Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 22. listopada 2025. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, P.Z.E. br. 185, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2025. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Provedena je objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 185 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, P.Z. br. 188.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uvodno je naglasio da se ovim izmjenama i dopunama Zakona o sudovima pristupilo radi provedbe presude Suda Europske unije u spojenim predmetima FINA protiv HANN-INVEST i dr. s ciljem revidiranja odredbi o obvezatnosti pravnih shvaćanja sjednica sudaca i sudskih odjela, kao i zbog preporuka Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u postupku pristupanja Republike Hrvatske.
U nastavku izlaganja dodatno je ukazao na neke najvažnije zakonske izmjene. Istaknuo je da se u Vrhovnom sudu propisuje mogućnost suđenja u proširenom vijeću i to postaje temeljni alternativni mehanizam ujednačavanja sudske prakse u Vrhovnom sudu. Također, mijenja se nadležnost za propisivanje stručnog usavršavanja sudaca na području nasilja u obitelji i predsjednika sudova za obavljanje poslova sudske uprave, te se umjesto ministra nadležnog za poslove pravosuđa propisuje nadležnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Nadalje, osniva se novi sudski odjel specijaliziran za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta u Županijskom sudu u Varaždinu. Propisuje se obveza pohađanja stručnog usavršavanja za sve suce koji sude u predmetima obiteljskih odnosa, kao i specijalizacija sudaca drugostupanjskih sudova. Nadalje, mijenja se organizacija unutarnjeg ustrojstva sudova radi praćenja i proučavanja sudske prakse, propisa i prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava. Propisuje se obvezno osnivanje posebnih ustrojstvenih jedinica u svim sudovima za davanje obavijesti o njihovom radu, čime će se omogućiti veća transparentnost u radu sudova i unaprjeđenje informiranja javnosti. Također, mijenja se nadležnost za odlučivanje o zahtjevima za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, s predsjednika neposredno višeg suda na predsjednika suda pred kojim je u tijeku postupak, a ako se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda, o zahtjevu odlučuje zamjenik predsjednika suda. Osim toga, izrijekom se propisuje zabrana primanja darova za suce te se preciziraju odredbe o njihovom ocjenjivanju.
Završno je istaknuto da je u odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona u članku 10. dodana odredba koja propisuje da se nacrti sudskih odluka Vrhovnog suda dostavljaju i Odjelu za praćenje i proučavanje prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava. Nadalje, vezano za zahtjeve za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku u predmetu u kojem postupa predsjednik suda, u članku 12. Konačnog prijedloga zakona, dodaje se odredba da u navedenom slučaju o predmetnom zahtjevu odlučuje zamjenik predsjednika suda. Također, obavljanje poslova sudskog tumačenja od sada se omogućuje i pravnim osobama.
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja