Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 26. studenoga 2025. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.
Odbor je u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnica predlagatelja uvodno je ukazala na najvažnije makroekonomske okvire za 2026. godinu. Planirani rast BDP-a iznosi 2,7%, što je smanjenje u odnosu na 2025. godinu kada je iznosio 3,6%. Također, smanjuje se stopa inflacije sa 3,7 % u 2025. godini na 2,8% i usporava dinamika rasta zaposlenosti u planiranom iznosu od 1.6 %. Naglašava da je rast gospodarstva u Republici Hrvatskoj u 2025. godini i dalje među najvećim u EU. Ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 35,7 milijardi eura što je u odnosu na planirani iznos od 33 milijarde eura za 2025. godinu povećanje za 2,7 milijardi eura. Ukupni rashodi planirani su u iznosu od 39,8 milijardi eura, što je u odnosu na planirani iznos od 36,8 milijardi eura za 2025. godinu povećanje rashoda od 3,0 milijarde eura.
U strukturi prihoda državnog proračuna prihodi od poreza sudjeluju u iznosu od 54%, doprinosi 18%, ostali prihodi 14%, pomoći 13% te prihodi od imovine 1%, a u strukturi rashoda na mirovine i ostale naknade građanima otpada 33%, na rashode za zaposlene 22%, na pomoći županijama, gradovima i općinama te izvanproračunskim korisnicima 13%, na potpore funkcioniranju javnih službi 10%, zatim na subvencije i pomoći gospodarstvu i neprofitnom sektoru 8%, kapitalne investicije 8%, te financijske rashode i doprinose EU 6%.
Povećanje ukupnih rashoda rezultat je povećanih izdvajanja za mirovine i rashoda za zaposlene, ulaganja u opremanje i modernizaciju vojske, energetsku obnovu, kapitalne investicije u zdravstvenu infrastrukturu i demografske mjere.
Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda, planirani manjak državnog proračuna iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,2% bruto domaćeg proizvoda. U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, te će isti u 2026. godini iznositi 56% BDP-a.
Državna tajnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije istaknula je da su u suradnji s Ministarstvom financija usklađeni financijski planovi, te planirana sredstva u okviru Razdjela 109 za Ministarstvo iznose 1.046.539.776 eura. Značajna povećanja odnose se na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, za javnu upravu i suzbijanje korupcije, te realizaciju projekta „Trga pravde“. Povećanja se odnose i na zajam Svjetske banke, rekonstrukciju zgrada za pravosudna tijela, zatvore i kaznionice, kao i na redovite plaće i nova zapošljavanja. Smanjena su sredstva za materijalne rashode i intelektualne usluge.
U raspravi je postavljeno pitanje o izlasku Republike Hrvatske iz Ugovora o energetskoj povelji s obzirom da na temelju članstva iz istog nastaje velik broj arbitražnih sporova čiji trošak znatno opterećuje proračun državnog odvjetništva. Odgovoreno je da je državno odvjetništvo samostalno i neovisno i isključivo nadležno za donošenje takve odluke. Također je postavljeno pitanje koliko iznose rashodi na godišnjoj razini za najam prostorija u koje su smještena pravosudna tijela, odgovoreno je da trošak najma prostora iznosi oko 10 milijuna eura na godišnjoj razini i bilježi rast, s obzirom na velik broj objekata koji su u rekonstrukciji i povećanu potrebu za najmom. Također je postavljeno pitanje vezano za komunalne naknade, zbog čega iste ne ulaze u izračun zaduženosti jedinica lokalne uprave i samouprave, zatim vezano za način zaduženja sredstava uloženih u europske projekte te za zaduženje grada koje se vraća iz kredita iz sredstva Europske unije. Odgovoreno je da sva pravila oko zaduženja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisuje Zakon o izvršavanju Državnog proračuna, a oko komunalnih naknada rade se detaljni izračuni i što bi trebalo ulaziti u zaduženja jedinica lokalne samouprave. Istaknuto je da su za pomoći županijama, gradovima i općinama predviđene pomoći u iznosu od 13% proračunskih rashoda. Postavljeno je i pitanje vezano za poslove državne uprave koje su preuzele županije, te hoće li se povećati sredstva za takve poslove s obzirom na manjkove koje stvaraju. Odgovoreno je da su planovi financiranja rađeni na temelju 2019. godine, a pregled cjelokupnog financiranja ima Ministarstvo financija.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (sedam glasova „ZA“ i tri glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja