Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 17. ožujka 2026. razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave, aktom od 29. travnja 2025. godine.
Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Provedena je objedinjena rasprava o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu, o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu i o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/25-12/35, URBROJ:50301-04/25-26-5 od 12. ožujka 2025. godine.
Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave uvodno je istaknula da se u predmetnom Izvješću navode pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta na razini cijelog sustava te posebno na razini pojedinih sudova.
U nastavku izlaganja najprije je ukazano na brojčano stanje sudova, kao i prethodne godine djelovala su 34 općinska suda i 70 stalnih službi, 15 županijskih sudova, 9 trgovačkih sudova, Visoki trgovački sud, 4 upravna suda, Visoki upravni sud, Visoki prekršajni sud, Visoki kazneni sud i Vrhovni sud Republike Hrvatske, ukupno 67 sudova.
Prvi dio Izvješća sadrži rezultate rada sudova u izvještajnom razdoblju. Na kraju 2024. godine ukupno je bilo zaposlenih 8.035 pravosudnih dužnosnika, sudskih savjetnika te službenika i namještenika, od čega je dužnost obnašalo 1.660 sudaca, 7 više nego prethodne godine. Gledano po spolnoj strukturi, kao i ranijih godina, među pravosudnim dužnosnicima veći je udio žena (72% od ukupnog broja sudaca). Na svim sudovima zaposleno je 29 vježbenika pravne struke. Broj službenika na administrativnim, materijalno-financijskim i stručnim poslovima iznosio je 5.005 što je više nego krajem 2023 godine kada je na sudovima bilo zaposleno 4.965 službenika, veći udio zaposlenih zauzimaju žene (90% od ukupnog broja zaposlenih). Najveći broj sudaca je u starosnoj dobi između 55 do 59, zatim 60 do 64 godine te u dobi između 50 do 54. Niti jedan sudac koji je obnašao dužnost u 2024. godini, kao i prethodnih godina nije mlađi od 30 godina. U nastavku izlaganja ukratko su izneseni podaci o kretanju predmeta, priljev predmeta u 2024. godini iznosio je 1.286.018 što je povećanje od 1,88% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan broj predmeta u radu povećan je sa 1.714.677 na 1.761.857, odnosno veći je za 2,67%. Broj riješenih predmeta veći je za 6,78 % i iznosio je 1.311.417 predmeta. Svi sudovi su tijekom 2024. riješili više predmeta nego što su zaprimili u rad zbog čega je broj neriješenih predmeta u odnosu na prethodnu godinu smanjen s 475.839 na 445.978. Stopa rješavanja (CR) je sa 96,88% u 2023. povećana na 101,98% , vrijeme potrebno za rješavanje predmeta (DT) je smanjeno u odnosu na prethodnu godinu za 18 dana odnosno sa 142 na 124 dana. Suci su riješili u prosjeku 50 predmeta više nego prethodne godine, odnosno 790 predmeta.
Drugi dio Izvješća sadrži rezultate rada sudova u rješavanju predmeta koji se vode duže od 10 godina, u radu je bilo ukupno 18. 682 predmeta u kojima postupak traje duže od 10 godina (stari predmeti), od kojih je 7.725 predmeta (41,34%) preneseno iz prethodnog razdoblja dok je 10.957 predmeta (58,66%) tijekom 2024. godine steklo status „starog predmeta“. Sudovi su riješili 10.817 predmeta, odnosno 57,9% svih starih predmeta u radu te godine, dok je ostalo neriješeno 7.864 predmeta (42,1% od ukupnog broja starih predmeta u radu).
Treći dio Izvješća sadrži proračun za sudbenu vlast, stanje infrastrukture i potrebe sudova. Plan proračuna za sudove za izvještajno razdoblje iznosio je 297.494.525 eur, a izvršeno je 296.069.403,50 eur. Hrvatske su u 2024. godini znatno smanjili broj neriješenih predmeta po sucu.
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dodatno je obrazložio Mišljenje Vlade RH.
Nakon rasprave, članovi Odbora za pravosuđe su većinom glasova (devet glasova „ZA“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja