Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora je na 32. sjednici održanoj 3. veljače 2026. razmotrio Izvješće o radu zatvorskog sustava za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 9. stavka 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora („Narodne novine“ br.14/21 i 155/23) dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. studenoga 2025. godine.
Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U ime predlagatelja, državna tajnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uvodno je istaknula da predmetno Izvješće sadrži podatke o ustrojstvu Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, brojčane podatke i strukturu osoba lišenih slobode, opis poslova i strukturu zaposlenika zatvorskog sustava, te financijsko poslovanje tijela zatvorskog sustava.
Nastavno je istaknula da je tijekom izvještajnog razdoblja u ustrojstvenim jedinicama Uprave boravilo 16.826 osoba lišenih slobode, od čega je mjeru istražnog zatvora izdržavalo 8.219 osoba, kaznu zatvora za punoljetne osobe i kaznu maloljetničkog zatvora u kaznenom postupku 5.982 osoba, kaznu zatvora u prekršajnom ili drugom sudskom postupku 2.533 osoba, te odgojnu mjeru upućivanja u odgojni zavod izrečenu maloljetnim počiniteljima kaznenih dijela 92 osobe. Istaknuto je da je gotovo 40% osoba u zatvorskom sustavu recidivista.
Sama Uprava sastoji se od Središnjeg ureda za zatvorski sustav, sedam kaznionica, među kojima je i Zatvorska bolnica u Zagrebu, 14 zatvora, dva odgojna zavoda, Centra za dijagnostiku u Zagrebu i Centra za izobrazbu.
Predviđeni zakonski kapaciteti za smještaj osoba lišenih slobode iznosili su 3.932 mjesta u kaznionicama i zatvorima i 120 mjesta u odgojnim zavodima, odnosno ukupno 4.052 mjesta, te s obzirom da je brojno stanje u zatvorskom sustavu veće od postojećeg zakonskog kapaciteta provode se mjere i aktivnosti kako bi se osigurali dodatni smještajni kapaciteti. S obzirom na spol, zatvorenici muškog spola čine 93,64 %, a žene 6,36 %. Na kraju izvještajnog razdoblja broj osoba u zatvorskom sustavu iznosio je 4.965 i predstavlja povećanje od 11,7 % u odnosu na 4.445 osoba krajem 2023. godine. Također je istaknuto da se broj osoba lišenih slobode kontinuirano povećava zadnjih 5 godina, jedan od razloga je i migracijski val, te je tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno 3.508 stranih državljana u zatvorskom sustavu, što je povećanje za 50,36 % u odnosu na prethodnu godinu, te oni čine oko 15 % od ukupnog broja osoba lišenih slobode. Slijedom navedenog, ukazano je na probleme s kojima se susreću službenici u sustavu zbog nedostatka prevoditelja i nepoznavanja jezika odnosno otežane komunikacije. Unatoč kontinuiranom porastu broja osoba kojima je oduzeta sloboda, broj službenika pravosudne policije, unatoč intenzivnom prijmu, bilježi tek blaži rast, na kraju izvještajnog razdoblja od ukupno 3.558 sistematiziranih radnih mjesta bilo je popunjeno 2.603 ili 73,16 %, stoga je ukazano na problem nedovoljne popunjenosti radnih mjesta.
U raspravi je istaknuto da se u Izvješćima kontinuirano navode isti problemi, kao što je prenapučenost, velik broj istražnih zatvorenika, nedostatak kadrova, nedostatna zdravstvena skrb, naročito psihijatrijska, te slaba resocijalizacija i visok rizik od recidivizma, te je ukazano da sustav treba poboljšati, a ne samo navoditi probleme. Također je postavljeno pitanje o slučaju zlostavljanja sina sutkinje u istražnom zatvoru te je postavljeno pitanje kako je došlo do takvog propusta. Pučka pravobraniteljica ukazala je da se danas raspravlja o Izvješću iz 2024. godine, stoga bi bilo smislenije da predmetna izvješća brže dolaze na dnevni red, ukazala je koliko je zatvorski sustav važan, a opterećen brojnim problemima, potrebno je usmjeriti se na rješenja istih. Metodologija predmetnog izvješća ista je kao i prethodnih godina, a posebno je ukazano na potrebu da se u izvješću prikaže postupanje sa ženama u zatvoru, te nedostaju podaci o zaštiti i pravima zatvorenika. Također je ukazala na 4 glavna problema u zatvorskom sustavu: prenapučenost u smještajnim kapacitetima, nedostatnu zdravstvenu zaštitu, nedovoljnu zaštitu neubrojivih zatvorenika te nasilje među zatvorenicima. Vezano za smještajne kapacitete, osim izgradnje novih objekata, trebalo bi optimalnije koristiti postojeće resurse i više koristiti alternativne sankcije. Istaknut je problem zatvorske bolnice što je obveza i ministarska zdravstva. Ukazano je i da tijekom izvještajnog razdoblja 55 neubrojivih osoba lišenih slobode nije bilo u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi, što je problem za njih, ostale osobe lišene slobode i službenike. Također, prisutno je povećanje međuzatvoreničkog nasilja, stoga je potrebno donijeti plan prevencije.
Odgovoreno je da je u sustavu prepoznat problem smještajnih kapaciteta, stoga Ministarstvo provodi projekte za pripremu izgradnje novih kaznionica, te će novi kompleksi pridonijeti rasterećenju dijela postojećih kaznenih tijela i omogućiti kvalitetniju provedbu tretmanskih programa, a razvija se i model standardizirane modularne gradnje za proširenje i izgradnju kaznenih tijela, isti se već primjenjuje u Kaznionici u Lipovici-Popovači i Zatvoru u Varaždinu. Planira se i izgradnja gerijatrijskog odjela za smještaj starijih i invalidnih osoba. Vezano za slučaj zlostavljanja sina sutkinje, odgovoreno je da se postupalo odmah po saznanju za taj slučaj, u istražnom zatvoru još nema dijagnostike i tretmana, te bi trebalo više voditi računa o istražnim zatvorenicima. Također su u tijeku zakonske izmjene Zakona o izvršavanju kazne zatvora i određenih pravilnika. Također je istaknuta vrlo dobra suradnja s pučkom pravobraniteljicom i zavaljeno na danim preporukama.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova ( 7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“ ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće o radu zatvorskog sustava za 2024. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja