Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 17. ožujka 2026. razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 15. listopada 2024. godine.
Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Provedena je objedinjena rasprava o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu, o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu i o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA:022-03/24-12/22, URBROJ:50301-04/32-25-9 od 9. siječnja 2025.
Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave uvodno je istaknula da se u predmetnom Izvješću navode pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta na razini cijelog sustava te posebno na razini pojedinih sudova. U nastavku izlaganja izneseni su brojčani podaci o sudovima, kao i u pretodnoj godini, u Republici Hrvatskoj djelovalo je 67 sudova.
Na kraju 2023. godine bilo je ukupno 7.989 zaposlenih pravosudnih dužnosnika, sudskih savjetnika te službenika i namještenika. Dužnost je obnašalo 1.653 sudaca. Po spolnoj strukturi, najveći udio čine žene (72% od ukupnog broja sudaca). Zaposleno je 17 novih vježbenika pravne struke. Broj službenika na administrativnim, materijalno-financijskim i stručnim poslovima iznosio je 4.965, što je manje nego krajem 2022., kada je taj broj iznosio 5.038, žene zauzimaju 90% od ukupnog broja zaposlenih. Najveći broj sudaca je u starosnoj dobi između 60 i 64 godine, zatim između 55 do 59, te između 50 do 54 godina.
U nastavku su izneseni sumarni podaci o kretanju predmeta, ukupno je zaprimljeno 1.261.827 predmeta, u radu je bilo 1.714.677, riješeno je 1.222.403 i ostalo je 470.613 neriješenih predmeta. Priljev predmeta smanjen je za 2,39% u odnosu na prethodnu godinu, broj predmeta u radu manji je za 4,8% i broj riješenih predmeta manji je za 8,7%. Svi sudovi su tijekom 2023. riješili manje predmeta nego što su zaprimili u rad zbog čega je broj neriješenih predmeta u odnosu na prethodnu godinu povećan s 452.850 na 470.613 (povećanje od 3,9%). Također, indikatori učinkovitosti su lošiji nego prethodne godine, stopa rješavanja (CR) je sa 103,58% smanjena na 96,88%. Vrijeme potrebno za rješavanje predmeta (DT) je povećano u odnosu na prethodnu godinu za 17 dana odnosno sa 123 na 141 dan. Broj rješavatelja sudskih predmeta (sudaca i sudskih savjetnika) kontinuirano se smanjuje, 2023. godine u svim sudovima je iznosio 2.237, odnosno 10 manje nego prethodne godine, uz napomenu da je u proteklih pet godina broj sudaca i sudskih savjetnika smanjen za 115. U prosjeku je riješeno 50 predmeta manje po rješavatelju nego prethodne godine, odnosno 546 predmeta, za razliku od 2022. godine kada je taj broj iznosio 596.
Drugi dio Izvješća sadrži podatke o rješavanju predmeta koji se vode duže od 10 godina. U radu općinskih, županijskih i trgovačkih sudova te Visokog trgovačkog suda u radu je bilo ukupno 18.589 predmeta, od kojih je 7.909 predmeta preneseno iz prethodnog razdoblja dok je 10.680 predmeta tijekom 2023. godine steklo status „starog predmeta“. Riješeno je 10.864 predmeta, neriješeno je ostalo 7.725 predmeta.
Treći dio Izvješća sadrži proračun za sudbenu vlast za 2023. godinu, stanje infrastrukture i potrebe sudova. Od planiranih sredstava u iznosu od 227.636.520 EUR izvršeno je 226.882.259.02 EUR.
U zaključnom dijelu Izvješća ukazano je na kontinuirano velik broj zaprimljenih novih predmeta, također suci su prvi puta putem Udruge hrvatskih sudaca proveli mjere upozorenja, nakon čega je uslijedio štrajk sudskih službenika i namještenika, pa je stopa ažurnosti pala sa 103,58% na 96,88%, te se produljilo vrijeme trajanja postupka sa prosječnih 123 na 141, povećan je i broj neriješenih predmeta. Također, ukazano je na nedostatno zakonsko uređenje plaća sudaca i potrebu da se plaće sudskih službenika i namještenika urede posebnim zakonom, odvojeno od ostalih državnih službenika.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dodatno je obrazložio Mišljenje Vlade Republike Hrvatske.
Nakon rasprave, članovi Odbora za pravosuđe su većinom glasova (osam glasova „ZA“ i jedan glas „SUZDRŽAN“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja