Okvirnim mjerilima za rad i povećati broj vježbenika. Osim toga, ukazano je na potrebu zakonskih  izmjena radi podizanja učinkovitosti rada i razine stručnosti kroz edukacije, korištenje  postupovnih instituta koji omogućuju učinkovitije postupanje i skraćivanje postupaka, provođenje neposrednog nadzora nad nižim državnim odvjetništvima, nastavak edukacije o korištenju sustava CTS i osiguranje boljih materijalno-financijskih uvjeta.

U raspravi je istaknuto da u Izvješću za 2023. nema podataka o stegovnim postupcima protiv državnih odvjetnika, niti je poznato je li utvrđena odgovornost u predmetu Agrokor. Glavni državni odvjetnik iznio je da se vode stegovni postupci, da su isti u nadležnosti Državnoodvjetničkog vijeća kao samostalnog tijela, a od stupanja na dužnost 27. svibnja 2024. intenzivirani su izvidi u predmetu vještačenja Agrokora. Na postavljeno pitanje detektira li probleme u odljevu kadrova iz odvjetništva na sudove, istaknuo je da je glavni problem u uvjetima za imenovanja, što je potrebno mijenjati kako bi se i državni odvjetnici prijavljivali na sudačka mjesta. Na pitanje što se može očekivati u radu državnih odvjetništava u 2024. godini, glavni državni odvjetnik odgovorio je da je potrebno zaustaviti negativan trend odljeva, sistematizacijom povećati broj izvršitelja, osigurati materijalne pretpostavke rada. Na pitanje o nedovoljnoj informiranosti javnosti od strane DORH-a, Glavni državni odvjetnik odgovorio je da samo DORH ima glasnogovornika, da u zakonodavstvu postoji jedna pravna praznina koja će se riješiti Poslovnikom, te da svakako treba poboljšati informiranje javnosti. Na pitanje da li je na novoj dužnosti napravljena analiza potreba i prioriteta u odvjetništvu, te smatra li da je politička korupcija problem u Republici Hrvatskoj, provodi li interne istrage na curenje informacija odgovorio je da su stvari postavljene, a da se za vještačenja utvrđuje odgovornost i  provodi istraga. Iznesena je i želja da Glavni državni odvjetnik u svom radu bude hrabar kao što je bio devedesetih godina tijekom rata, da ovu zemlju očisti od kriminala i korupcije, te je zamoljen da ubrza rješavanje kaznene prijave za gradnju vile na Zmajanu. Na pitanje ima li saznanja da su postupanjem državnog odvjetništva u Dubrovniku tri kandidata izbačena iz utrke za gradonačelnika, te ima li saznanja o kaznenoj prijavi protiv gradonačelnika Dubrovnika Mate Frankovića za kupnju dionica Luke Dubrovnik, Glavni državni odvjetnik negativno je odgovorio. U odnosu na izlaganje Glavnog državnog odvjetnika da se posebna pažnja pridaje procesuiranju ratnih zločina, postavljen je konkretan upit što je državno odvjetništvo napravilo po prijavi za prominske žrtve, budući je sva raspoloživa dokumentacija predana  MUP-u. Glavni državni odvjetnik zatražio je da mu se zastupnik osobno obrati. Po pitanju odgovornosti državnih odvjetnika u pojedinim slučajevima kao što je „slučaj osječkog ginekologa, odgovorio je da i odvjetnici mogu pogriješiti. Na pitanje troškova arbitraža odgovorio je da su sredstva povećana, ali da troškovi u odnosu na vrijednosti samih arbitražnih postupaka nisu veliki. Izneseno je i kako odvjetništva različito postupaju u sličnim slučajevima, tako je u slučaju novinara Jurića podiglo optužnicu, ali ne i u slučaju novinara Dežulovića. Na pitanje o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a, rekao je da odlučuje nacionalno tijelo, ali da postoji inicijativa za izmjenu pravila.     

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i šest (6) glasova „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prima se na znanje Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2023. godini 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 9. listopada 2024. razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2024. godine.   
Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedlog akta raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 62

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da makro-ekonomski okvir definiran izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. karakterizira nastavak povoljnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu. Očekuje se ubrzanje realnog rasta BDP-a na 3.6%, nakon ostvarenog  rasta od 3,1% u prošloj godini. Osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital biti će glavni pokretači rasta gospodarske aktivnosti, pozitivan doprinos očekuje se i od državne potrošnje te promjene zaliha. Na tržištu rada očekuje se ravnoteža između ponude i potražnje za radom. 

Ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. ukupni prihodi se povećavaju za 1,8 milijardi eura, s 28,5 milijardi eura na 30,3 milijardi eura. Povećanje se prvenstveno temelji na rastu poreznih prihoda te doprinosa. Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. ukupni rashodi se povećavaju za 975,6 milijuna, odnosno s 32,6 milijarde eura na 33,6 milijarde eura. Pri čemu se rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju za 1,1 milijardu eura, a rashodi financirani iz Europske unije i ostalih izvora smanjuju se za 139,6 milijuna eura. Kretanja na stavkama rashoda definirana su nastavkom reformskih napora sustavom plaća u državnoj i javnoj upravi, obnovom građevina oštećenih potresom, aktivnostima za zaštitu kućanstava i gospodarstva, potporom najosjetljivijima, socijalne pomoći i naknade, demografske mjere. Osiguravaju se resursi za obrambenu spremnost, infrastrukturu te ublažavanje šteta nastalih prirodnim nepogodama. U skladu s navedenim očekuje se da će manjak opće države iznositi 2,6% BDP-a u ovoj godini, dok će se udio javnog duga smanjiti sa 4,2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu te će pasti ispod EU referentne vrijednosti od 60%, te spustiti na 58,9%.  

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7)  glasova „za“ i  jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026.godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 9. listopada 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2023. godine.  

Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora prijedlog raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 62 i Prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu proveo objedinjenu raspravu.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je Hrvatski sabor na sjednici od 30. studenoga 2023. donio Zakon o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. Uz intenziviranje obnove potresom pogođenih područja Zagreba, Petrinje i okolice u 2022. pojavili su se novi izazovi, koji su utjecali na kreiranje ekonomske i fiskalne politike. Porast cijene energenata izazvao je niz poskupljenja te je Vlada RH započela s paketom mjera za pomoć kućanstvima i gospodarstvu, osobito najranjivijim skupinama društva i poduzeća. Osim toga, Vlada je u 2024. godini usvojila i paket mjera za ublažavanje inflatornih učinaka i porasta cijena energenata koji utječu na prihodovnu i rashodovnu stranu državnog proračuna. Na rashodovnu stranu utječe i primjena Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Stoga, kako bi se osigurao kontinuitet u podmirivanju obveza ovim se prijedlogom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu, te visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Prijedlogom se povećava visina zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s pet na šest posto,  te su radi provedbe projekata povećani zahtjevi za dugoročno zaduživanje lokalnih jedinica. 

Financijska sredstva za provedbu zakona osigurat će se iz poreznih i neporeznih prihoda, domaćih i inozemnih pomoći, donacija, prihoda utvrđenih izvornim prihodima državnog proračuna, te zaduživanja. 
 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 26. rujna 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, drugo čitanje, P.Z. br. 23, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2024.
Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se predmetnim Zakonom preciziraju odredbe o trajnom čuvanju i pohrani ručno vođenih zemljišnih knjiga u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću. Dorađene su odredbe o tijelima s pravom na pristup i pretraživanje podataka za sve katastarske općine po nazivu  nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju, te se navedeno pravo ograničuje na tijela sudbene vlasti, državno odvjetništvo, Poreznu upravu, Hrvatski zavod za socijalni rad, upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu pružanje besplatne pravne pomoći, te odvjetnike i javne bilježnike. Nadalje, dorađena je opća pretpostavka za upis u zemljišnu knjigu na način da sve isprave za  upis u zemljišnu knjigu moraju biti ispisane na elektroničkom ili mehaničkom uređaju. Propisuje se i obvezno podnošenje prijedloga za upis i ostalih podnesaka od strane javnog bilježnika, koji na zahtjev stranke mora podnijeti elektroničkim putem nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu sve podneske, pri čemu je uređeno i postupanje s tajnim ispravama i odlukama na kojima se temelji upis. Pojednostavljuje se postupak u pojedinačnom ispravnom postupku, rasprava će se održati samo ako sud smatra da je to potrebno u roku od 60 dana od dana isteka zadnjeg dana roka za podnošenje prijava i prigovora. Mijenjaju se kriteriji za uspostavu Baze zemljišnih podataka (BZP) kako bi se do kraja 2026. osiguralo 60 % svih katastarskih čestica u BZP-u, odnosno 100% u daljnjem razdoblju. Uvodi se mogućnost provođenja obnove zemljišne knjige za jednu ili manji broj katastarskih čestica po službenoj dužnosti, na zahtjev ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, katastra ili na prijedlog stranke ukoliko je cca 90 % katastarske općine usklađeno, te se obnovom zemljišne knjige za preostalih 10 % ostvaruju uvjeti da cijela katastarska općina može ući u BZP. Radi usklađivanja sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u tekstu Zakona riječ „preoblikovanje“ zamjenjuje se riječju „prevođenje“. Osim što će se navedenim izmjenama i dopunama Zakona osigurati veća ažurnost zemljišnih knjiga, ubrzati pojedinačni ispravni postupci i povećati broj katastarskih čestica u Bazi zemljišnih podataka, istaknuto je da će kvalitetni podaci i pravna sigurnosti doprinijeti i lakšem  investiranju, učinkovitijoj naplati komunalne naknade i poreza na kuće za odmor, ali i ostvarivanju prava na različite oblike socijalne pomoći. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i četiri (4) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 18. lipnja 2024. raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, prvo čitanje, P.Z. br. 23, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. lipnja 2024. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s odredbom članka 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama predlažu slijedom razvoja informatičkih tehnologija i nužnosti kontinuirane nadogradnje i uređenja. Prijedlogom zakona su precizirane odredbe o trajnom čuvanju i pohrani zemljišnih knjiga, ručno vođenih glavnih knjiga i zbirki isprava, u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću. Uspostava Središnje pismohrane zemljišnih knjiga planira se tijekom 2024. godine a financira se putem zajma Svjetske banke br. 8900-HR. U Središnju pismohranu smjestit će se sve ručno vođene zemljišne knjige kao i zbirke isprava u RH. Ručno vođene zemljišne knjige će se skenirati, a skeniranje je provedeno u 102 od ukupno 109 zemljišnoknjižnih odjela u RH. Zbirke isprava prije pohrane u Središnju pismohranu skenirat će se samo na zahtjev suda i stranaka. Prijedlogom su dorađene odredbe o tijelima s pravom pristupa i pretraživanja podataka za sve katastarske općine po nazivu/imenu nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju. Dorađena je opća pretpostavka za upis u zemljišne knjige na način da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti ispisane na elektroničkom uređaju. Prijedlogom zakona dodatno je uređeno i pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, zatim, uvodi se mogućnost provođenja obnove zemljišne knjige za jednu i  manji broj katastarskih čestica koji se provodi po službenoj dužnosti.  

U raspravi su podržane izmjene i dopune Zakona, predložene su dopune članka 21. radi povezivanja katastra i zemljišnih knjiga, te članka 23. kojim bi se uredili rokovi zemljišnoknjižnih postupaka. U nastavku je ukazano na provedbu postupka javne nabave pri osnivanju Središnje pismohrane zemljišnih knjiga RH u Gospiću, te je predloženo raspravljanje na idućoj sjednici Odbora o pitanju financiranja projekta. Također je predloženo da se dostave podaci o radu javnih bilježnika u zemljišnoknjižnim predmetima, kako se provodi raspored poslova i koliko je isplaćenih sredstava. U odnosu na iznesene primjedbe, naglašeno je da je tijekom e-savjetovanja u trajanju od 60 dana izneseno samo 8 pojedinačnih prijedloga i primjedbi.
     Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa dvanaest (12) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama,  P.Z. br. 23
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                      Nikola Grmoja