11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 30. rujna 2025.  razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  državnom odvjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 166, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2025. godine. 
Odbor je Konačni prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnica predlagatelja u uvodnom izlaganju naglasila je da se ovim izmjenama i dopunama pristupilo prvenstveno radi ustrojstvenih i organizacijskih izmjena s ciljem što kvalitetnijeg i učinkovitijeg rada državnog odvjetništva, te zbog usklađenja pojedinih odredbi sa Zakonom o sudovima. 
S obzirom da je provedba temeljnih sigurnosnih provjera pri zapošljavanju svih službenika i namještenika u državnim odvjetništvima opterećujuća i produljuje postupak, predlaže se istu zadržati samo za službenike i namještenike u državnom odvjetništvu nadležnom za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta. Zbog sve učestalije pojave kibernetičkog kriminaliteta, pri Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske predlaže se osnivanje posebnog tima za njegovo suzbijanje, a Glavnom državnom odvjetniku propisuje se mogućnost da osnuje specijalizirane timove za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra, kao i da imenuje voditelje i članove timova na vrijeme od pet godina. Nadalje, u  Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske ustrojava se posebni Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima, tijelima i sudovima drugih država. 
Osim toga, osnove za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika usklađuju se s odredbama o osnovama za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te se kao jedna od osnova navodi kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje državnoodvjetničke dužnosti. Mijenja se postupak davanja ovlaštenja odvjetnicima za zastupanje Republike Hrvatske u predmetima u kojima Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne može samostalno zastupati Republiku Hrvatsku i izostavlja se odredba o zastupanju stranih odvjetnika, uz izričitu odredbu da odvjetnici zastupaju Republiku Hrvatsku uz sudjelovanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Pojednostavljuje se postupak određivanja godišnjeg liste istražitelja koja se dostavlja županijskim i posebnim državnim odvjetništvima te županijskim sudovima.  
 Nadalje se izričito propisuje da se tajnim, uz isprave, smatraju i sva pismena nastala u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva. S ciljem kvalitetnijeg informiranja javnosti i poboljšanja komunikacije s javnošću, detaljnija razrada davanja priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva i o provođenju izvida uredit će se Poslovnikom. Dopunjuju se uvjeti za status pravosudnih inspektora i detaljnije se propisuje način provedbe inspekcijskog nadzora. Posebno se propisuje obveza državnih odvjetnika da kod rasporeda poslova vode računa o sklonostima zaposlenika,  potrebnim specijalističkim znanjima i redovitom stručnom usavršavanju, posebno kod predmeta nasilja u obitelji. Kod upućivanja državnoodvjetničkih dužnosnika na rad u drugo državno odvjetništvo, posebno se propisuje pravo na dodatak na plaću i  naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada, te izlazak na očevid.
Briše se članak koji je propisivao provedbu periodičke sigurnosne provjere za državnoodvjetničke dužnosnike sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 7. veljače 2023. Nadalje, mijenja se ovlast za propisivanje načina provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnoodvjetničkih dužnosnika i ovlast se s ministra nadležnog za poslove pravosuđa prenosi na Glavnog državnog odvjetnika. 
Radi otklanjanja mogućih nejasnoća u priznavanju statusnih prava propisuje se da se državnoodvjetničkim dužnosnicima imenovanim na dužnost europskih delegiranih tužitelja u Uredu europskog javnog tužitelja vrijeme provedeno na poslovima u Uredu priznaje kao vrijeme u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti. 
Nadalje, povećava se udjel mjerila kvalitete i kvantitete rada državnoodvjetničkih dužnosnika u njihovom ocjenjivanju, u skladu s preporukom Odbora za javno upravljanje u postupku pristupanja Republike Hrvatske OECD-u.  
 Propisuje se izuzimanje državnoodvjetničkih savjetnika iz primjene općih službeničkih propisa o kriterijima i postupku ocjenjivanja i daje ovlast ministru nadležnom za poslove pravosuđa posebnom metodologijom propisati kriterije i postupak njihovog ocjenjivanja. 
U raspravi je postavljeno pitanje koji prijedlozi iz prvog čitanja zakona nisu prihvaćeni. Također, ukazano je da je u državnom odvjetništvu i dalje prisutan broj manjka zaposlenika, a ovim prijedlogom zakona se osnivaju novi odjeli. Također starosna struktura je nepovoljna i to će utjecati na rezultate rada, a nisu predviđena niti nova financijska sredstva unatoč povećanim potrebama za zaposlenicima. Ukazano je na ozbiljna kaznena djela protiv okoliša za koja nema specijaliziranih timova, kao i na osnovu za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika koja ga čini nedostojnim za obavljanje dužnosti, a koja predstavlja široku mogućnost tumačenja. Izneseno je i neslaganje sa ukidanjem sigurnosnih provjera, jer će i to utjecati na manje povjerenje građana u rad državnog odvjetništva. Vezano za zastupanja pred međunarodnim arbitražama, ukazano je da troškovi istih čine 60% ukupnog proračuna državnog odvjetništva i da bi trebalo razmotriti izlazak Republike Hrvatske iz Energetske povelje. Također, trebalo bi osnovati posebno državno odvjetništvo za međunarodne arbitraže. U nastavku rasprave pohvaljene su izmjene i dopune zakona, te je navedeno da će iste omogućiti veću učinkovitost državnog odvjetništva i usklađivanje propisa, te doprinijeti kvalitetnijem radu i pravednijem pravosuđu. 
Odgovoreno je da je u odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju Konačni prijedlog zakona dorađen nomotehnički, a izostavljena je odredba o nadležnosti specijaliziranih timova da nižim državnim odvjetništvima daju instrukcije za postupanje u konkretnim predmetima, dok je umjesto mogućnosti propisana obveza timova da donesu pravila o svom radu. Dorađene su i odredbe o inspekcijskom nadzoru, izostavlja se obveza polaganja posebnog stručnog ispita u odnosu na službenike radi izbjegavanja dodatnog opterećenja, a zadržava se samo obveza polaganja državnog ispita. Također precizira se da se savjetnici u državnom odvjetništvu izuzimaju iz primjene općih propisa o ocjenjivanju državnih službenika i namještenika samo u odnosu na postupak i kriterije njihovog ocjenjivanja. Navedeno je da treba razmotriti prijedlog o izlasku iz Sporazuma o Energetskoj povelji. Zbog važnosti ovim Prijedlogom se osniva novi odjel za međunarodne arbitraže, što znači specijalizaciju za tu vrstu predmeta kao i dodatne edukacije. Broj zaposlenika u državnom odvjetništvu je povećan za preko 70 novih zaposlenika.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (sedam       glasova „ZA“ i tri glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio predsjednika  Odbora.

                                                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA 
                                                                                                                                          Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 23. rujna 2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, P.Z.E. br. 185, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2025. godine.

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Provedena je objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 185 i o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o parničnom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 192.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjenama i dopunama Zakona o sudovima pristupilo prvenstveno radi provedbe presude Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANNINVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024. s ciljem revidiranja zakonskih odredbi koje uređuju  obvezatnost pravnih shvaćanja sjednica sudaca i sudskih odjela. Osim toga, potrebno je ispuniti preporuke Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD-a) u postupku pristupanja Republike Hrvatske, kao i preporuke Pravobraniteljice za djecu. Nadalje, zbog početka rada sustava ANON potrebna je reorganizacija unutarnjeg ustrojstva Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a potrebno je revidirati i odredbe o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku i precizirati pitanja o radu državnih službenika u sudovima i službenika pravosudne policije u osiguranju pravosudnih tijela.

Slijedom navedenog, ovim Prijedlogom zakona propisuje se mogućnost da Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u proširenom vijeću sukladno posebnom postupovnom zakonu koji će detaljnije urediti broj članova i sastav vijeća, a prepuštanje donošenja sudske odluke proširenom vijeću ovim se zakonom utvrđuje kao temeljni alternativni mehanizam ujednačavanja sudske prakse u Vrhovnom sudu. 

Brišu se odredbe o sazivanju sjednica odjela ili svih sudaca kod utvrđenih razlika u shvaćanjima između pojedinih odjela, vijeća odnosno sudaca te kod odstupanja od ranije prihvaćenih pravnih shvaćanja, kao i o obvezatnosti pravnih shvaćanja prihvaćenih na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske te svih visokih i županijskih sudova za sva drugostupanjska vijeća odnosno suce pojedince s obzirom da je Sud Europske unije u naprijed navedenoj presudi utvrdio da se nacionalni propis koji predviđa unutarnji mehanizam u nacionalnom sudu na temelju kojeg sjednica odjela tog suda ima ovlast prisiliti, prihvaćanjem „pravnog shvaćanja” sudsko vijeće nadležno u predmetu da izmijeni sadržaj sudske odluke koju je donijelo, protivi pravu EU.

Reorganizira se način praćenja i proučavanja sudske prakse, europskih propisa i prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava na način da se osnivaju posebni odjeli u svim županijskim i visokim sudovima. Propisuje se i prethodno dostavljanje nacrta sudskih odluka odjelima za praćenje i proučavanje sudske prakse. Za Vrhovni sud Republike Hrvatske posebno se propisuje ako nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća  suda ili da praksa  suda u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena, a nadležno vijeće ostaje kod nacrta, donošenje odluke prepušta se proširenom vijeću Vrhovnog suda, čiji će se sastav i način rada detaljnije urediti u temeljnim postupovnim propisima.  

Zbog početka rada sustava ANON, pristupa se reorganizaciji unutarnjeg ustrojstva Vrhovnog suda i ukida Centar sudske prakse, a posebno se uređuje djelokrug Odjela za praćenje i proučavanje prakse Suda Europske unije i  Europskog suda za ljudska prava. Radi ispunjenja preporuka Odbora za javno upravljanje u postupku pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, propisuje se zabrana primanja darova od strane sudaca te iznimke od zabrane, zatim povećanje udjela mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju i utvrđenju ispunjenja sudačke obveze, a posebno se naglašava da se ocjenjivanje provodi i u slučajevima kada suci sudjeluju u postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika. Mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju prema važećoj odredbi nose najviše 60 bodova, a predlaže se propisati da mogu nositi najviše  70 bodova. Nadalje, mijenja se nadležnosti za propisivanje obveza stručnog usavršavanja sudaca i predsjednika sudova, koja se s ministra nadležnog za poslove pravosuđa prenosi na predsjednika Vrhovnog suda.

Precizira se osnova za razrješenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske potvrđivanjem optužnice za kazneno djelo koje predsjednika čine nedostojnim obavljanja dužnosti.  Osim toga, osniva se novi sudski odjel specijaliziran za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta u Županijskom sudu u Varaždinu, čime će se rasteretiti Županijski sud u Zagrebu.

Slijedom preporuka Pravobraniteljice za djecu za osiguranje specijalizacije sudaca drugostupanjskih sudova koji odlučuju u predmetima o obiteljskim odnosima,  propisuje se obvezno specijalističko stručno usavršavanje za ovu kategoriju sudaca, a izostavlja se imenovanje od strane predsjednika Vrhovnog suda na razdoblje od pet godina, Navedene suce i suce za postupanje u predmetima nasilja u obitelji određivat će isključivo predsjednici sudova godišnjim rasporedima poslova.  

Radi veće transparentnosti sudbene vlasti, sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2024. – 2028., u sudovima se predviđa osnivanje posebnih ustrojstvenih jedinica za davanje obavijesti o radu sudova na čelu s glasnogovornicima sudova. 

Vezano za institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku, koji se u praksi pokazao previše opterećujućim za predsjednika Vrhovnog suda kada odlučuje o osnovanosti svih zahtjeva u postupcima pred svim županijskim i visokim sudovima, predlaže se nadležnost za odlučivanje o podnesenim zahtjevima prenijeti s predsjednika neposredno višeg suda na predsjednika suda pred kojim je u tijeku  postupak zbog čijeg je trajanja zahtjev i podnesen. 

Radi izbjegavanja dodatnog opterećenja službenika u pravosudnim tijelima obvezom polaganja više ispita predlaže se izostaviti obvezu polaganja posebnog stručnog ispita za ove službenike.

S obzirom na poseban položaj sudskih savjetnika, isti se izuzimaju iz primjene općih službeničkih propisa vezano za kriterije i postupak ocjenjivanja,  te se daje ovlast ministru nadležnom za poslove pravosuđa da posebnim aktom propiše kriterije i postupak ocjenjivanja, sukladno Zakonu  o Državnom sudbenom vijeću. 

U radu službenika pravosudne policije koji obavljaju poslove osiguranja osoba, imovine i objekata sudova preciziraju se odredbe o ovlastima s ciljem učinkovitijeg rada i povećanja stupnja sigurnosti, a kako bi prijam u državnu službu za ove službenike postao učinkovitiji, propisuje se mogućnosti da se u službu prime i osobe starije od 35 godina ako su ranije obavljale ove poslove i stekle iskustvo, a izostavljaju se odredbe o posebnoj osnovi povrede službene dužnosti službenika pravosudne policije zbog utjecaja alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti. Također, usklađuju se odredbe Zakona o sudovima sa Zakonom o kaznenom postupku i Zakonom o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika. 

Zaključno, predstavnik predlagatelja naglasio je da će implementacijom  presude Suda Europske unije, propisivanjem alternativnih mehanizama  ujednačavanja sudske prakse i ispunjenjem preporuka nadležnih tijela OECD-a i Pravobraniteljice za djecu utjecati na povećanje učinkovitosti unutarnjeg poslovanja i rada sudova, odnosno učinkovitosti cijelog pravosudnog sustava.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (7) glasova „za“ i s (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
2. Sve, primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 23. rujna 2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o parničnom postupku,  P.Z.E. br. 192, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2025. godine.   

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Provedena je objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 185 i o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o parničnom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 192.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjeni i dopunama ovog Zakona pristupilo prvenstveno radi provedbe presude Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVAŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024., u kojoj je utvrđeno da je unutarnji mehanizam ujednačavanja sudske prakse u nacionalnom sudu protivan pravu Europske unije, odnosno zahtjevima interne sudačke neovisnosti, pravu koje jamči isključenosti svakog neopravdanog zadiranja u postupak odlučivanja od strane sudaca koji nisu članovi sudskog vijeća, zatim pravu na zakonom uspostavljen sud te pravu na kontradiktoran postupak.

Osim toga, potrebno je osigurati da se iskoriste tehničke mogućnosti tonskog snimanja rasprave, s ciljem zaštite procesnih prava stranaka i efikasnijeg vođenja parničnog postupka za suce. 

Kako bi se otklonili nedostaci koje je utvrdio Sud Europske unije, s obzirom na poseban položaj i ulogu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predlaže se uspostava  mehanizma proširenih sudskih vijeća, čiji se sastav i način rada uređuje u temeljnim postupovnim propisima. U okviru uređenja revizije dopunjuju se odredbe o proširenom vijeću od trinaest sudaca Vrhovnog suda, propisuje se sastav proširenog vijeća, tko predsjeda vijećem, te da se stranke i umješači obavještavaju o prepuštanju odluke proširenom vijeću i o sastavu tog vijeća. Prošireno vijeće činili bi  predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda, sudac izvjestitelj vijeća kojem je predmet bio dodijeljen u rad, voditelj službe za praćenje i proučavanje sudske prakse Građanskog odjela Vrhovnog suda i deset sudaca Vrhovnog suda određenih slučajnim odabirom. Proširenom vijeću predsjedavao bi predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda, a stranke i umješači obavijestit će se o prepuštanju odluke proširenom vijeću i o sastavu tog vijeća najkasnije 15 dana prije održavanja sjednice proširenog vijeća.

Nadalje, propisuje se da je transkript tonske snimke ročišta prilog zapisniku, da je učinjen uz pomoć uređaja za automatsku transkripciju te da služi kao pomoćno sredstvo uz tonsku snimku ročišta. Takvim uređenjem omogućuje se najviši stupanj zaštite procesnih prava stranaka i osiguranje efikasnosti u provođenju parničnog postupka korištenjem najmodernijih digitalnih tehnologija.

Osim toga, briše se odredba koja propisuje da će nakon donošenja pravnog shvaćanja Vrhovnog suda, sud u nastavljenim postupcima biti vezan tim pravnim shvaćanjem, a čime se značenje pravnih shvaćanja donesenih u oglednom postupku usklađuje s učincima presude Suda Europske unije.

Zaključno, predstavnik predlagatelja naveo je da će se ovim Prijedlogom zakona udovoljit zahtjevu interne sudačke neovisnosti i pravu na transparentno uređenje postupka. Proširena vijeća donosit će odluke kada nadležne službe za praćenje i proučavanje sudske prakse u Vrhovnom sudu ocijene da podneseni nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda odnosno da praksa Vrhovnog suda u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena. Odredbama o obveznim tonskim snimanjem ročišta dodatno će se zaštititi procesna prava stranaka, a sudovima omogućiti efikasnije provođenje parničnog postupka.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (7) glasova „za“ i s (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći  zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o parničnom postupku. 
2. Sve, primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 23. rujna 2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, P.Z.E. br. 189 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2025. godine.   

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se izmjenama i dopunama predmetnog Zakona pristupa slijedom preporuka Radne skupine protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama u okviru pristupnog procesa Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) s ciljem poboljšanja zakonodavnog okvira zaštite prijavitelja nepravilnosti i usklađenja s instrumentima i dobrom praksom OECD-a. Također, a s obzirom da je prošireno materijalno područje primjene Direktive (EU) 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, potrebno je uskladiti predmetni Zakon sa zakonodavstvom EU. 

Slijedom navedenog, proširuje se područje primjene Zakona, na način da se u popis akata u Prilogu Zakona, koji čine njegov sastavni dio, uvrštavaju novi pravni akti Europske unije na koje je prošireno materijalno područje primjene Direktive (EU) 2019/1937. 

Radi ispunjavanja preporuka OECD-a potrebno je dopuniti Zakon na način da se izričito propiše da obuhvaća i prijavljivanje podmićivanja stranih javnih službenika i povezana kaznena djela. Nadalje, potrebno je osigurati zaštitu prijavitelju nepravilnosti koji nepravilnost prijavljuje izravno državnom odvjetništvu ili policiji, pravovremenost sudskih postupaka, te učinkovite i odvraćajuće novčane kazne za osvetu protiv prijavitelja nepravilnosti. Također, ukazano je da Pučki pravobranitelj mora ima dovoljno resursa za svoju poziciju vezano za zaštitu prijavitelja nepravilnosti. 

Stoga se ovim Prijedlogom zakon propisuje da osobe koje nepravilnosti prijavljuju izravno policiji ili državnom odvjetništvu imaju pravo na zaštitu propisanu  Zakonom, pod istim uvjetima kao osobe koje podnose prijavu nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje. Ako je prijava nepravilnosti zaprimljena u policiji ili državnom odvjetništvu, dužni su istu bez odgode proslijediti nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje. Novim odredbama također se propisuje da je u postupku sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti rok za odgovor na tužbu 15 dana, a ročište za glavnu raspravu  mora se održati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tužbu. U postupku sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti, postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u roku od šest mjeseci od dana podnošenja tužbe. Drugostupanjski sud je dužan donijeti odluku o žalbi u roku od 30 dana od dana primitka žalbe. Povećava se i raspon novčanih sankcija za prekršaje i iskazivanje svih iznosa novčanih kazni u valuti euro.

Predstavnik predlagatelja završno je istaknuo da će se donošenjem ovog Zakona dodatno ojačati zaštita prijavitelja nepravilnosti i povisiti novčane sankcije za kršenje Zakona, kao i urediti područje primjene u skladu s izmjenama zakonodavstva EU i preporukama OECD-a. Dodatno će se pojasniti odredba o materijalnom području primjene Zakona te isti izrijekom obuhvaća kaznena djela protiv službene dužnosti, gospodarstva, pronevjeru i podmićivanje zastupnika, iako se zaštita prijavitelja ne ograničava na navedena kaznena djela, već se ista primjenjuje vezano za ostala kaznena djela kod kojih postoji ugrožavanje javnog interesa. 

Pučka pravobraniteljica dostavila je Odboru mišljenje na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, P.Z.E. br. 189, KLASA: 011-01/25-01/0011, URBROJ: 506-08 od 22. rujna 2025., u kojem ukazuje na potrebu sveobuhvatnijih izmjena ovog zakona, kako bi se stvorili uvjeti za što učinkovitiju zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Ističe da je potrebno dodatno precizirati odredbu članka 3. Prijedloga zakona na način da je prijavu koju prijavitelj podnese policiji ili državnom odvjetništvu, a ukaže da bi mogao biti žrtva osvete, istu su navedena tijela dužna bez odgode dostaviti nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, uz odgovarajuću primjenu kada povezana osoba ukaže na počinjenu ili pokušanu osvetu, dakle svi prijavitelji nepravilnosti moraju biti zaštićeni od osvete. Također, u mišljenju je istaknuto pitanje besplatne pravne pomoći za prijavitelje nepravilnosti, odnosno da je nužno osigurati sekundarnu pravnu pomoć bez vezanja ovog prava uz imovinski cenzus.

Vezano za pružanje emocionalne podrške prijaviteljima nepravilnosti, koju predviđa predmetni Zakon i Pravilnik o načinu pružanja emocionalne podrške ukazano je na potrebu uvođenja psihosocijalne podrške, s obzirom na moguće negativne učinke na poslovni i privatni život prijavitelja nepravilnost. Ukazano je i na potrebu da se dopuni definicija osvete zbog pogrešne predodžbe da je osoba prijavila nepravilnost. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (7) glasova „za“, i (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak: 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 23. rujna 2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2025. godine.   
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Provedena je objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z.br.187 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, prvo čitanje, P.Z.br.188.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se izmjenama i dopunama predmetnog Zakona pristupilo prvenstveno zbog dugotrajnosti kaznenih postupaka, osobito pred optužnim vijećem, ali i zbog strogih pravila o izdvajanju nezakonitih dokaza ex lege, nastalih povredom procesnih formalnosti, koje nemaju utjecaja na prava obrane i pravičnost postupanja. Prema važećem zakonskom rješenju postupak pred optužnim vijećem u složenim kaznenim postupcima značajno doprinosi dugotrajnosti i omogućuje odugovlačenje postupka, na što su ukazali i Odbor stručnjaka Vijeća Europe za sprječavanje pranja novca (MONEYVAL), profesori na Pravnom fakultetu u Zagrebu, kao i Radna skupina za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama u okviru postupka pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Jedan od razloga za izmjene i dopune ovog Zakona je i presuda Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB kojom je utvrđeno da je unutarnji mehanizam ujednačavanja sudske prakse u nacionalnom sudu protivan pravu Europske unije. 
Slijedom navedenog, predlažu se veće mogućnosti suda u preispitivanju povreda, kako bi se smanjio broj ex lege nezakonitih dokaza u slučaju povrede procesne forme koja nema utjecaja na prava obrane i učinkovitost postupka.  Reduciraju se mogućnosti automatskog izdvajanja dokaza pri dokaznim radnjama ispitivanja okrivljenika i svjedoka, provođenja pretrage i pri posebnim dokaznim radnjama. Mijenja se i opća odredba o nezakonitosti dokaza, na način da je sudu dana šira ovlast i dužnost ocjene okolnosti, ako je dokaz pribavljen povredom nekih  navedenih temeljnih prava, isti neće biti izdvojen automatizmom ako sud ocijeni da priroda i težina povrede nisu dotično pravo ukinule ili ograničile u znatnoj mjeri, odnosno da nije onemogućena ili znatno otežana obrana i narušena pravičnost postupka.
Nadalje, predlaže se pojednostaviti postupanje pred optužnim vijećem na način da se sucu pojedincu daju ovlasti predsjednika optužnog vijeća i optužnog vijeća u predmetima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina iz nadležnosti općinskih sudova. 
Mijenja se koncept optužnog vijeća na način da se predviđa ispitivanje optužnice za sva kaznena djela na sjednici optužnog vijeća bez sudjelovanje stranaka kao pravilo, uz izuzetak zaprimanja izjave za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka i prethodnog suđenja o zakonitosti dokaza, a otklanja se i  mogućnost sukcesivnog sporazumijevanja u stadiju optužnog vijeća. 
Predlaže se da protiv rješenja kojim se odlučuje o izdvajanju dokaza nije dopuštena posebna žalba, osim ako sud smatra da je odluka o zakonitosti dokaza ključna za daljnji postupak. 
Radi otklanjanja nedostataka utvrđenih u presudi Suda Europske unije i s obzirom na poseban položaj i ustavnu ulogu Vrhovnog suda, predlaže se uspostava mehanizma proširenih sudskih vijeća, čiji se sastav i način rada uređuje u temeljnim postupovnim propisima. 
Predlaže se dopuniti odredbe o izvanrednim pravnim lijekovima, čime bi se omogućilo odlučivanje proširenog Vijeća Vrhovnog suda kada vijeće ocijeni da bi se odlukom odstupilo od ustaljene prakse.
Nadalje, predlaže se otkloniti nedostatke na koje je ukazala primjena Zakona pri donošenju odluke o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom, te se izrijekom propisuje da tu odluku u situacijama kada sud nije u mogućnosti donijeti u propisanom roku zbog proteka radnog vremena, blagdana ili neradnog dana, donosi sudac istrage nadležnog županijskog suda ili županijskog suda koji je nadležan na području općinskog suda koji je okrivljeniku odredio mjeru opreza.
U raspravi je istaknuto da bi trebalo izraditi pročišćene tekstove Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona s obzirom na velik broj izmjena i dopuna. Postavljeno je pitanje da li će nova pravila oko izdvajanja nezakonitih dokaza utjecati na poštivanje temeljnih prava. Vezano za ukidanje sukcesivnog sporazumijevanja, postavljeno je pitanje kako će se postupati u objedinjenim postupcima s više okrivljenika od kojih neki žele priznati krivnju. Nadalje je ukazano da su prijedlozi zakona vezani za nezakonite dokaze vrlo bitni, u pitanju je jako velika promjena, te je posebno ukazano na članak 10. stavak 2. Zakona i izraze “posebna ocjena razmjera“, da li to znači ukidanje načela razmjernosti, a sporno je i propisivanje „privole osobe čije je pravo povrijeđeno“, ukazano je da pojmovi nisu dovoljno jasni i mogu dovesti do relativizacije. U fazi žalbe trebalo bi jačati kontrolu nezakonitosti, a predlaže se ukidanje žalbe protiv rješenja o izdvajanju dokaza. Ukazano je da će sada sudovi imati velike ovlasti u odlučivanju oko nezakonitosti dokaza, a izmjene zakona kazneni postupak sve više približavaju inkvizitornom postupku. Također je istaknuto mišljenje da je u važećem zakonu prisutan formalizam, koji nije dobar niti za okrivljenika niti za žrtvu, ali omogućuje odugovlačenje postupka, pojedine odredbe zahtijevaju dodatna objašnjenja. Postavljeno je i pitanje na čiju inicijativu se donose ovi zakonski prijedlozi. Vezano za nezakonite dokaze, ukazano je da to pitanje zahtjeva dodatnu raspravu, a sud će imati veću mogućnost odlučivanja i „pokrivanja“ pogrešaka iz faze prikupljanja dokaza što može ići na štetu okrivljenika. 
Odgovoreno je da sve izmjene zakona imaju cilj spriječiti zlouporabe prava, koje su osobito vidljive u postupku pred optužnim vijećima i najviše doprinose odugovlačenju postupka. Sukcesivno sporazumijevanje se često koristi radi odugovlačenja postupka i trenutno predstavlja veliki problem, a prema zakonskom prijedlogu u postupku s više okrivljenika, postupa se ovisno o tome da li neki okrivljenici podnesu izjavu za donošenje presude na temelju priznanja, a za ostale okrivljenike vijeće ispituje optužnicu bez sudjelovanja stranaka. Vezano za napomenu oko izraza „ocjena razmjera“ radi se samo o različitom izričaju, a privola osobe odnosi se na slučaj ako pouka stranci nije unesena u zapisnik. Izdvajanjem nezakonitih dokaza želi se ukloniti ex lege nezakonite dokaze koji mogu ići na štetu oštećenika ili žrtve, a nastali su primjerice pogreškom državnog odvjetnika. Izmjenama postupka pred optužnim vijećem želi se ubrzati postupak, a očekuje se i prilagodba stranaka. Posebne žalbe na rješenje o izdvajanju dokaza nisu poznate niti u drugim državama. Završno je istaknuto da je na izmjenama i dopunama zakona radila velika radna skupina, a profesori na Pravnom fakultetu u Zagrebu napravili su analizu uzroka koji dovode do dugotrajnosti postupaka u složenim predmetima. Istaknuto je da je glavni cilj ubrzati kazneni postupak, prvenstveno složenih kaznenih predmeta.   

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (šest (6) glasova „za“ i četiri (4) glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak: 

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku  
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                                                   Nikola Grmoja
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 23. rujna 2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 186 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2025. godine.   
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona usklađuje kazneno zakonodavstvo sa standardima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Osim toga, prenošenjem Direktive (EU) 2024/1712 o izmjeni Direktive 2011/36/EU o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava unaprjeđuje se zakonodavstvo vezano za trgovinu ljudima. 
Slijedom navedenog, sukladno Izvješću Radne skupine za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama OECD-a revidira se zakonski opis kaznenog djela podmićivanja zastupnika iz članka 339. Kaznenog zakona na način da se izrijekom inkriminira davanje mita stranom zastupniku radi obavljanja radnji različitih od glasovanja, uključujući suzdržavanje i odsustvo s glasovanja i davanja određenih izjava u zakonodavnim raspravama.
Nadalje, izričito se propisuju pravila o prostornom važenju kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske u odnosu na načelo aktivnog personaliteta za kaznena djela koja u inozemstvu počine strane pravne osobe. Prema kriteriju registracije, omogućit će se kaznena vlasti nad stranom pravnom osobom kada je kazneno djelo počinjeno izvan teritorija Republike Hrvatske, putem njene podružnice registrirane u Republici Hrvatskoj.
Radi potpunog usklađivanja s Direktivom (EU) 2024/1712, dopunjuje se zakonski opis kaznenog djela trgovanja ljudima iz članka 106. Kaznenog zakona na način da se kao novi cilj kaznenog djela propisuje iskorištavanje zamjenskog majčinstva, a predlažu se i novi kvalificirani oblici. Također se pooštrava kažnjavanje nehajnog prouzročenja smrtne posljedice, a katalog kaznenih djela za koja kazneni progon i izvršenje kazne ne zastarijeva širi se na kazneno djelo trgovanja ljudima uz nehajno prouzročenje smrtne posljedice za dijete.
Zbog razvoja umjetne inteligencije i pojave automatiziranih vozila, predlaže se uvođenje novog kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije, uz propisivanje značenja izraza ,,sustav umjetne inteligencije“.
Zaključno, predstavnik predlagatelja naglasio je da će se ovim Prijedlogom zakona uskladiti kazneno zakonodavstvo sa standardima OECD-a u području suzbijanja podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, povećati će se pravna sigurnost kroz prostorno važenje kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske u odnosu na načelo aktivnog personaliteta za kaznena djela pravnih osoba počinjenih izvan Republike Hrvatske, a prenošenjem  Direktive (EU) 2024/1712 ojačati će kaznenopravna zaštita od trgovanja ljudima.
U raspravi je istaknuto da je zbog brzog razvoja i širenja umjetne inteligencije potrebna detaljna analiza na koji način sankcionirati neželjene postupke, s obzirom da ne znamo točno koliko je raširena uporaba umjetne inteligencije, no, pohvalno je da se u ovom trenutku uvodi predloženo zakonsko rješenje. Navedeno je da se umjetna inteligencija razvija brže od zakonodavnih promjena, te je ukazano na veliku opasnost od pojave „deepfake“ sadržaja, koji mogu izazvati štetne posljedice velikih razmjera, s obzirom da je vrlo teško razlikovati što je lažno i ovo pitanje zahtjeva veliku pozornost. Također je ukazano na pojavu čestih napada na osobe koje obavljaju javni posao, ali nisu izjednačeni sa službenim osobama, primjerice vozači u javnom prijevozu, stoga bi trebalo razmotriti da se i ta kategorija izjednači sa službenim osobama uz strože kažnjavanje. Pohvaljeno je što se zakonski opis kaznenog djela podmićivanja zastupnika širi na sve radnje aktivnog i pasivnog podmićivanja zastupnika na svim razinama. 
Odgovoreno je da će tema umjetne inteligencije biti sve raširenija, to je segment koji se brzo razvija i otvara sve više novih pitanja, a predloženo novo kazneno djelo  sadrži u opisu „ili na drugi način“ čime omogućava široku primjenu i odnosi se na strojeve, vozila i osobe koje koriste umjetnu inteligenciju u opasne svrhe. Ukazano je da postoji kazneno djelo iz članka 315.b koje sankcionira napade na osobe koje obavljaju poslove od javnog interesa.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (sedam (7) glasova „za“ i tri (3) glasa „suzdržani“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak: 

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.  
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                                                   Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 23. rujna 2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, prvo čitanje, P.Z.E. br. 188, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2025. godine.   
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Provedena je objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z. br. 187 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, prvo čitanje, P.Z.br. 188.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je u okviru pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Radna skupina za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama navela u Izvješću preporuke da je Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta potrebno osigurati brzo i proaktivno djelovanje u predmetima podmićivanja stranih javnih službenika. 
Slijedom navedenog, ovim Prijedlogom zakona propisuje se mogućnost Uredu da predmete u kojima postoje naznake počinjenja kaznenih djela iz nadležnosti Ureda, radi provođenja izvida, može dostaviti na postupanje mjesno nadležnom državnom odvjetništvu, uz određene iznimke. U svrhu ubrzanja sudskih postupka, predlaže se posebna dužnost predsjednika vijeća da omogući koncentrirano vođenje rasprave i spriječi neopravdane odgode. Mijenjaju se uvjeti za imenovanje ravnatelja Ureda kako bi se osigurao širi krug mogućih kandidata, uz ograničenje da nitko ne može biti imenovan na tu dužnost više od dva puta uzastopce. Preciziraju se odredbe o postupku imenovanja i razrješenja ravnatelja sukladno Zakonu o Državnoodvjetničkom vijeću, te se propisuju i restriktivniji uvjeti za raspored zamjenika ravnatelja na rad u Ured. Nadalje, jasnije se definiraju uvjeti i postupak upućivanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika na rad u Ured, u pravilu na vrijeme do godine dana, u kojem slučaju imaju prava i dužnosti zamjenika ravnatelja. Redefinira se  unutarnje ustrojstvo Ureda, a u odnosu na važeće uređenje posebno se ističe ukidanje zasebnog Odjela za istraživanje i dokumentaciju te Tajništva Ureda sukladno odgovarajućim izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu. Proširuje se katalog kaznenih djela koja su u nadležnosti Ureda kaznenim djelom terorizma, financiranja terorizma i terorističkog udruženja. Nadležnost županijskih sudova za postupanje u predmetima Ureda iz članka 21. širi se i na Županijski sud u Varaždinu, uz mogućnost delegacije nadležnosti i na Općinski sud u Varaždinu. Posebno se propisuje dužnost nadležnog općinskog ili županijskog državnog odvjetništva da bez odgode obavijesti Ured u slučaju saznanja o počinjenju kaznenih djela iz nadležnosti Ureda, što je prema važećem normativnom rješenju obveza policije.  
U raspravi je istaknuto mišljenje da se predmetnim izmjenama i dopunama Zakona ukida neovisnost ravnatelja USKOK-a, a sporna je i odredba da odluku o prestanku dužnosti ravnatelja donosi Glavni državni odvjetnik, po kriterijima koji mogu biti diskrecioni, nejasni i subjektivni. Istaknuto je mišljenje da se izmjenama Zakona USKOK podređuje Glavnom državnom odvjetniku, a od 2023. godine nema ravnatelja već vršitelja dužnosti, te je postavljeno pitanje da li se novim uvjetima za ravnatelja pogoduje. Rasprava je pokazala da ove zakonske izmjene zahtijevaju dodatnu raspravu. 
Odgovoreno je da su razlozi za razrješenje ravnatelja USKOK-a preuzeti iz Zakona o državnoodvjetničkom vijeću i da su precizirani, a Glavni državni odvjetnik i prema važećem zakonskom rješenju odlučuje o razrješenju. Istaknuto je da se propisivanjem uvjeta za ravnatelja širi krug osoba koje ispunjavaju uvjete za imenovanje.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (sedam (7) glasova „za“, jedan (1) glas „protiv“ i dva (2) „suzdržana“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak: 

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, 
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                                                   Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 16. rujna 2025. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2024. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 72. stavka 1. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“ broj 67/18, 21/22) dostavio Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2025.     

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/25-12/34, URBROJ: 50301-04/32-25-14 od 11. rujna 2025. 

Glavni državni odvjetnik uvodno je naglasio da predmetno Izvješće sadrži pokazatelje učinkovitosti i kvalitete rada državnoga odvjetništva za kazneni i građansko-upravni odjel na razini cijeloga sustava, te posebno na razini Državnoga odvjetništva Republike Hrvatske, županijskih, općinskih i posebnih državnih odvjetništava i daje uvid u rezultate rada svih državnih odvjetništava. Također je istaknuo da u svojem izlaganju neće iznositi podatke o brojevima jer su oni dostupni u Izvješću.
 Podnošenjem Izvješća ispunjava svoju zakonsku dužnost i to čini na poziv Predsjednika Hrvatskoga sabora. Naglašava da je rad svih državnih odvjetništava u 2024. godini bio izuzetno dobar. Na dužnost Glavnog državnog odvjetnika stupio je 27. svibnja 2024. godine, stoga je samo dio izvještajnog razdoblja bio na navedenoj dužnosti, no kao Glavni državni odvjetnik predstavlja državno odvjetništvo kao jedinstvenu organizaciju. Kao jedan od prioriteta u obnašanju svoje dužnosti naveo je  sprječavanje kadrovske devastacije. U državnom odvjetništvu nedostaje velik broj državnih odvjetnika, a od onih koji rade dio je na porodiljinom dopustu, bolovanju, godišnjim odmorima, što je sve sukladno zakonskim pretpostavkama, no utječe na efikasnost državnog odvjetništva. Drugi problem je visoka dobna struktura, preko 40% državnih odvjetnika i njihovih zamjenika je starije od 55 godina, stoga se daljnjih 5 do 10 godina očekuje daljnja kadrovska devastacija. Slično je u sustavu sudstva, s kojim je državno odvjetništvo „sudbinski“ povezano, stoga je u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a tu suradnju naglašava kao jako dobru, povećana sistematizacija u većini državnih odvjetništava. Ističe da je sistematizirano  više ljudi nego što danas radi, a iznenađujuće je dobar odaziv na oglase za radna mjesta na koje se javlja više kandidata nego što je oglašenih radnih mjesta što omogućuje  Državnoodvjetničkom vijeću selekciju, odnosno odabir po zakonskim kriterijima između više kandidata onih koji će najbolje obavljati ovaj težak i odgovoran posao. Prisege za zamjenike državnih odvjetnika su na mjesečnoj razini, slijedi kroz nekoliko tjedana prisega za novih 48 zamjenika. Također je povećana sistematizacija broja vježbenika, slijedom navedenog izražen je optimizam u pogledu povećanja broja zaposlenika i do kraja mandata u puno veću popunjenost kadrovima. Nadalje, istaknuto je zalaganje za rješavanje materijalnih uvjeta, prvenstveno prostornih uvjeta, nabavke potrebne opreme i službenih automobila, zahvaljujući vrlo dobroj suradnji s Ministarstvom pravosuđa.  Državno odvjetništvo Republike Hrvatske se preselilo iz oštećene zgrade u Gajevoj u zgradu u Branimirovu ulicu, također se na nizu drugih državnih odvjetništava izvode građevinski radovi. Povećane su plaće službenika i namještenika. Veliku pozornost posvetio je i sudjelovanju zamjenika i državnih odvjetnika u radnim skupinama za izmjenu zakona iz nadležnosti državnog odvjetništva, prvenstveno Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o državnom odvjetništvu, Zakona o USKOK-u, te  niz drugih zakona. Na nekim zakonskim izmjenama se radilo na vlastitu inicijativu nakon što su tijekom dugogodišnje primjene uočeni nedostaci, primjerice odredbe o optužnim vijećima u Zakonu o kaznenom postupku zbog dugog trajanja postupaka. Iako navedeni  Zakon u članku 355. izrijekom kaže da se predmeti koji će biti predmet rasprave ne smiju raspravljati pred optužnim vijećem, često se rasprave na optužnom vijeću pretvaraju u „suđenje“ prije suđenja, no nada se da će se taj problem riješiti. Zamjenici državnih odvjetnika u radnim skupinama sudjeluju kao stručni eksperti, kako u izmjenama zakona po vlastitoj inicijativi, tako i u izmjenama koje su uvjetovane pridruživanjem OECD-u. U obnašanju svoje dužnosti Glavni državni odvjetnik kao izuzetno važno naglašava  skraćivanje trajanja postupaka pred državnim odvjetništvom i sve do sada navedeno ima tu svrhu. Negodovanje javnosti zbog dugotrajnih kaznenih postupaka smatra opravdanim i nedopustivo je da kazneni ili bilo koji postupci traju 10, 15 godina, a to nisu iznimke, ima previše takvih postupaka i to nije dobra poruka javnosti. Također naglašava da državno odvjetništvo ima svojih slabosti, ali ono ne djeluje samo, u procesuiranju kaznenog djela sudjeluju sudski vještaci, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo financija i sl., njihov rad koji je dragocjen i bez kojeg ne mogu zahtjeva često dugo vremena. Unatoč tome, situacija u državnom odvjetništvu je sve bolja, svakodnevno se predano obavlja posao. Kritike su dobrodošle, ali u radu se vode odredbom članka 6. Zakona o državnom odvjetništvu koji propisuje da je zabranjen svaki oblik utjecaja ili prisile prema državnim odvjetnicima, zlouporaba javnih ovlasti i korištenje medija i javnog istupanja u predmetima kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti ili u predmetima zaštite imovine Republike Hrvatske, a kako je i taj Zakon trenutno u javnom savjetovanju i nitko nije uputio izmjene tog članka, smatra da treba poštivati taj članak te da nitko nema čak niti moralno pravo da komentira predmete koji ga se neposredno tiču, jer to nije dobro za društveni poredak i vladavinu prava. Završno Glavni državni odvjetnik ističe da je zadovoljan rezultatima rada državnog odvjetništva i nada se da će oni u sljedećem izvještajnom razdoblju biti još bolji. 

Replicirajući na izlaganje Glavnog državnog odvjetnika, zastupnici su postavili pitanje vezano za dugotrajnost postupaka, kojim bi se konkretnim zakonskim prijedlozima mogao ubrzati kazneni postupak, posebno drugostupanjski postupak po žalbi, s obzirom na veliku važnost kaznenih postupaka za živote građana. Odgovoreno je da je odgovornost sudova da se ubrzaju drugostupanjski postupci, a izmjenama Zakona o kaznenom postupku se može dodatno utjecati na efikasnost državnog odvjetništva, uz napomenu da bi trebalo donijeti potpuno novi Zakon o kaznenom postupku. 
Nadalje, istaknuto je da se u jednom tjedniku već neko vrijeme navode osobe nad kojima se vrše tajni izvidi, a s obzirom da je Glavni državni odvjetnik suglasan s uvođenjem novog članka 307a Kaznenog zakona, postavljeno je pitanje tko iz državnog odvjetništva daje podatke, odnosno tko je visoki izvor državnog odvjetništva koji svaki tjedan objavljuje imena osoba nad kojima se provode tajni izvidi i što je učinjeno da se taj izvor otkrije i  sankcionira. Nadalje, postavljeno je pitanje vezano za znanstveni časopis DOOR u kojem je Glavni državni odvjetnik glavni i odgovorni urednik, slijedom čega je istaknuto mišljenje da se taj časopis pretvara u instrument institucionalne i političke moći, te omogućuje Glavnom državnom odvjetniku da može utjecati na znanstvene karijere jer će odlučivati koji članci će se objavljivati. Slijedom navedenog, postavljeno je pitanje   koja zemlja EU ima časopis koji uređuje Glavni državni odvjetnik. Glavni državni odvjetnik je odgovorio da ne zna tko je visoki izvor koji daje informacije o tajnim izvidima. U uredničkom odboru znanstvenog časopisa koji izdaje DORH nalaze se i tri profesora sa Katedre za kazneno procesno pravo, što govori samo za sebe. 
Vezano za predmete ratnog zločina, u kojem pogledu je Glavni državni odvjetnik napravio iskorak, te je prisutan na ekshumacijama i komemoracijama, postavljeno je pitanje što je učinjeno vezano za regionalnu suradnju. Odgovoreno je da je regionalna suradnja dobra s Bosnom i Hercegovinom, dok suradnje sa Republikom Srbijom nema iz razloga što ignorira pozive i onemogućena je dostava. 
Postavljeno je i pitanje s obzirom na dugotrajnost postupaka, kakva je u tome  uloga suca u kaznenom postupku i koliko on utječe na dugotrajnost, te da li bi u tom pogledu trebalo izmijeniti zakone, jer suci imaju određene alate da onemoguće odugovlačenje postupaka. Odgovoreno je da je teško komentirati rad sudaca, s obzirom na autonomiju, a kao i u državnom odvjetništvu, postoje kvalitetniji i manje kvalitetniji suci.  
Nadalje, navedeno je da je slučaj „Agrokor“ jedan od najopsežnijih predmeta u radu državnog odvjetništva, a postavljeno je pitanje je li utvrđeno tko je odgovoran za propalo vještačenje u predmetu „Veliki Agrokor“ koje je plaćeno preko 1,5 milijun eura, što su novci poreznih obveznika, također zašto je iz prve velike optužnice izbačeno devet okrivljenika. Odgovoreno je da se odgovor na pitanje nalazi u članku 6. Zakona o državnom odvjetništvu. 
U nastavku je navedeno da članak 99. stavak 1. Zakona o državnom odvjetništvu navodi da se državni odvjetnik ne smije koristiti svojim položajem i ugledom za ostvarivanje svojih privatnih interesa. Istaknuto je mišljenje da je Glavni državni odvjetnik postavljanjem sebe za glavnog i odgovornog urednika časopisa DOOR ostvario uvjete za  napredovanje u sustavu znanosti jer je to jedan od kriterija za znanstveno napredovanje. U dijelu izvješća u kojem se govori o suradnji putem protokola i memoranduma navedeno je da je s Republikom Srbijom ostvarena suradnja u 30 slučajeva, a sa Bosnom i Hercegovinom u 10 slučajeva, što nije u skladu s ranijim navodima o regionalnoj suradnji. Odgovoreno je da ne postoje akademske ambicije, u navedenom časopisu DOOR Glavni državni odvjetnik jest urednik, ali nije uređivački odbor koji odlučuje na temelju anonimnih recenzija. Ukazuje da bi podatke iz Izvješća o suradnji s Republikom Srbijom trebalo pravilno interpretirati, a ne zlonamjerno. Časopis DOOR trebao bi biti na ponos svih koji se bave znanstvenim radom, Glavni državni odvjetnik ne u odlučuje koji će radovi biti objavljeni.
Postavljeno je pitanje vezano za tablicu na stranici 30. Izvješća, u kojoj je stavka da je određen dio predmeta riješen „na drugi način“ ako se može pojasniti što to znači.  Odgovoreno je da „na drugi način“ znači primjerice spajanje predmeta. 
Vezano za podatak da je u 2024. godini postojao problem odljeva i nedostatka kadrova, postavljeno je pitanje kojom se logikom vodio Glavni državni odvjetnik prilikom inzistiranja na preuzimanju od Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO-a) istrage o korupciji u zdravstvu. Odgovoreno je da nije ništa „uzeto“ iz nadležnosti EPPO-a,  državno odvjetništvo je samostalno vodilo istragu, legitimna je ovlast Glavnog državnog odvjetnika da odlučuje o sukobu nadležnosti, a svaki sud u EU bi odlučio isto. Kao Glavni državni odvjetnik ispunjavao je svoju zakonsku dužnost, a navedeni predmet je pred optužnim vijećem i optužnica je podignuta, smatra da je rad na tom predmetu dobro obavljen. 

    U pojedinačnim raspravama postavljeno je pitanje vezano za slučaj Josipa Šarića  i Josipa Škorića, koji su nekoliko dana prije uhićenja istupili iz stranke HDZ, da li je podignuta optužnica. Također, vezano za aferu „Mikroskop“ kako će se novac vratiti u devastirani zdravstveni sustav, te što je s predmetom Rade Škugor, u kojem su još 2022. godine izvidi bili u tijeku, što će biti sa slučajem Marka Milića i Olega Butkovića zbog nedozvoljenog političkog utjecaja za zapošljavanje, da li će pokrenuti postupke po službenoj dužnosti. Osim toga, što je s lažnim osnivanjem stranke Ante Nobila, da li se vrše kakvi izvidi, kao i u slučaju izvikivanja ustaških pozdrava. 
    Nadalje, u pojedinačnoj raspravi istaknuto je mišljenje da je Izvješće formalno usklađeno sa zakonom, no ima i neke manjkavosti, ne sadrži ocjenu uspješnosti, primjerice koliko je slučajeva dovelo do pravomoćnih presuda, kakva je bila kvaliteta optužnica, koliko je istraga propalo zbog procesnih nedostataka. Ukazano je na podatak o 123 predmeta u vezi s mogućom nadležnošću EPPO-a, no nema podataka kakvi su to predmeti, da li iz javne nabave, korištenja EU fondova, poljoprivrednih subvencija. Nema niti osvrta na predmete koji su u javnosti izazvali veliku pozornost. Suradnja s EPPO nije dovoljno opisana, primjerice, što znači pad predmeta koje je EPPO proslijedio DORH-u, da li je to znak manjeg povjerenja, a ne donosi se niti analiza strukture predmeta. Također, postavljeno je pitanje za koja mjesta su natječaji trenutačno u tijeku i kada se očekuje da bi imali popunjene kapacitete koji bi u potpunosti omogućili redoviti rad državnog odvjetništva. 
    Nadalje, vezano za provođenje istražnog postupka često se određuje istražni zatvor, a imamo problem prenapučenosti, pa je postavljeno pitanje o provođenju mjera poput primjerice kućnog pritvora i elektroničkog nadzora, da li bi trebalo državno odvjetništvo potaknuti suce da se i te druge mjere primjenjuju. 
    U pojedinačnoj raspravi istaknuto je i mišljenje da zakonske odredbe koje propisuju da se Izvješće Glavnog državnog odvjetnika temelji na statistici ne doprinose tome da se raspravlja o suštini, da li sustav dobro funkcionira, a Sabor bi trebao dobiti odgovor na pitanje da li su ovlasti Glavnog državnog odvjetnika dobro postavljene, kakvi su zakoni, kakvo je stanje s kadrovima. U slučaju „Agrokor“ propalo je možda jedno od najskupljih vještačenja, pa je postavljeno pitanje da li su poduzete zbog toga kakve mjere i zašto se naknadno odustalo od čak 9 okrivljenika, što za sobom povlači velike materijalne troškove, kao i tko je naložio da se podigne optužnica ne bi li se zaštitila politika.
    Nadalje, istaknuto je da USKOK mora biti neovisan kako bi mogao progoniti političku korupciju, na čelu s ravnateljem koji je nesmjenjiv u kratkom postupku. S obzirom da nemamo ravnatelja USKOK-a, postavljeno je pitanje kako to da se nitko ne javlja na tako važnu i dobro plaćenu funkciju, kao i da li je Ministarstvu pravosuđa dostavljen spis vezan za Krunoslava Fehira, u kojem stoji da je sklopio sporazum s državnim odvjetništvom da bi postao krunski svjedok i da će državno odvjetništvo odustati od progona, te da se u skladu s načelom „ne bis in idem“ ne može kazneno progoniti u drugoj državi. Postavljeno je i pitanje sukoba nadležnosti s EPPO-om, u kojem je oduzet predmet i odlučeno je u „vlastitoj stvari“ iako Zakon o kaznenom postupku navodi da se kod sukoba nadležnosti mora poštivati načelo kontradiktornosti  što znači da se trebalo uzeti u obzir spis europskog tužiteljstva, kontaktirati ga i pozvati na očitovanje. Postavljeno je i pitanje zašto, prema Izvješću, nije podnesen niti jedan zahtjev za zaštitu zakonitosti i zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

    Na postavljena pitanja Glavni državni odvjetnik odgovorio je da je u redu apelirati na tajnost izvida, za predmete Rade Škugor i aferu „Mikroskop“ navedeno je da su  postupci u tijeku. Vezano za prigovore na nedostatke Izvješća Glavni državni odvjetnik navodi da su svi ti podaci istaknuti u Izvješću, pa tako i podaci o optužnicama, koliko je osuđujućih i oslobađajućih presuda. Vezano za pitanje kadrovske politike navodi da vježbenike imenuje Ministarstvo pravosuđa, ističe da slijede prisege desetina i stotina zamjenika državnih odvjetnika. Slaže se sa stavom stručne javnosti da ima previše istražnih zatvora i da bi se neki mogli zamijeniti istražnim zatvorom u domu uporabom elektronske narukvice, no, nije upoznat s točnim brojem koliko se ta mjera koristi, a ista je sve prisutnija u ostalim državama EU. Na prigovor da Izvješće ima previše statistike ističe da postoji obveza navesti brojčane podatke. Predmet „Agrokor“ ne može se stavljati na teret Glavnom državnom odvjetniku jer je bio predsjednik županijskog vijeća koje je vratilo optužnicu i saniralo greške prvostupanjskog suda, te navodi da je postupao  u korist države u skladu s pozitivnim zakonodavstvom. Što se tiče odnosa s EPPO-om naglašava da isti nema niti 1% predmeta koje ima državno odvjetništvo u Republici Hrvatskoj, a njegova je uloga uređena Uredbom, no respektira njihov rad. Vezano za primjedbe oko časopisa državnog odvjetništva, ističe da neće odlučivati koji članci će se objavljivati. Tvrdnja o gašenju USKOK-a nije točna, Ured svakodnevno provodi akcije, Ured je samostalno i neovisno tijelo sa jako dobrim rezultatima. Predmet Fehir je duboko stručno pitanje. Uredba o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem ureda Europskog javnog tužitelja (»EPPO«) propisuje da se primjenjuje Zakon o kaznenom postupku Republike Hrvatske, koji ne propisuje obvezu očitovanja stranaka, dok su  delegirani europski tužitelji dio DORH-a. 

    Nadalje, u pojedinačnoj raspravi je istaknuto mišljenje da bi Izvješće trebalo imati više osvrta na građansko-upravne predmete, koji čine 40% djelokruga, postavljeno je pitanje vezano za ovršne predmete za naplatu novčanih tražbina, vezano za podatak iz Izvješća da je vrijednost potraživanja države kao ovrhovoditelja iznosila 313 milijuna EUR, dok je ukupna naplata 10 milijuna EUR, stoga je upućeno pitanje o razlozima  malog postotka naplate potraživanja. Također vezano za navode iz Izvješća o nedovoljnoj suradnji s Ministarstvima koje državno odvjetništvo zastupa, odnosno da zbog sporosti dostave odgovora pojedinih ministarstava postupci predugo traju. Postavljeno je pitanje što se poduzima da se zaštite u tom pogledu interesi Republike Hrvatske, s obzirom da u građansko-upravnim postupcima imamo i višemilijunske predmete u postupcima koji su zastali ili su bili neuspješni jer tijela državne uprave nisu odgovorila ili dostavila dokumentaciju.
    Istaknuto je i mišljenje da političari mogu govoriti i imaju pravo komentirati  pojedine predmete, a Glavni državni odvjetnik može odlučiti da li će odgovarati na pitanja. Političari mogu propitivati velike slučajeve i rad institucija, u svakoj demokraciji mora postojati kontrola institucija, a u DORH-u postoje neki slučajevi koji dugo čekaju na postupanje iako primjerice postoje evidentni dokazi o korupciji. Rad na predmetima ratnih zločina je primjer da nije sve loše, jer je percepcija da se na tim predmetima predano radi, ali isto tako postoje predmeti na kojima se ne radi.
    U raspravi je također istaknuto da je unatoč svim problemima, na svim razinama državnog odvjetništva zadržana i ažurnost i kvaliteta rada što je vidljivo iz kretanja indikatora učinkovitosti i kroz podatke o odlukama pred sudovima i javnopravnim tijelima. Kvaliteta onih koji rade je na visokom nivou. Istaknuto je da je oduzeta imovinska korist ostvarena kaznenim djelom u kaznenim postupcima u iznosu preko 29 milijuna eura,    što je najviše u promatranom četverogodišnjem razdoblju. Izvješće je vrlo detaljno,  pohvalno je što Glavni državni odvjetnik u izlaganju nije navodio statističke podatke nego meritum vezano za rad državnog odvjetništva, iako kroz statistiku promatramo rezultat rada, koja su kaznena djela u porastu ili smanjena, te kakvo je pravosuđe u cjelini. Istaknuto je zapošljavanje velikog broja vježbenika i mišljenje da državno odvjetništvo dobro radi.  

    Završno, Glavni državni odvjetnik odgovara da se veliki iznosi nenaplaćenih ovršnih potraživanja odnosi na kaznene postupke i nemogućnost naplate od pojedinaca koji nisu u mogućnosti podmiriti troškove. Vezano za pojedina ministarstva radi se o radnjama koje zahtijevaju duže vrijeme, to nije prijekor nego činjenice. USKOK je jedan od najboljih dijelova državnog odvjetništva. Zakonski nije dozvoljeno komentirati  pojedine postupke, a nekim izjavama pojedini zastupnicu su i nanijeli štetu pojedinim postupcima. Vezano uz napomene o postupanju državnog odvjetništva na pojedinim predmetima, iste su legitimne ako se odnose na vrijeme ili način postupanja, i svatko tko smatra da je počinjeno kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti dužan je podnijeti kaznenu prijavu. Završno, Glavni državni odvjetnik naglašava da je izuzetno zadovoljan radom državnog odvjetništva, svako loše postupanje ima ime i prezime, stoga nije dobro vrijeđati cijelu instituciju. 

    Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ukratko je obrazložio Mišljenje Vlade RH, navodeći da Izvješće sadrži podatke na temelju kojih se može stvoriti slika o radu državnog odvjetništva na svim razinama. Rezultati rada ukazuju da je na svim razinama zadržan visok stupanj ažurnosti i kvalitete, uz naglasak da je priljev predmeta veći za 6.6 %, broj riješenih predmeta za 10 %, povećan je broj osoba od kojih je oduzeta imovinska korist za 14 %. Suradnja Ministarstva i državnog odvjetništva je vrlo dobra, radilo se na infrastrukturnim problemima i povećana je sistematizacija za 103 zamjenika, a u tijeku su natječaji za još 104. U postupku su izmjene seta zakona iz kaznenog zakonodavstva. Vlada smatra da je u izvještajnom razdoblju državno odvjetništvo ostvarilo svoju ustavnu zadaću i predlaže da se Izvješće usvoji. 

    Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i četiri (4) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2024. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 16. lipnja    2025. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama, P.Z. br. 143, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. lipnja 2025. godine. 
Odbor je Konačni prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže da stranka uz zahtjev za oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe sudu podnosi potvrdu Porezne uprave o visini dohodaka i primitaka, koja se uz podatke o vrijednosti imovine stranke i članova njezine obitelji uzima u obzir kod donošenja odluke o oslobođenju. Sud može po službenoj dužnosti radi utvrđivanja svih mjerodavnih podataka od nadležnih tijela tražiti podatke o kojima vode službene evidencije. Ovisno o vremenu podnošenja prijedloga za oslobođenje od plaćanja pristojbi, propisuje se i koju je potvrdu visini dohodaka i primitaka potrebno podnijeti uz prijedlog, ako se prijedlog podnosi do 30. lipnja tekuće godine, uz prijedlog se podnosi potvrda izdana za prethodnu kalendarsku godinu, a ako se prijedlog podnosi nakon 1. srpnja tekuće godine, uz prijedlog se podnosi potvrda izdana za tekuću godinu.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju, tekst Konačnog prijedloga zakona se ne razlikuje. 
Bez rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno, sa sedam (7)  glasova „ZA“,     odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika  Odbora.
                                                                                                                         

POTPREDSJEDNIK ODBORA   
 
               Nikola Mažar 
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 16. lipnja 2025. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  odvjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 147, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. lipnja 2025. godine. 
Odbor je Konačni prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da su dopune i izmjene Zakona o odvjetništvu (dalje u tekstu: Zakon) potrebne kako bi se ispunili kriteriji za pristup Republike Hrvatske OECD-u, a s obzirom da je u ožujku 2025. usvojena Konvencija Vijeća Europe o zaštiti odvjetničke profesije, koju Republika Hrvatska namjerava potpisati, Zakon je potrebno uskladiti s navedenom Konvencijom. 
Kako bi se uredila mogućnost pružanja odvjetničkih usluga od strane odvjetnika iz država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija kao obveznog pravnog instrumenta OECD-ovog Odbora za ulaganja, potrebno je uskladiti odredbe Zakona s navedenim pravnim instrumentom,   ujednačiti status i tretman odvjetnika iz država članica Europske unije i odvjetnika iz država pristupnica Kodeksa. 
Nadalje, potrebno je dopuniti Zakon odredbama o pravu odvjetnika protiv kojeg je određen istražni zatvor zbog kaznenog djela počinjenog u pružanju pravne pomoći da o određivanju istražnog zatvora bude obaviještena Hrvatska odvjetnička komora,  te da bude poučen o navedenom pravu, o pravu predstavnika Komore ili područnog zbora na učinkovit pristup tom odvjetniku, o pravu predstavnika Komore ili područnog zbora da prisustvuje na raspravi u postupku koji se protiv odvjetnika vodi u vezi s pružanjem pravne pomoći, te o obvezi tijela kaznenog progona da o napadu na odvjetnike ili ubojstvu odvjetnika u određenim okolnostima obavijeste Komoru. Osim toga, propisuje se da obavljanje pretrage odvjetnika, odvjetničkog ureda te drugih prostorija i pokretnina koje odvjetnik koristi u pružanju pravne pomoći može odrediti samo nadležni sud, ako su za to ispunjeni zakonom propisani uvjeti u svim vrstama postupka koji se protiv odvjetnika mogu voditi. 
Radi terminološkog usklađenja Zakona sa Zakonom o kaznenom postupku u  članku 16. izraz „pritvor“ potrebno je zamijeniti izrazom „istražni zatvor“, a precizira se i tekst odredbe članka 18. stavka 2. kojim se propisuje ovlast ministra nadležnog za poslove pravosuđa da pravilnikom utvrđuje visinu nagrade za rad odvjetnika kod obrana po službenoj dužnosti, obrana na teret proračunskih sredstava te za rad odvjetnika kao opunomoćenika žrtava kaznenog djela sukladno posebnim propisima.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju, tekst Konačnog prijedloga zakona razlikuje se u dodanim člancima 2., 3., i 4. kojima se usklađuje Zakon s tekstom  Konvencije Vijeća Europe o zaštiti odvjetničke profesije. Nadalje, člankom 5.   usklađuje se Zakon s normativnim rješenjem Zakona o kaznenom postupku na temelju kojeg pravo na odvjetnika kao opunomoćenika imaju i žrtve kaznenih djela koje nisu djeca. U članku 9. razdvojene su odredbe koje na snagu stupaju osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“ od odredbi koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo OECD-a.
Bez rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa sedam (7) glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

                                                                                                                         POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                                                   Nikola Mažar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 23. travnja   2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama, prvo čitanje, P.Z. br. 143, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2025. godine. 
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da predmetni Zakon uređuje plaćanje javnobilježničkih pristojbi za isprave i radnje javnog bilježnika, a propisana su i osobna oslobođenja i postupak za stranke koje prema svom općem imovnom stanju ne mogu podmiriti javnobilježničku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i obitelji, ako sud na području kojeg se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži poduzimanje službene radnje, donese rješenje o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe, pri čemu je stranka dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija. 
S obzirom da potvrda o imovnom stanju Porezne uprave sadrži isključivo podatke o visini dohodaka i primitaka podnositelja zahtjeva i njegovog supružnika, a  ne sadrži podatke o vlasništvu i vrijednosti njihove imovine, ovim Prijedlogom zakona predlaže se da stranka uz zahtjev za oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe sudu, umjesto potvrde o imovnom stanju, podnosi potvrdu Porezne uprave o visini dohodaka i primitaka u tekućoj godini odnosno za prethodnu kalendarsku godinu. Također, propisuje se da sud odluku o oslobođenju donosi uzimajući u obzir i raspoložive podatke o vrijednosti imovine podnositelja zahtjeva, pri čemu može od nadležnih tijela tražiti podatke iz službenih evidencija.
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:
1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama. 
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 23. travnja   2025. razmotrio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odvjetništvu, prvo čitanje, P.Z. br. 147, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. travnja 2025. godine. 
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se u sklopu pregovora  Republike Hrvatske za pristup u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), radi ispunjenja određenih kriterija, treba pristupiti i dopuni Zakona o odvjetništvu, i to u pogledu odredbi koje uređuju obavljanje odvjetničke službe i  pojedinih odvjetničkih radnji od strane odvjetnika iz drugih država koji su u matičnim državama - članicama Europske unije stekli pravo obavljanja odvjetničke službe, s obzirom da se u okviru pristupnih pregovora otvorilo pitanje mogućnosti pružanja odvjetničkih usluga od strane odvjetnika iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija, kao obveznog pravnog instrumenta OECD-ovog Odbora za ulaganja. S obzirom da je usvajanje spomenutog Kodeksa obvezan uvjet za Republiku Hrvatsku u postupku pristupanja OECD-u, potrebno je uskladiti odredbe Zakona o odvjetništvu s ovim pravnim instrumentom i ujednačiti status odvjetnika iz država članica Europske unije i odvjetnika iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji.
Slijedom navedenog, propisuje se odgovarajuća primjena važećih odredbi Zakona o odvjetništvu koje se odnose na odvjetnike iz država članica Europske unije i na odvjetnike iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija OECD-a. Nadalje, kao jedan od uvjeta za upis u imenik odvjetnika, uz državljanstvo Republike Hrvatske, države članice Europske unije ili druge države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, propisuje se i državljanstvo država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zaklona o odvjetništvu.  
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 8. travnja 2025. razmotrio je Prijedlog zaključka o zaduživanju Vlade Republike Hrvatske da pokrene postupak razrješenja Glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub SDP-a, aktom od 27. ožujka 2025. godine.

Odbor je Prijedlog zaključka u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/25-12/13, URBROJ: 50301-04/25-3 od 3. travnja 2025. kojim predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zaključka.
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je Klub zastupnika SDP-a predložio  zaključak kojim se zadužuje Vlada Republike Hrvatske da na temelju članka 28. stavka 2. Zakona o državnom odvjetništvu podnese Hrvatskom saboru prijedlog za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, u roku od 30 dana od dana donošenja zaključka. Navodi da se Glavni državni odvjetnik od početka mandata kompromitirao kroz prepisku s Josipom Pleslić, vožnju sa Zdravkom Mamićem, oduzimanjem predmeta iz nadležnosti EPPO-a, do tragedije na brodu Lastovo u tom predmetu vođene su dvije istrage, Agencije koja je utvrdila odgovornost uprave Jadrolinije zbog nepostojanja protokola, i DORH-a koji je utvrdio odgovornost zapovjednika i dva člana posade, odvjetništvo je utvrdilo odgovornost pojedinaca koji nemaju zaštitu politike. Tezu da su članovi SDP-a pokrenuli inicijativu kada su određene istrage obuhvatile i njihovo članstvo opovrgava, iznosi da je SDP još u najavi imenovanja Ivana Turudića za Glavnog državnog odvjetnika uputio zahtjev za uskratu, da je reagirala javnost a održan je i prosvjed udruga civilnoga društva. Upravo u to vrijeme u javnosti se pojavljuju poruke koje je razmjenjivao sa Josipom Rimac, u početku je to negirao a kasnije priznao, takva ponašanja i manipulacije ne smiju biti odlika državnog odvjetnika. Dalje obrazlaže kako Glavni državni odvjetnik RH unatoč zabrani koju mu nameće funkcija i Etički kodeks državnih odvjetnika, sustavno ulazi u političke polemike i sukobe s političkim strankama, čelnicima oporbenih stranaka, saborskim zastupnicima, predsjednikom Republike Hrvatske, čime narušava percepciju neovisnosti pravosuđa. Nedavni postupci DORH-a u slučajevima Dabro, Sopta i Banožić ukazuju na selektivne kriterije u postupanju za kaznena djela kojih su počinitelji dužnosnici vladajućih. Stječe se dojam da se vladajući nalaze pod zaštitom DORH-a, iako su prema Ustavu RH svi pred zakonom jednaki. U rujnu 2024. na sjednici Odbora za pravosuđe povodom teme: „Curenje informacija iz izvida i istraga“ kada su dužnosnici vladajuće stranke nekoliko dana prije uhićenja podnijeli ostavke, Glavni državni odvjetnik je izjavio da ne namjerava istraživati curenje informacija a nije vidio ništa sporno u podnesenim ostavkama, čak je i napustio sjednicu Odbora. Time je Glavni državni odvjetnik pokazao nepoštivanje institucije Hrvatskoga sabora. Selektivna je primjena tzv. Lex AP-a budući da filtrirane informacije kontinuirano cure u medije. Postupanje Ivana Turudića narušilo je i ugled Republike Hrvatske izvan granica, tako se prema Izvješću koalicije udruga Civil Libertas Union for Europe, Hrvatske našla među pet zemalja koje potkopavaju demokraciju i vladavinu prava, izrijekom spominjući Ivana Turudića. Dalje, Glavna europska javna tužiteljica je otvoreno prozvala Ivana Turudića za samovoljno oduzimanje predmeta EPPO-u u slučaju bivšeg HDZ-og ministra zdravstva. RH je prijavljena Europskoj komisiji zbog procedure vezane uz sukob nadležnosti. Osim toga, SDP je tijekom postupka imenovanja Glavnog državnog odvjetnika upozoravao da će Ivan Turudić politizirati instituciju Glavnog državnog odvjetnika i staviti je u funkciju HDZ-a. U zadnjih godinu dana u brojnim slučajevima poput zapošljavanja u Hrvatskim šumama, Jadrolinije, Banožića, DORH štiti sustav, štiti političke miljenike, pokreće politički obojene progone uoči izbora. Glavni državni odvjetnik uhvaćen je u laži i kada je izjavio da nije bio u Slovenskoj. Inicijativa je dosljedna i principijelna borba za nezavisno pravosuđe, a razrješenje nije samo pitanje jednog čovjeka, to je obrana pravne države, povjerenja građana u institucije i poruka da pravosuđe mora služiti pravdi, a ne političkoj stranci na vlasti. Predlagateljica se očitovala i na mišljenje Vlade Republike Hrvatske u dijelu da Hrvatskom saboru Zakonom nije dana ovlast niti da podnosi, niti da nalaže Vladi Republike Hrvatske podnošenje prijedloga za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, da su odredbe Zakona o državnom odvjetništvu u pogledu postupka razrješenja Glavnog državnog odvjetnika nedvosmislene te da Klub zastupnika SDP-a nema pravne osnove podnošenja. S tim u vezi obrazlaže da je Ustavni sud RH davno utvrdio da je Poslovnik Hrvatskoga sabora opći akt, koji ima snagu organskog zakona, a u skladu s odredbama Poslovnika iz članka 127. i članka 165. podnesen je Prijedlog zaključka. Također, smatra da je netočno kako nije ispunjen ni jedan od propisanih razloga razrješenja, cijelo obrazloženje temeljeno je na nanošenju štete i ugleda DORH-a.

Predsjednik Odbora ukratko se osvrnuo na mišljenje Vlade RH na Prijedlog zaključka, u kojem Vlada RH ispravno tvrdi kako Hrvatskom saboru nije dana ovlast niti da podnosi, niti da nalaže Vladi RH podnošenje prijedloga za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika RH. Predlagatelj se nije pozvao na Zakon o državnom odvjetništvu, nego se pozvao na Poslovnik Hrvatskoga sabora, na odredbe članaka 127. i 165. Poslovnika, kojima je Hrvatskom saboru dana ovlast od Vlade Republike Hrvatske tražiti i provođenje određenih radnji koje su u njezinoj nadležnosti, i ovlast da može zaključkom utvrđivati obaveze Vlade RH, iznosi da je skandalozna tvrdnja iz mišljenja kako podnošenje prijedloga nema pravne osnove.

U replikama na uvodno izlaganje izneseno je kako je spominjanje Slovenske pitanje za predlagatelja jer se odnosi i na predsjednika Republike Hrvatske, kao i slučaj Antolić Vupora, dok se odnos Glavnog državnog odvjetnika i EPPO-a u predmetu Beroš ističe kao nesuradnja i degradiranje EPPO-a.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije smatra da je tumačenje članka 165. Poslovnika Hrvatskoga sabora od strane predlagatelja opasan presedan, koji zadire u trodiobu vlasti, protivno je Ustavu RH i Zakonu o državnom odvjetništvu da jedno tijelo državne vlasti nalaže drugom tijelu državne vlasti.  Člankom 28. stavkom 2. Zakona o državnom odvjetništvu propisano je da Vlada RH podnosi prijedlog za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika, u slučajevima taksativno navedenim u stavku 1. članka 28. Smatra da osim političke ocjene Prijedlog  nema suštinu. U pogledu EPPO-a i europske tužiteljice iznosi da ovakvo uređenje po pitanju nadležnosti ima 14 zemalja Europske unije, ono nije protivno pravu Europske unije, niti Europska komisija traži da se mijenja, radi se o mišljenju europske tužiteljice i ne znači da je to mišljenje ispravno. U spominjanju izvida u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova radi se o pokretanju izvida u zajedničkoj akciji DORH-a i EPPO-a. U Prijedlogu se netočno navode slučajevi iz medija, dok je primjerice u slučaju Banožić potvrđena optužnica, predmet Beroš je nadležnost nacionalnog odvjetništva, istovremeno se ne spominju medijski slučajevi vezani za članove drugih političkih opcija. Sam predsjednik SDP-a je povodom događaja u Varaždinu izjavio da se provode aktivnosti pred lokalne izbore, te da će pokrenuti pitanje odgovornosti Glavnog državnog odvjetnika. Ponovio je da je Prijedlog opasan presedan, s recikliranim temama, s jasnim vremenom podnošenja.
U replikama na izlaganje ministra pravosuđa izneseno je u pogledu vremena podnošenja Prijedloga da je i listopadu prošle godine podnesen zahtjev, da se Prijedlog podnosi temeljem članka 165. Poslovnika,  kao i da se radi o organskom zakonu.  

U raspravi  je istaknuto mišljenje da se već godinama u DORH-u podiže ljestvica tolerancije na korupciju, gotovo je zaboravljeno da je „WikiLeaks“ objavio bilješku veleposlanstva SAD-a u Zagrebu koja potvrđuje da su bivši državni odvjetnici Bajić i Cvitan stranim diplomatima otkrivali tajne podatke iz istraga, bivša Glavna državna odvjetnica zataškavala je prijevare iz afere bivše ministrice Žalac, koje je otkrio novinar i prijavio OLAF-u, ali se nisu predmeti otimali iz nadležnosti EPPO-a. Uz dosadašnju selektivnost u primjeni zakona, zataškavanje, odugovlačenje istraga i izvida, prva godina upravljanja DORH-om ovog Glavnog državnog odvjetnika obilježena je otimanjem predmeta u slučaju bivšeg ministra zdravstva od EPPO-a, što je jedna od većih afera, a o svemu govori i odlazak preko pola milijuna građana Republike Hrvatske u druge države Europske unije. Takav rad DORH-a generira korupciju u pravosuđu, koja je osnovni razlog iseljavanja mladih ljudi, prema podacima Europske unije Republika Hrvatska je svake godine na posljednjem mjestu po percepciji građana o korupciji izvršne vlasti. Iako sadašnji Glavni državni odvjetnik nije lošiji od prijašnjih, podržati će se ovaj Prijedlog, a s obzirom da Vlada u svojem Mišljenju nije uzela u obzir činjenicu da je ovaj Prijedlog podnesen na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, koji ima pravnu snagu zakona, a s obzirom da je Vlada navela da nema pravne osnove za podnošenje ovakvog Prijedloga, predložiti će Zaključak da Hrvatski sabor upozorava Vladu Republike Hrvatske da je dužna poštovati pravni poredak Republike Hrvatske u kojem Poslovnik Hrvatskoga sabora ima pravnu snagu zakona sukladno Odluci Ustavnog suda.

Nadalje, istaknuto je mišljenje da ovakav Prijedlog nije pravno utemeljen, ukazano je da se često u kaznenim postupcima osobe unaprijed proglašavaju krivim, kako je objavljeno u medijima, što nije dobro zbog javnosti, više od 60% ispitanika o percepciji korupcije nije niti imalo doticaja s pravosuđem. Razlozi koji su navedeni u Prijedlogu SDP-a zbog kojih se predlaže pokretanje postupka razrješenja Glavnog državnog odvjetnika mogli bi se primijeniti i na opoziv Predsjednika Republike Hrvatske. Razlozi i obrazloženja iz Prijedloga nisu opravdani, a postavljeno je pitanje da li predmetni Prijedlog uopće sadrži pravno relevantne činjenice.
U raspravi je također izneseno da je Vlada Republike Hrvatske 2003. godine zaprimila Zaključak Hrvatskoga sabora kojim Sabor obvezuje Vladu na dostavu dokumentacije haškim optuženicima i osumnjičenicima, stoga predmetni Prijedlog SDP-a nije presedan, već bi presedan predstavljalo nepostupanje po Odluci Ustavnog suda koji kaže da je Poslovnik Hrvatskoga sabora organski zakon i da se po njemu tako treba postupati, u ovom slučaju predlagatelj predlaže da Sabor donese odluku da se pokrene postupak o razrješenju, što se smatra dopuštenim. 

Također je istaknuto da su zastupnici prvenstveno dužni štititi interese države i građana, a ovakvo političko prepucavanje tome ne doprinosi. DORH je ključno i najmoćnije tijelo u državi i pravosuđu, a ne samo po percepciji već po određenim stručnim kriterijima Republika Hrvatska je u vrhu korupcije kao sustava u Europskoj uniji. Pravosuđe je ključno u sprječavanju i kontroli korupcije, pozicija Glavnog državnog odvjetnika je izuzetno važna. Političke borbe su legitimne, kao i predmetni zahtjev SDP-a. 

Istaknuto je i mišljenje da se ponovno recikliraju afere iz političkih razloga.

Predstavnik Vlade završno je ponovio da predmetni Prijedlog SDP-a smatra opasnim presedanom koji ruši temeljna načela trodiobe vlasti, a Ustav je iznad Poslovnika Hrvatskoga sabora. Često se na temelju članka 165. Poslovnika  traži dostava određene dokumentacije, no ne i razrješenje Glavnog državnog odvjetnika. Prijedlog SDP-a je da Vlada temeljem članka 28. stavka 2. Zakona o državnom odvjetništvu podnese prijedlog Hrvatskome saboru za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika, no on ne sadrži po kojoj od 8 zakonskih osnova se traži razrješenje, te je pravno, suštinski i sadržajno ovakav Prijedlog neopravdan. 
Predstavnik predlagatelja završno je ponovio da je Prijedlog u skladu s Ustavom i zakonom, a na plenarnoj sjednici će se dodatno obrazložiti.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe sa tri (3) glasa „za“ i šest  (6) glasova „protiv“ nije prihvatio

Zaključak o zaduživanju Vlade Republike Hrvatske da pokrene postupak razrješenja Glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića

Odbor je proveo glasovanje o prijedlogu kojim se u Prijedlog zaključka dodaje:  „Hrvatski sabor upozorava Vladu Republike Hrvatske kako je dužna poštovati pravni poredak Republike Hrvatske u kojem Poslovnik Hrvatskoga sabora ima pravnu snagu zakona, sukladno Odluci Ustavnog suda broj: U-II-1744/2001 od 11. veljače 2004. („Narodne novine“ broj: 21/04). Prijedlog nije prihvaćen (dva (2) glasa „za“ i pet (5) glasova „protiv“). 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja v.r.
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 12. ožujka    2025. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, P.Z. br. 107 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. veljače 2025. godine.

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
Predstavnica predlagatelja uvodno ističe da se radi ispunjenja kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u predlaže izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kako bi se uredio način stjecanja prava vlasništva nekretninama u Republici Hrvatskoj od strane država članica OECD-a ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija. Predloženom izmjenom se propisuje da državljani i pravne osobe iz država članica Europske unije, država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora te država članica Organizacije za ekonomsku  suradnju i razvoj (OECD) ili država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija, stječu pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Za stjecanje prava vlasništva nekretninama u RH nije im potrebna suglasnost ministra pravosuđa, osim za poljoprivredno zemljište. Važno je da se predlaže mogućnost donošenje mjera opravdanih razlozima javnog morala, javnog poretka ili sigurnosti, zaštite zdravlja, mjera potrebnih za zaštitu osnovnih sigurnosnih interesa kao i mjera potrebnih za ispunjenje obveza vezanih uz očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. OECD ima 38 država članica, od kojih su 22 države članice ujedno i članice Europske unije, samo su dvije države Meksiko i Kostarika u krugu OECD-a s kojima nije utvrđena uzajamnost, jer nije bilo zahtjeva.

   Što se tiče brojčanih pokazatelja istaknula je da se 4% upisa u zemljišnim knjigama odnosi na strane državljane, od ulaska RH u Europsku uniju podneseno je 10.320 zahtjeva za izdavanje suglasnosti stjecanja prava vlasništva na nekretninama, od čega je pozitivno riješeno 8.992 zahtjeva ili 87,1%. U odnosu na članice OECD-a ili države pristupnice kodeksima podneseno je 1899 zahtjeva, a pozitivno je riješeno 1.619 zahtjeva.

 U odnosu na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog obrazlaže da su nomotehničke prirode. Dalje, navodi da predlagatelj nije prihvatio prijedloge iz rasprave u Hrvatskom saboru u kojima se izneseno da će se povećati cijene nekretnina, da se može pojaviti špekulativni kapital, da se velika većina nekretnina iznajmljuje na crno, jer ta pitanja ne uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, to su pitanja priuštivog stanovanja, oporezivanja i kontrole najma nekretnina.

    U replici na uvodno izlaganje s obzirom na novonastale okolnosti kojima je pristup Republike Hrvatske OECD-u gotovo blokiran, postavljeno je pitanje je li Vlada Republike Hrvatska razmišljala o povlačenju prijedloga iz procedure. S tim u vezi predložen je zaključak Odboru. Odgovoreno je da se sve aktivnosti u vezi pristupanja odvijaju redovitim tijekom, 16 Odbora dalo je pozitivan odgovor, a trenutni zastoj je na Odboru za trgovinu, prolongirano je glasovanje, a ne postupak pristupanja. Istaknuto je da Vlada RH ne razmatra povlačenje prijedloga.

U raspravi je postavljeno pitanje kako se vodi evidencija o pravnim osobama koje imaju u RH nekretnine u vlasništvu, te koji su točni podaci. Odgovoreno je na isti način kao i fizičkim osobama Porezna uprava daje OIB, ponovljeno je da se 4% upisa u zemljišnim knjigama odnose na strane pravne i fizičke osobe. Za sada se po OIB-u ne vidi kojoj stranoj državi pripadaju strane osobe.

U vezi odredbe stavka 2. članka 1. predmetnog prijedloga Zakona istaknuto je da je odredba načelna i iz nje ne proizlazi kakve će to mjere poduzimati RH, na koji način, tko će ih provoditi, niti je dato potrebno obrazloženje odredbe. Predstavnica predlagatelja u pojašnjenju odredbe stavka 2. ističe da su slična rješenja sadržana i u drugim zakonima s elementima međunarodne pravne pomoći, te da će se o mjerama odlučivati u svakom konkretnom slučaju. 

U raspravi je izneseno da s obzirom na trenutnu situaciju u svijetu i sve okolnosti iz kojih proizlazi da je odgođeno naše članstvo u OECD-u i da nema garancije kada će to biti, RH donosi zakon po kojem će najbogatije zemlje svijeta moći kupovati nekretnine pod istim uvjetima kao i svaki naš građanin. Ne može se govoriti o reciprocitetu jer građani RH nemaju iste financijske mogućnosti. Zakon će utjecati na život građana i treba govoriti o priuštivom stanovanju, rastu cijena nekretnina na godišnjoj razini, špekulativnom kapitalu, čija su ograničenja i porezna opterećenja minimalna. Slijedom toga predlaže se povlačenje zakona iz procedure.

  Dalje, istaknuto je da je prije upućivanja ovoga prijedloga trebalo napraviti pripremne radnje, sagledati šire aspekte, predvidjeti mehanizme osiguranja, kao bi se kontrolirale posljedice koje će donošenjem zakona nastati, slijedom toga podržava se zaključak o povlačenju prijedloga.

Također je istaknuto da se unatoč iznesenome ne dovodi u pitanje pristupanje Republike Hrvatske članstvu u OECD-u, podsjećajući i na druga pristupanja kroz koja je Republika Hrvatska prošla. Važno je da su propisane mjere koje se mogu aktivirati, da je  poljoprivredno zemljište izuzeto, kao i da se u dosadašnjem  postupanju 0.5% zahtjeva odnosilo na zahtjeve zemalja izvan članica Europske unije. Istaknuto je da će odredbe zakona stupiti na snagu danom pristupanja OECD-u.
Ponovljen je zahtjev za dodatno obrazloženje stavka 2. radi njegove primjene u praksi na način da se uredi tko donosi mjere, tko pokreće postupak i tko vodi postupak. 

U odgovoru predstavnica predlagatelja iznosi da na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima o stjecanju vlasništva stranih fizičkih i pravnih osoba odlučuje tijelo državne uprave, uz propisane mogućnosti da se zahtjev ne prihvati. Kada strana fizička ili pravna osoba zatraži stjecanje prava vlasništva u Republici Hrvatskoj obraća se Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koje u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova utvrđuje uzajamnost. Predmetna odredba dopušta tijelu koje odlučuje, odnosno Ministarstvu pravosuđa da ne dopusti upis ako postoje razlozi iz predmetnog stavka 2. Na temelju odluke tijela državne uprave vrši se upis u zemljišne knjige, a prilikom upisa u zemljišne knjige mogu se propitivati određene situacije. Također je istaknuto da je vrijeme važenja svakog zakona njegov bitan element, te je i ovim Zakonom propisano da njegove odredbe stupaju na snagu danom ulaska Republike Hrvatske u OECD, postupak i plan pristupanja ima svoje jasne i stroge kriterije, a jasno je da ako do pristupanja OECD-u ne dođe, odredbe ovog prijedloga zakona neće niti proizvoditi pravne učinke.

Nadalje, postavljeno je pitanje ako nema postupka u kojem se odobrava stjecanje nekretnine, u kojem će se trenutku donijeti mjera kojom će se zabraniti stjecanje nekretnine. 

Odgovoreno je da se o svakom zahtjevu za upis u zemljišnu knjigu odlučuje u zemljišnoknjižnom postupku, hoće li netko u konkretnom slučaju procijeniti da je potrebno odbiti upis u zemljišnu knjigu pitanje je budućeg postupka i situacije. 
 Predložena norma nije primjenjiva jer nije propisano tko donosi mjere, niti se na to pitanje odgovorilo tijekom rasprave u prvom čitanju. Također je istaknuto da se prepušta diskrecijska odluka sudu koji će odlučivati o upisu, a nije propisan postupak kako će se odlučivati o mjerama.

Predstavnica predlagatelja ostavila je mogućnost da se otvorena pitanja razmotre. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je glasao o zaključku kojim se predlaže Vladi Republike Hrvatske da povuče iz procedure Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima zbog nepreciznih odredbi i aktualne situacije vezane za ulazak Republike Hrvatske u članstvo OECD-a. 

Zaključak nije dobio potrebnu većinu (dva (2) glasa „za“, jedan (1) „suzdržan“ glas i sedam (7) glasova „protiv“).

Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i  tri (3) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

1. Odbor za pravosuđe je na 13. sjednici održanoj 26. veljače 2025. godine, sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom donio sljedeći 

                                                               ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu i Izvješću o radu probacijske službe za 2023. godinu.

Obrazloženje: 
Budući su navedena izvješća uzajamno povezana uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom izvještavanja, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave.   
        
 2. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora za pravosuđe.

                                      
                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                       
                                                                                                                   Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 26. veljače 2025.  razmotrio je Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. siječnja 2025. godine.     

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Provedena je objedinjena rasprava Izvješća o radu probacijske službe za 2023. godinu i Izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da predmetno Izvješće sadrži osnovni ustrojstveni prikaz i podatke o funkcioniranju Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u dijelu koji se odnosi na zatvorski sustav kao i osnovne pokazatelje o brojnom stanju i strukturi osoba lišenih slobode, zatim poslova vezanih uz postupanje sa zatvorenicima, strukturu zaposlenika zatvorskog sustava i financijsko poslovanje. Prvi dio Izvješća sadrži podatke o osobama lišenim slobode. Tijekom izvještajnog razdoblja u ustrojstvenim jedinicama Uprave boravilo je 14.434 osoba lišenih slobode, od čega 5.260 na izdržavanju kazne zatvora, 340 na izdržavanju kazne zatvora u prekršajnom postupku, 161 na izdržavanju kazne zatvora kojom je zamijenjena novčana kazna, 1.663 na prekršajnom zadržavanju, 24 na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora, 81 odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod maloljetnih počinitelja, te 6.905 na izdržavanju mjere istražnog zatvora. Upravu za zatvorski sustav čine Središnji ured za zatvorski sustav, 7 kaznionica, 14 zatvora, 2 odgojna zavoda, Centar za dijagnostiku i Centar za izobrazbu. Ukupni zakonski kapaciteti u kaznionicama i zatvorima tijekom 2023. godine iznosili su 3.932 mjesta.

Broj osoba lišenih slobode u kaznenim tijelima tijekom godine iznosio je 14.434, što je za 11,14% više nego prethodne godine. Na dan 31.12.2023. iznosio je 4.445 i predstavlja povećanje od 7,96%. U odnosu na osnovu lišenja slobode najviše je bilo istražnih zatvorenika i zatvorenika, a nešto manje prekršajno kažnjenih i maloljetnika. S obzirom na spol 94,39% osoba je muškog spola i 5,61% ženskog spola. Mjeru istražnog zatvora izdržavalo je ukupno 6.905 zatvorenika, što je 47,84% od ukupnog broja zatvorenika i predstavlja povećanje od 18,16% u odnosu na 2022. godinu, dok je na dan 31.12.2023. mjeru izdržavalo 1.839 zatvorenika. Najveći porast od 51,89% zabilježen je u odnosu na čl. 326. Kaznenog zakona (protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj) kojih je bilo 475. Nadalje, 5.365 osoba bilo je lišeno slobode temeljem sudske presude zbog počinjenog kaznenog djela, što je povećanje od 1,67% u odnosu na prethodno razdoblje. Na dan 31.12.2023. broj stranih državljana među osobama lišenih slobode iznosio je 778 osoba, od čega 170 iz država EU i 608 iz drugih zemalja, te predstavlja povećanje od 83,92%. Što se tiče maloljetnika, tijekom 2023. na izvršavanju odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod bilo je 66 maloljetnika i 15 maloljetnica, na kraju godine 39 maloljetnika i 9 maloljetnica. Na izvršavanju kazne maloljetničkog zatvora bilo je 24 maloljetnika, na kraju godine 16. Nadalje, tijekom 2023. godine bilo je 2.164 kažnjenika, od kojih 340 kojima je u prekršajnom postupku izrečena kazna zatvora, 161 kojima je izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora te 1.663 osobe kojima je u prekršajnom postupku određeno zadržavanje.  

U nastavku izlaganja ukazano je da drugi dio Izvješća sadrži čimbenike sigurnosnih rizika odnosno pokazatelje stanja i rada, a u trećem dijelu Izvješća izneseni su podaci o zaposlenicima. Popunjenost sistematiziranih radnih mjesta na dan 31.12.2023. iznosila je 72,06% i od ukupno 3.558 sistematiziranih radnih mjesta popunjeno je bilo 2.564. U četvrtom dijelu Izvješća prikazani su rezultati poslovanja.

U raspravi je istaknuto da predmetna Izvješća nisu upućena Hrvatskome saboru u zakonskim rokovima. Također, prenapučenost zatvorskih tijela i manjak pravosudnih policajaca dugogodišnji su problemi, kao i nedostatna zdravstvena zaštita zatvorenika, među kojima je i velik broj migranata s vrlo teškim bolestima, što sve dodatno opterećuje zdravstveni sustav. Ukazano je na potrebu veće suradnje s pučkom pravobraniteljicom koja je u svojim Izvješćima isto tako ukazala na brojne probleme u zatvorskom sustavu, kao i na manjak različitih kulturnih sadržaja koji na zatvorsku populaciju imaju vrlo pozitivne učinke, te je iste potrebno povećati.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je s deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 26. veljače 2025.  razmotrio je Izvješće o radu probacijske službe za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. siječnja 2025. godine.     

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Provedena je objedinjena rasprava Izvješća o radu probacijske službe za 2023. godinu i Izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2023. godinu 

Uvodno, predstavnica predlagatelja navela je da su probacijski poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavljaju se s ciljem zaštite društvene zajednice od počinitelja kaznenog djela, njegove resocijalizacije i reintegracije u zajednicu, a u nadležnosti su probacijske službe koju čine Središnji ured za probaciju i 14 probacijskih ureda. Na kraju 2023. godine, u probacijskoj službi ukupno je bilo zaposleno 89 službenika, i to 11 službenika u Središnjem uredu za probaciju i 78 u probacijskim uredima, od čega 14 voditelja, 10 upravnih/stručnih referenata i 54 probacijska službenika. Svaki probacijski službenik imao je u radu u prosjeku 63 predmeta.  
Tijekom izvještajnog razdoblja u radu je bilo ukupno 6.729 predmeta, a na dan 31.12.2023. preostalo ih je 3.399. Od ukupnog broja zaprimljenih predmeta 42,68 % odnosilo se na zahtjeve nadležnih tijela (suca izvršenja, kaznionice ili zatvora, suda, državnog odvjetnika) za  izvješćem, 20.17 % odnosilo se na izvršavanje rada za opće dobro, 14.87 % na uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom, posebnom obvezom ili sigurnosnom mjerom, te 9.41 % na uvjetni otpust, dok su u manjoj mjeri zastupljeni predmeti izvršavanja djelomične uvjetne osude, nadzor tijekom korištenja pogodnosti, izvršavanje obveza po rješenju državnog odvjetnika i nadzor zatvorenika tijekom prekida izvršavanja kazne zatvora. Najveći postotak zaprimljenih predmeta imali su Probacijski uredi Zagreb I (18.69 %) i Zagreb II (9.76 %), Varaždin (9.55 %) i Osijek (9.32 %). Od ukupnog broja završenih predmeta 89.2 % uspješno je završeno, u 5 % predmeta probacijska sankcija je zamijenjena zatvorom.  

Najveći dio predmeta (1.443 predmeta) odnosio se na zahtjeve nadležnih tijela za izradom izvješća vezanih uz počinitelje kaznenih djela, od čega 704 zahtjeva za izradu izvješća za kaznionicu ili zatvor i 627 zahtjeva za izvješća suca izvršenja, 60 zahtjeva za izradom izvješća vezanih uz izbor vrste i mjere kaznenopravne sankcije, 8 na traženje državnog odvjetnika u prethodnom postupku i 52 zahtjeva suda tijekom kaznenog postupka. 
Tijekom 2023. godine također je realiziran veliki broj projektnih aktivnosti. U okviru Uprave za zatvorski sustav ustrojena je Služba za elektronički nadzor koja će dalje razvijati primjenu ove mjere i formiran je Nacionalni centar za  elektronički nadzor. Probacijski sustav financira se iz državnog proračuna, unutar financijskog plana Ministarstva pravosuđa i uprave.   

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je s deset  (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu probacijske službe za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 26. veljače 2025. godine razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2023. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. studenoga 2024. godine.   

Odbor je predmetno Izvješće u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da je svrha instituta besplatne pravne pomoći ostvarenje jednakost svih pred zakonom, osiguranje građanima i drugim osobama djelotvornog ostvarenja pravne zaštite te pristupa sudu i javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima. 
U izvještajnoj 2023. godini primarna pravna pomoć pružena je u ukupno  29.128 slučajeva. Od toga, u obliku pravnog savjeta (u 13.495 slučajeva), u obliku opće pravne informacije (u 12.304 slučaja), u obliku sastavljanja podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama (u 3.003 slučaja), u zastupanju u postupcima pred javnopravnim tijelima (u 188 slučajeva), te u izvansudskom mirnom rješenju spora (u 188 slučajeva). U usporedbi s 2022.,  u 2023. je došlo do smanjenja broja pružene pravne pomoći za 6,55%.  U upravnim tijelima županija i Gradskom uredu za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba u 2023. podneseno je ukupno 3.258 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći. Od ukupnog broja zahtjeva odobreno je 2.244 zahtjeva, odbijeno 380, odbačeno 69, obustavljeno 130 zahtjeva, proslijeđeno 15 zahtjeva, dok se 420 zahtjeva nalazilo u postupku odlučivanja. U 2023. sekundarna se pravna pomoć najčešće odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa, u ukupno 1.244 slučajeva, zatim, u stvarnopravnim odnosima 216, ovršnim postupcima 152 i ostalim sudskim postupcima 287. U odnosu na oblike sekundarna pravna pomoć odobrena je u 1.868 slučajeva u obliku oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi, u 1.704 slučaja u obliku zastupanja u sudskim postupcima i u 1.372 slučaja oslobođenja od plaćanja sudskih troškova. 

Sredstva za sustav i pružanje besplatne pravne pomoći osiguravaju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Za 2023. godinu planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 933.508 eura, a isplaćen je iznos od 803.414 eura.  Ministarstvo je provelo javni natječaj za financiranje projekata ovlaštenih udruga i pravnih klinika za pružanje primarne pravne pomoći za 2023. i dodijelilo financijska sredstva za 23 projekta. U izvještajnom razdoblju za pruženu primarnu pravnu pomoć isplaćen je iznos od 548.756,96 eura, a za pružanje sekundarne pravne pomoći isplaćen je iznos 254.657 eura, koji se odnosi na troškove odvjetnika, vještaka i tumača. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije provodi promidžbene kampanje kako bi se javnost što više informirala o mogućnostima koje imaju na temelju pružanja pravne pomoći. 
U raspravi je istaknuto da je besplatna pravna pomoć nedovoljno dostupna  osobito u postupcima koji nisu regulirani kao što su prekršajni postupci, osim toga, zakonom bi trebalo urediti ostvarenje prava osobito ranjivih skupina društva. Ukazano je da Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kasni s raspisivanjem natječaja za dodjelu sredstava i isplatom sredstava za pružene usluge besplatne pravne pomoći i tu praksu treba mijenjati.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ odlučilo predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka   

Prihvaća se Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2023. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 19. veljače   2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.br. 124, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2025. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da su plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj uređeni Zakonom o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, koji je mijenjan i nadopunjavan više puta. S obzirom da je Odlukom o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 88/24.) povećana osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika i utvrđena u visini od 947,18 eura bruto, ovim Prijedlogom zakona predlaže se propisati da je osnovica za obračun plaće pravosudnih dužnosnika jednaka osnovici za obračun plaća u državnoj službi i javnim službama. Ovakvom zakonskom izmjenom  dodatno bi se poboljšao materijalni položaj pravosudnih dužnosnika i osiguralo bi se  usklađenje plaća pravosudnih dužnosnika s plaćama drugih osoba kojima se plaća isplaćuje iz državnog proračuna.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam ( 7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 21. siječnja 2025. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, P.Z. br. 107 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. studenoga 2024. godine.

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je radi ispunjenja kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u potrebno pristupiti izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u dijelu propisivanja načina stjecanja prava vlasništva nekretninama u Republici Hrvatskoj od strane država članica OECD-a ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija. Predloženom izmjenom se propisuje da državljani i pravne osobe iz država članica Europske unije, država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora te država članica Organizacije za ekonomsku  suradnju i razvoj (OECD) ili država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija, stječu pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Za stjecanje prava vlasništva nekretninama u RH nije im potrebna suglasnost ministra pravosuđa, osim za poljoprivredno zemljište. Dodatno se predlaže mogućnost donošenje mjera opravdanim razlozima javnog morala, javnog poretka ili sigurnosti, zaštite zdravlja, mjera potrebnih za zaštitu osnovnih sigurnosnih interesa kao i mjera potrebnih za ispunjenje obveza vezanih uz očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti.    

 U raspravi je u vezi predloženog stavka 2. članka 358.a postavljen upit da li se na isti stavak primjenjuje uzajamnost iz stavka 1. te hoće li Republika Hrvatska reagirati ukoliko nam određena država nametne svoja ograničenja. U odgovoru na postavljeno pitanje istaknuto je da se stjecanje prava vlasništva može ograničiti državljanima iz država koje RH nameću ograničenja, te da ovim prijedlogom neće doći do odstupanja od dosadašnjeg stjecanja prava vlasništva, jer od 38 država članica OECD-a, 22 su članice Europske unije, tek su Meksiko i Kostarika zemlje s kojima se uspostavlja suradnja.  

U raspravi je izneseno da se prijedlogom zakona širi krug osoba u stjecanju nekretnina što će utjecati na rast cijena nekretnina, te će ciljevi donošenja zakona imati dugoročne posljedice.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i dva  (2) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
2.    Sve, primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 11. prosinca  2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO“), s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 15, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 29. svibnja 2024. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.  
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/42, URBROJ: 50301-21/06-24-5 od 17. srpnja 2024.  

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da nedavni događaji u pojedinim istragama nisu pozitivno utjecali na percepciju pravosuđa, tendencija ovog Prijedloga zakona je razjasniti ovlasti Glavnog državnog odvjetnika u odnosu na EPPO kako se ne bi ponavljale određene situacije, a i sam Glavni državni odvjetnik izjavio je da bi uveo drugačiji model kada se odlučuje o nadležnosti. Slijedom navedenog, ovim Prijedlogom zakona predlaže se drugačiji model uređenja sukoba nadležnosti.  Članak 8. Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. propisuje da o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja odlučuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, bez mogućnosti žalbe, predlagatelj smatra da ovakva zakonska odredba nije u skladu s predmetnom Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 jer se nad pitanjem nadležnosti ne osigurava sudski nadzor i sudjelovanje Suda EU u postupku, također, postavlja se pitanje nepristranosti i objektivnosti odluka Glavnog državnog odvjetnika. Stoga se predlaže da o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja odlučuje rješenjem sudac pojedinac Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, uz mogućnost podnošenja žalbe Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, time bi se osigurala nepristranost. 

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske u odnosu na Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća iznosi da se istim predlaže da o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja rješenjem odlučuje sudac pojedinac Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, ujedno se propisuje  pravo žalbe protiv takve odluke Vrhovnome sudu Republike Hrvatske. Dalje, navodi da iz Ocjene stanja Prijedloga zakona proizlazi da je razlog predlaganja opisane izmjene osigurati nepristranost  i sudski nadzor nad pitanjima nadležnosti, mogućnost žalbe protiv odluke donesene u prvom stupnju i mogućnost sudjelovanja Suda EU u postupku odlučivanja, budući da se za tumačenje prava Sudu EU mogu obratiti samo nacionalni sudovi, a ne i državno odvjetništvo. Vlada RH predlaže da se ne prihvati predmetni Prijedlog zakona iz razloga što Studija, naručitelj koje je Europska komisija i koja problematizira rješenje prema kojem Glavni državni odvjetnik rješava sukob nadležnosti između nacionalnog tužiteljstva i EPPO-a, a kakvo rješenje je prihvatila i Republika Hrvatska, kao i većina drugih država članica koje sudjeluju u mehanizmu pojačane suradnje. Naglašava da predmetna Studija ne obvezuje Komisiju na poduzimanje daljnjih koraka i Komisija ne jamči njezinu točnost, niti ona zamjenjuje redovnu evaluaciju Komisije o usklađenosti, a koju će evaluaciju Komisija provesti do 1. lipnja 2026. godine, sukladno članku 119. stavku 1. EPPO Uredbe. Isto tako, eventualna neusklađenost nacionalnog zakonodavstva sa europskim propisima (direktivama i uredbama) utvrđuje se po točno propisanim procedurama. Ukoliko se utvrdi neusklađenost ulazi se u postupak koji je također strogo propisan aktima EU. Dok Komisija po utvrđenoj proceduri nedvojbeno ne utvrdi postojanje neusklađenosti, ne smatra se da neusklađenost postoji, niti postoji bilo kakva obveza pristupa izmjeni zakonodavstva.

U raspravi je istaknuto da će se u roku od godine dana ponovno raspravljati o nadležnosti i da će se Zakon o provedbi Uredbe Vijeća morati uskladiti s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939, koja u članku 42. propisuje da postupovni akti EPPO-a podliježu preispitivanju nadležnih nacionalnih sudova, dok odredba članka 142. Ustava Republike Hrvatske uređuje pravnu snagu međunarodnih ugovora.

Također je naglašeno da je prijedlog razuman te da bi bilo dobro da imamo neovisna tijela u ocjeni nadležnosti, s obzirom na činjenicu da je Ured europskog tužitelja oživio pojedine predmete. U raspravi je izneseno da se sama Europska komisija ogradila od Studije. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe sa tri (3) glasa „za“ i sedam  (7) glasova „protiv“  ne  podupire donošenje 

Zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO“)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                                                   Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 19. studenoga 2024. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine. 
  
Odbor je na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo. 

Na sjednici je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027 i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89 provedena objedinjena rasprava.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila Opći dio Državnog proračuna, vezano za makroekonomske okvire, u 2025. godini predviđa se nastavak gospodarskog rasta i rast BDP-a od 3,2%, kao i sporiji rast zaposlenosti i raspoloživog dohotka stanovništva. Također, očekuje se usporavanje investicija u privatnom i javnom sektoru, usporavanje izvoza roba i usporavanje inflacije na 2,7%.  

Prihodi državnog proračuna određeni su kretanjem gospodarske aktivnosti, učincima porezne reforme koja stupa na snagu 1. siječnja 2025., Vladinim paketom mjera za pomoć kućanstvima i gospodarstvu, te sredstvima pomoći EU institucija. Slijedom navedenog, u 2025. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 33 milijarde eura, u 2026. u iznosu od 34,8 milijardi eura, a za 2027. u iznosu od 35,1 milijardu eura. Porezni prihodi projicirani su u iznosu od 18,5 milijardi eura, prihodi od poreza na dobit u iznosu od 2,8 milijardi eura, prihodi od PDV-a u iznosu od 3 milijarde eura. Nadalje, prihodi po osnovi doprinosa planirani su u iznosu od 5,6 milijardi eura, od pomoći za projekte financirane iz EU u iznosu od 3,7 milijardi eura, od imovine u iznosu od 570,9 milijuna eura, te od  upravnih i administrativnih pristojbi u iznosu od 1,2 milijarde eura. 

Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 37,0 milijardi eura, što je 10,2% ili 3,4 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. U 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 milijarde eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 milijardi eura. Povećanje rashoda posljedica je većih izdvajanja za mirovine, zaposlene, investicija i demografskih mjera.  

Ukupni rashodi za zaposlene u 2025. godini planiraju se u iznosu od 6,1 milijarde eura, što je rast od 424,4 milijuna eura. Ukupni materijalni rashodi planiraju se u iznosu od 3,7 milijardi eura, i predstavljaju povećanje za 367,3 milijuna eura. Financijski rashodi (kamate za izdane vrijednosne papire, kamate za primljene zajmove i ostali financijski rashodi) planirani su na razini od 1,2 milijarde eura. Subvencije se planiraju u iznosu od 1,8 milijardi eura, rashodi za pomoći državnog proračuna dane u inozemstvo planirani su u iznosu od 7,9 milijardi eura te se povećavaju za 930,7 milijuna eura, naknade građanima i kućanstvima planiraju se u iznosu od 11,2 milijarde eura, rashodi za donacije, kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći planirani su u iznosu od 2,3 milijarde eura, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 2,8 milijardi eura.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 33 milijarde eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 37 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2025. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda.
U nastavku izlaganja dodatno je obrazložen plan raspodjele sredstava  Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, u ukupnom iznosu od 872.734.710 eura, što je u odnosu na tekući plan za 2024. godinu povećanje od 151.302.054 eura. U okviru navedenog Razdjela 109 nalazi se 139 proračunskih korisnika. Sredstva planirana za Ministarstvo iznose 337.126.897 eura, odnosno  132.645.954 eura više u odnosu na plan za 2024. godinu. Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske planirana sredstva iznose 14.166.780 što je u odnosu na tekući  plan za 2024. godinu povećanje za 4.409.034 eura. Povećanje sredstava planirano je i za DSV, DOV, Županijska i Općinska državna odvjetništva, USKOK. Najveće smanjenje planirano je za plaće zaposlenih. 
  
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glas odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 19. studenog  2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.    

Odbor za pravosuđe, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. 

Na sjednici je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027 i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89 provedena objedinjena rasprava.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se u skladu s člankom 18. Zakona o proračunu, uz državni proračun, svake godine donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna, kojim se uređuju prihodi i primici te rashodi i izdaci proračuna,  opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske i lokalnih jedinica, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade RH, ministra financija i  Ministarstva financija, te kazne za neispunjavanje obveza. 

Dodatno je istaknuto da su u Proračunu planirana sredstva proračunske zalihe na aktivnosti A539019 Proračunska zaliha, predsjednik Vlade može raspolagati navedenim sredstvima do pojedinačnog iznosa od 67.000,00 eura. Zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala propisano je do iznosa od 8.575.655.396,00 eura i povećano je u odnosu na 2024. godinu kada je iznosilo 7.839.553.420,00 eura. Financijska i činidbena jamstva koja Vlada može davati u ime Republike Hrvatske na prijedlog nadležnog ministarstva propisana su u godišnjoj vrijednosti u iznosu od 435.000.000.00 eura, od čega se iznos od 260. 000.000,00 eura odnosi na izvanproračunske korisnike.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 19. studenog 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja („EPPO“), s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 93, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se ovim Prijedlogom predlaže izmjena članka 11. Zakona o provedbi Uredbe EPPO, kako bi se propisalo obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje delegiranih europskih tužitelja s obzirom na specifičan radnopravni položaj. Naime, delegirani europski tužitelji zaposlenici su Ureda europskog javnog tužitelja, a posao obavljaju u Republici Hrvatskoj, te im je u skladu s Uredbom Vijeća  (EU) 2017/1939, Republika Hrvatska dužna plaćati obvezne doprinose po osnovi po kojoj su osigurani. Potrebno je urediti obveznika prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje. Tako se izričito propisuje da je Republika Hrvatska obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa putem nadležnog državnog odvjetništva te da je obveznik obračunavanja doprinosa nadležno državno odvjetništvo. Uređuje se i mjesečna osnovica za obračun doprinosa prema pravilima da prava delegiranih europskih tužitelja ne mogu biti manja nego što su bila prije imenovanja na dužnost delegiranog europskog tužitelja kao i dospijeće obveze doprinosa. Prijedlogom se uređuje i pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem te da plaćeni doprinosi ne predstavljaju dohodak u skladu s propisima o porezu na dohodak. Uvođenjem prava na staž s povećanim trajanjem delegirani europski tužitelji izjednačavaju se u pravima s pravosudnim dužnosnicima koji rade na predmetima iz nadležnosti USKOK-a. 

Predlaže se donošenje zakona po hitnom postupku radi usklađivanja s propisima Europske unije. 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa  deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja („EPPO“)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 13. studenog 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 84, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. studenoga 2024. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se ovim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, na način da se rješenja iz Direktive (EU) 2022/2381 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava, uvode u Zakon o trgovačkim društvima. Cilj je Direktive osiguravanje primjene načela jednakih mogućnosti za žene i muškarce te postizanje uravnotežene rodne zastupljenosti među najvišim rukovodećim položajima utvrđivanjem niza postupovnih zahtjeva u vezi odabira kandidata za imenovanje ili izbor na direktorske položaje. Time će se postići vidljivost trgovačkih društava na burzi, što će poslužiti kao primjer drugima s očekivanom lančanom reakcijom. Izneseno je da 24 trgovačka društva zadovoljavaju kriterije predviđene Direktivom. Države članice trebaju osigurati da uvrštena trgovačka društva čiji članovi uprave nedovoljno zastupljenog spola zauzimaju manje od 40% položaja neizvršnih direktora, odnosno manje od 33% svih direktorskih položaja, odaberu najkvalificiranije kandidate za imenovanje ili izbor, na temelju komparativne procjene kvalifikacija kandidata, primjenjujući jasne kriterije utvrđene pri odabiru. Kod odabira kandidata za imenovanje ili izbor na direktorski položaj prednost bi trebalo dati jednako kvalificiranom kandidatu nedovoljno zastupljenog spola. Međutim, takav prioritet ne bi trebao biti bezuvjetna prednost. Mogli bi postojati iznimni slučajevi u kojima objektivna procjena može poništiti prednost kandidata nedovoljno zastupljenog spola. Neprimjena pozitivnih mjera trebala bi ostati iznimka.
 Osim navedenoga, cilj je predloženog zakona i osiguranje primjene preporuka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj OECD, kroz osiguranje jasnijeg okvira za odobravanje i provjeru vjerodostojnosti sličnih transakcija, omogućavanje sklapanja i registracija dioničkih sporazuma, pružanje dodatnih smjernica o nadzoru grupa poduzeća i skupština na daljinu u dijelu korporativnog upravljanja i poticanje neovisnosti uprava. 

Predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku zbog vremenskog roka za prenošenje Direktive (EU) 2022/2381 a to je 28. prosinca 2024.  

U raspravi je istaknuto da je Direktiva samo smjernica te da je za donošenje zakona bilo prostora za usvajanje u redovitom postupku na način da se propis proširi na mala, srednja poduzeća i tvrtke u državnom vlasništvu. 

Pohvaljeno je izmjena kojom se uvodi limit od 30.00 eura do kojeg dugovanja s osnova javnih davanja neće biti prepreka osnivanja društva. Izneseno je da će Ministarstvo financija nakon javne rasprave predložiti izmjene zakona kako bi se obuhvatile i tvrtke u državnom vlasništvu.

U raspravi je izneseno mišljenje kako je predloženim zakonom sporno guranje rodne ravnopravnosti i propisivanje kvota kojima se narušava načelo meritokracije. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 8. studenog 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa, drugo čitanje, P.Z.br.77, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine.  

Odbor je Konačni prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da je Vlada Republike Hrvatske 18. siječnja 2024. godine donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa, te je nakon pregovora Ugovor o zajmu sklopljen u Zagrebu 25. lipnja 2024. Ovim Konačnim prijedlogom Zakona potvrđuje se predmetni Ugovor o zajmu kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, propisuje se način podmirenja financijskih obveza koje nastaju za Republiku Hrvatsku kao i nadležnosti za provedbu zakona.

U nastavku izlaganja, predstavnica predlagatelja dodatno je pojasnila da će se provedbom ovog Ugovora Republici Hrvatskoj osigurati sredstva u iznosu od 110 milijuna eura za daljnje unaprjeđenje digitalnih usluga i integraciju zemljišne administracije i sudskih tijela kojima upravljaju Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Državna geodetska uprava, čijom bi se zajedničkom suradnjom ostvario ovaj projekt kojeg čine pet komponenti. Kroz komponentu A -Integrirane digitalne usluge zemljišnoknjižnih odjela i sudova - u iznosu od 10,5 milijuna eura financirat će se aktivnosti koje Ministarstvu omogućuju nastavak digitalizacije zemljišnih knjiga, unapređenje e-usluga i IT opreme na sudovima i zemljišnoknjižnim odjelima (daljnja digitalizacija poslovnih procesa, nabava IT opreme za zemljišnoknjižne odjele, razvoj usluge virtualnog asistenta Ministarstva). Komponenta B - Integracija digitalnih usluga državnih registara i geoprostornih podataka - u iznosu od 7,5 milijuna eura omogućila bi Državnoj geodetskoj upravi provođenje aktivnosti širenja katastra infrastrukture na cijelu Republiku Hrvatsku, Lidarsko zračno snimanje Republike Hrvatske u maksimalnom opsegu ukupne površine snimanja 50% površine Republike Hrvatske (cca 28,000 km2) te daljnju digitalizaciju sustava Državne geodetske uprave. Komponenta C - Poboljšana digitalna integracija zemljišnih knjiga i katastra - u iznosu od 32,4 milijuna eura planira zajednički za Ministarstvo i Državnu geodetsku upravu tehnološko i funkcionalno unaprjeđenje Zajedničkog informacijskog sustava, provedbu katastarskih izmjera uz podršku javnih bilježnika, nadogradnju IT sustava za izmjere i obnovu zemljišnih knjiga, pokriće  tehničkih i materijalnih troškova zemljišnoknjižnim odjelima za obnovu zemljišnih knjiga i uspostavu registra zgrada na području 5 županija. Komponenta D - Integrirana infrastruktura sudova, zemljišnoknjižnih odjela i katastarskih ureda - u iznosu od 53,6 milijuna eura financirat će aktivnosti projektiranja i izgradnje novih zgrada sudova i katastara u Rijeci, Velikoj Gorici i Novskoj, nove zgrade Trgovačkog suda, Općinskog i Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru, te novu IT infrastrukturu za 30 katastarskih ureda. Komponenta E - Izgradnja institucionalnih kapaciteta, analiza javne politike i upravljanje projektom - u iznosu od 6 milijuna eura predviđa financiranje  aktivnosti za edukacije, istraživanja zadovoljstva korisnika, kampanje informiranja javnosti te upravljanja projektom.

U raspravi je istaknuto da je predloženi projekt integriranih zemljišnih knjiga hvalevrijedan, ali je ukazano na važnost prethodnog usklađenja katastra i zemljišnih knjiga. U Gradu Zagrebu neusklađeno je 150 000 čestica, a rad zemljišnoknjižnih sudova razlikuje se po učinkovitosti, kao primjer dobre prakse može poslužiti sud u Novom Zagrebu. Stoga se predlaže na bolji način organizirati posao na zemljišnoknjižnim predmetima i pratiti izvršenje. To su pretpostavke koje treba riješiti kako bi se dobro iskoristila sredstva zajma za predviđene aktivnosti. U raspravi je ukazano da bi korišteni izrazi trebali biti usklađeni sa Zakonom o hrvatskom jeziku.
U odgovoru na raspravu je istaknuto da se kontrola obrađenih podataka može pratiti svakodnevno, da se za nove upise čeka svega desetak dana, te da će do 2026. 60% čestica biti usklađeno.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 9. listopada 2024. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2023. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske aktom od 25. travnja 2024.     

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/21, URBROJ: 50301-04/32-24-14 od 3. listopada 2024.

Glavni državni odvjetnik uvodno je naglasio da predmetno Izvješće sadrži pokazatelje učinkovitosti i kvalitete rada državnoga odvjetništva na svim razinama, objedinjuje statističke podatke i rezultate rada kroz prikaz donesenih odluka. U nastavku izlaganja osvrnuo se na nedostatnost zaposlenika, s obzirom da je prema sistematizaciji predviđeno oko 800 dužnosnika, a zaposleno je oko 780, također ako se uzme u obzir broj od 70% stvarno prisutnih na radu, proizlazi da radi otprilike 500 dužnosnika. No, unatoč navedenom, državno odvjetništvo zadržalo je dobre rezultate. Ukazano je i na loše prostorne uvjete,  u dogovoru je preseljenje USKOK-a i DORH-a u nove prostore u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Nadalje, kako bi se unaprijedila učinkovitost državnih odvjetništava, formirane su radne skupine za izmjene relevantnih zakona, osobito je naglašena potreba donošenja novog Zakona o USKOK-u. 

U izlaganju je također ukazano na rad u pojedinim vrstama predmeta, posebno su istaknuta kaznena djela ratnog zločina, za koja su tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljene 24 kaznene prijave, a u radu je bilo ukupno 32 prijave, 24 su riješene  donošenjem rješenja o provođenju istrage, 6 je odbačeno, dok su za dvije osobe u tijeku izvidi i provođenje dokaznih radnji. Optužene su 22 osobe, presude su donesene u odnosu na 48 osoba. Specifičnost ovih kaznenih predmeta svakako je otežano prikupljanje dokaza s obzirom na sve veći protek vremena, a zbog velikog interesa javnosti za rad na ovoj vrsti kaznenih predmeta državno odvjetništvo objavljuje podatke o procesuiranju na internetskoj stranici. Osim ratnih zločina, ukazano je na porast kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma, koje u odnosu na prethodno razdoblje bilježi porast od preko 80%, kao i na porast kaznenih djela obiteljskog nasilja. Ukazano je na važnost kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminaliteta, kojima se posvećuje posebna pažnja. Također, istaknuto je da Državna škola za pravosudne dužnosnike djeluje demotivirajuće na zaposlenike, te je potrebno drugačije uređenje usavršavanja. Istaknuta je visoka starosna dob zamjenika državnih odvjetnika kao i nedostatak vježbenika. 
Zaključno je istaknuto da su usprkos nedovoljnom broju zaposlenih, rezultati rada u izvještajnom razdoblju pokazali da su državna odvjetništva na svim razinama i u svim vrstama predmeta, iznimnim zalaganjem svih zaposlenih, zadržala  visok stupanj ažurnosti i kvalitete. Prioritet i dalje ostaje podizanje plaća i priznanje prava na druga materijalna primanja svih zaposlenika, osim toga potrebno je provesti novu procjenu potrebnog broja državnih odvjetnika i zamjenika u skladu sa važećim Okvirnim mjerilima za rad i povećati broj vježbenika. Osim toga, ukazano je na potrebu zakonskih  izmjena radi podizanja učinkovitosti rada i razine stručnosti kroz edukacije, korištenje  postupovnih instituta koji omogućuju učinkovitije postupanje i skraćivanje postupaka, provođenje neposrednog nadzora nad nižim državnim odvjetništvima, nastavak edukacije o korištenju sustava CTS i osiguranje boljih materijalno-financijskih uvjeta.

U raspravi je istaknuto da u Izvješću za 2023. nema podataka o stegovnim postupcima protiv državnih odvjetnika, niti je poznato je li utvrđena odgovornost u predmetu Agrokor. Glavni državni odvjetnik iznio je da se vode stegovni postupci, da su isti u nadležnosti Državnoodvjetničkog vijeća kao samostalnog tijela, a od stupanja na dužnost 27. svibnja 2024. intenzivirani su izvidi u predmetu vještačenja Agrokora. Na postavljeno pitanje detektira li probleme u odljevu kadrova iz odvjetništva na sudove, istaknuo je da je glavni problem u uvjetima za imenovanja, što je potrebno mijenjati kako bi se i državni odvjetnici prijavljivali na sudačka mjesta. Na pitanje što se može očekivati u radu državnih odvjetništava u 2024. godini, glavni državni odvjetnik odgovorio je da je potrebno zaustaviti negativan trend odljeva, sistematizacijom povećati broj izvršitelja, osigurati materijalne pretpostavke rada. Na pitanje o nedovoljnoj informiranosti javnosti od strane DORH-a, Glavni državni odvjetnik odgovorio je da samo DORH ima glasnogovornika, da u zakonodavstvu postoji jedna pravna praznina koja će se riješiti Poslovnikom, te da svakako treba poboljšati informiranje javnosti. Na pitanje da li je na novoj dužnosti napravljena analiza potreba i prioriteta u odvjetništvu, te smatra li da je politička korupcija problem u Republici Hrvatskoj, provodi li interne istrage na curenje informacija odgovorio je da su stvari postavljene, a da se za vještačenja utvrđuje odgovornost i  provodi istraga. Iznesena je i želja da Glavni državni odvjetnik u svom radu bude hrabar kao što je bio devedesetih godina tijekom rata, da ovu zemlju očisti od kriminala i korupcije, te je zamoljen da ubrza rješavanje kaznene prijave za gradnju vile na Zmajanu. Na pitanje ima li saznanja da su postupanjem državnog odvjetništva u Dubrovniku tri kandidata izbačena iz utrke za gradonačelnika, te ima li saznanja o kaznenoj prijavi protiv gradonačelnika Dubrovnika Mate Frankovića za kupnju dionica Luke Dubrovnik, Glavni državni odvjetnik negativno je odgovorio. U odnosu na izlaganje Glavnog državnog odvjetnika da se posebna pažnja pridaje procesuiranju ratnih zločina, postavljen je konkretan upit što je državno odvjetništvo napravilo po prijavi za prominske žrtve, budući je sva raspoloživa dokumentacija predana  MUP-u. Glavni državni odvjetnik zatražio je da mu se zastupnik osobno obrati. Po pitanju odgovornosti državnih odvjetnika u pojedinim slučajevima kao što je „slučaj osječkog ginekologa, odgovorio je da i odvjetnici mogu pogriješiti. Na pitanje troškova arbitraža odgovorio je da su sredstva povećana, ali da troškovi u odnosu na vrijednosti samih arbitražnih postupaka nisu veliki. Izneseno je i kako odvjetništva različito postupaju u sličnim slučajevima, tako je u slučaju novinara Jurića podiglo optužnicu, ali ne i u slučaju novinara Dežulovića. Na pitanje o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a, rekao je da odlučuje nacionalno tijelo, ali da postoji inicijativa za izmjenu pravila.     

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i šest (6) glasova „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prima se na znanje Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2023. godini 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 9. listopada 2024. razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2024. godine.   
Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedlog akta raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 62

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da makro-ekonomski okvir definiran izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. karakterizira nastavak povoljnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu. Očekuje se ubrzanje realnog rasta BDP-a na 3.6%, nakon ostvarenog  rasta od 3,1% u prošloj godini. Osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital biti će glavni pokretači rasta gospodarske aktivnosti, pozitivan doprinos očekuje se i od državne potrošnje te promjene zaliha. Na tržištu rada očekuje se ravnoteža između ponude i potražnje za radom. 

Ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. ukupni prihodi se povećavaju za 1,8 milijardi eura, s 28,5 milijardi eura na 30,3 milijardi eura. Povećanje se prvenstveno temelji na rastu poreznih prihoda te doprinosa. Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. ukupni rashodi se povećavaju za 975,6 milijuna, odnosno s 32,6 milijarde eura na 33,6 milijarde eura. Pri čemu se rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju za 1,1 milijardu eura, a rashodi financirani iz Europske unije i ostalih izvora smanjuju se za 139,6 milijuna eura. Kretanja na stavkama rashoda definirana su nastavkom reformskih napora sustavom plaća u državnoj i javnoj upravi, obnovom građevina oštećenih potresom, aktivnostima za zaštitu kućanstava i gospodarstva, potporom najosjetljivijima, socijalne pomoći i naknade, demografske mjere. Osiguravaju se resursi za obrambenu spremnost, infrastrukturu te ublažavanje šteta nastalih prirodnim nepogodama. U skladu s navedenim očekuje se da će manjak opće države iznositi 2,6% BDP-a u ovoj godini, dok će se udio javnog duga smanjiti sa 4,2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu te će pasti ispod EU referentne vrijednosti od 60%, te spustiti na 58,9%.  

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7)  glasova „za“ i  jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026.godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 9. listopada 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2023. godine.  

Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora prijedlog raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 62 i Prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu proveo objedinjenu raspravu.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je Hrvatski sabor na sjednici od 30. studenoga 2023. donio Zakon o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. Uz intenziviranje obnove potresom pogođenih područja Zagreba, Petrinje i okolice u 2022. pojavili su se novi izazovi, koji su utjecali na kreiranje ekonomske i fiskalne politike. Porast cijene energenata izazvao je niz poskupljenja te je Vlada RH započela s paketom mjera za pomoć kućanstvima i gospodarstvu, osobito najranjivijim skupinama društva i poduzeća. Osim toga, Vlada je u 2024. godini usvojila i paket mjera za ublažavanje inflatornih učinaka i porasta cijena energenata koji utječu na prihodovnu i rashodovnu stranu državnog proračuna. Na rashodovnu stranu utječe i primjena Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Stoga, kako bi se osigurao kontinuitet u podmirivanju obveza ovim se prijedlogom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu, te visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Prijedlogom se povećava visina zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s pet na šest posto,  te su radi provedbe projekata povećani zahtjevi za dugoročno zaduživanje lokalnih jedinica. 

Financijska sredstva za provedbu zakona osigurat će se iz poreznih i neporeznih prihoda, domaćih i inozemnih pomoći, donacija, prihoda utvrđenih izvornim prihodima državnog proračuna, te zaduživanja. 
 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 26. rujna 2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, drugo čitanje, P.Z. br. 23, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2024.
Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se predmetnim Zakonom preciziraju odredbe o trajnom čuvanju i pohrani ručno vođenih zemljišnih knjiga u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću. Dorađene su odredbe o tijelima s pravom na pristup i pretraživanje podataka za sve katastarske općine po nazivu  nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju, te se navedeno pravo ograničuje na tijela sudbene vlasti, državno odvjetništvo, Poreznu upravu, Hrvatski zavod za socijalni rad, upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu pružanje besplatne pravne pomoći, te odvjetnike i javne bilježnike. Nadalje, dorađena je opća pretpostavka za upis u zemljišnu knjigu na način da sve isprave za  upis u zemljišnu knjigu moraju biti ispisane na elektroničkom ili mehaničkom uređaju. Propisuje se i obvezno podnošenje prijedloga za upis i ostalih podnesaka od strane javnog bilježnika, koji na zahtjev stranke mora podnijeti elektroničkim putem nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu sve podneske, pri čemu je uređeno i postupanje s tajnim ispravama i odlukama na kojima se temelji upis. Pojednostavljuje se postupak u pojedinačnom ispravnom postupku, rasprava će se održati samo ako sud smatra da je to potrebno u roku od 60 dana od dana isteka zadnjeg dana roka za podnošenje prijava i prigovora. Mijenjaju se kriteriji za uspostavu Baze zemljišnih podataka (BZP) kako bi se do kraja 2026. osiguralo 60 % svih katastarskih čestica u BZP-u, odnosno 100% u daljnjem razdoblju. Uvodi se mogućnost provođenja obnove zemljišne knjige za jednu ili manji broj katastarskih čestica po službenoj dužnosti, na zahtjev ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, katastra ili na prijedlog stranke ukoliko je cca 90 % katastarske općine usklađeno, te se obnovom zemljišne knjige za preostalih 10 % ostvaruju uvjeti da cijela katastarska općina može ući u BZP. Radi usklađivanja sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u tekstu Zakona riječ „preoblikovanje“ zamjenjuje se riječju „prevođenje“. Osim što će se navedenim izmjenama i dopunama Zakona osigurati veća ažurnost zemljišnih knjiga, ubrzati pojedinačni ispravni postupci i povećati broj katastarskih čestica u Bazi zemljišnih podataka, istaknuto je da će kvalitetni podaci i pravna sigurnosti doprinijeti i lakšem  investiranju, učinkovitijoj naplati komunalne naknade i poreza na kuće za odmor, ali i ostvarivanju prava na različite oblike socijalne pomoći. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i četiri (4) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 18. lipnja 2024. raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, prvo čitanje, P.Z. br. 23, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. lipnja 2024. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s odredbom članka 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama predlažu slijedom razvoja informatičkih tehnologija i nužnosti kontinuirane nadogradnje i uređenja. Prijedlogom zakona su precizirane odredbe o trajnom čuvanju i pohrani zemljišnih knjiga, ručno vođenih glavnih knjiga i zbirki isprava, u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću. Uspostava Središnje pismohrane zemljišnih knjiga planira se tijekom 2024. godine a financira se putem zajma Svjetske banke br. 8900-HR. U Središnju pismohranu smjestit će se sve ručno vođene zemljišne knjige kao i zbirke isprava u RH. Ručno vođene zemljišne knjige će se skenirati, a skeniranje je provedeno u 102 od ukupno 109 zemljišnoknjižnih odjela u RH. Zbirke isprava prije pohrane u Središnju pismohranu skenirat će se samo na zahtjev suda i stranaka. Prijedlogom su dorađene odredbe o tijelima s pravom pristupa i pretraživanja podataka za sve katastarske općine po nazivu/imenu nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju. Dorađena je opća pretpostavka za upis u zemljišne knjige na način da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti ispisane na elektroničkom uređaju. Prijedlogom zakona dodatno je uređeno i pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, zatim, uvodi se mogućnost provođenja obnove zemljišne knjige za jednu i  manji broj katastarskih čestica koji se provodi po službenoj dužnosti.  

U raspravi su podržane izmjene i dopune Zakona, predložene su dopune članka 21. radi povezivanja katastra i zemljišnih knjiga, te članka 23. kojim bi se uredili rokovi zemljišnoknjižnih postupaka. U nastavku je ukazano na provedbu postupka javne nabave pri osnivanju Središnje pismohrane zemljišnih knjiga RH u Gospiću, te je predloženo raspravljanje na idućoj sjednici Odbora o pitanju financiranja projekta. Također je predloženo da se dostave podaci o radu javnih bilježnika u zemljišnoknjižnim predmetima, kako se provodi raspored poslova i koliko je isplaćenih sredstava. U odnosu na iznesene primjedbe, naglašeno je da je tijekom e-savjetovanja u trajanju od 60 dana izneseno samo 8 pojedinačnih prijedloga i primjedbi.
     Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa dvanaest (12) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama,  P.Z. br. 23
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                      Nikola Grmoja