Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 16. lipnja 2025. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 147, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. lipnja 2025. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da su dopune i izmjene Zakona o odvjetništvu (dalje u tekstu: Zakon) potrebne kako bi se ispunili kriteriji za pristup Republike Hrvatske OECD-u, a s obzirom da je u ožujku 2025. usvojena Konvencija Vijeća Europe o zaštiti odvjetničke profesije, koju Republika Hrvatska namjerava potpisati, Zakon je potrebno uskladiti s navedenom Konvencijom.
Kako bi se uredila mogućnost pružanja odvjetničkih usluga od strane odvjetnika iz država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija kao obveznog pravnog instrumenta OECD-ovog Odbora za ulaganja, potrebno je uskladiti odredbe Zakona s navedenim pravnim instrumentom, ujednačiti status i tretman odvjetnika iz država članica Europske unije i odvjetnika iz država pristupnica Kodeksa.
Nadalje, potrebno je dopuniti Zakon odredbama o pravu odvjetnika protiv kojeg je određen istražni zatvor zbog kaznenog djela počinjenog u pružanju pravne pomoći da o određivanju istražnog zatvora bude obaviještena Hrvatska odvjetnička komora, te da bude poučen o navedenom pravu, o pravu predstavnika Komore ili područnog zbora na učinkovit pristup tom odvjetniku, o pravu predstavnika Komore ili područnog zbora da prisustvuje na raspravi u postupku koji se protiv odvjetnika vodi u vezi s pružanjem pravne pomoći, te o obvezi tijela kaznenog progona da o napadu na odvjetnike ili ubojstvu odvjetnika u određenim okolnostima obavijeste Komoru. Osim toga, propisuje se da obavljanje pretrage odvjetnika, odvjetničkog ureda te drugih prostorija i pokretnina koje odvjetnik koristi u pružanju pravne pomoći može odrediti samo nadležni sud, ako su za to ispunjeni zakonom propisani uvjeti u svim vrstama postupka koji se protiv odvjetnika mogu voditi.
Radi terminološkog usklađenja Zakona sa Zakonom o kaznenom postupku u članku 16. izraz „pritvor“ potrebno je zamijeniti izrazom „istražni zatvor“, a precizira se i tekst odredbe članka 18. stavka 2. kojim se propisuje ovlast ministra nadležnog za poslove pravosuđa da pravilnikom utvrđuje visinu nagrade za rad odvjetnika kod obrana po službenoj dužnosti, obrana na teret proračunskih sredstava te za rad odvjetnika kao opunomoćenika žrtava kaznenog djela sukladno posebnim propisima.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju, tekst Konačnog prijedloga zakona razlikuje se u dodanim člancima 2., 3., i 4. kojima se usklađuje Zakon s tekstom Konvencije Vijeća Europe o zaštiti odvjetničke profesije. Nadalje, člankom 5. usklađuje se Zakon s normativnim rješenjem Zakona o kaznenom postupku na temelju kojeg pravo na odvjetnika kao opunomoćenika imaju i žrtve kaznenih djela koje nisu djeca. U članku 9. razdvojene su odredbe koje na snagu stupaju osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“ od odredbi koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo OECD-a.
Bez rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa sedam (7) glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Mažar