Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 17. ožujka 2026. razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2023. godine.
Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Provedena je objedinjena rasprava o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu, o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu i o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-12/48, URBROJ: 50301-21/06-23-6 od 12. listopada 2023. godine.
Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave uvodno je istaknula da se u predmetnom Izvješću navode pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta na razini cijelog sustava te posebno na razini pojedinih sudova.
Prvi dio Izvješća sadrži rezultate rada sudova u izvještajnom razdoblju. U trenutku sastavljanja Izvješća u Republici Hrvatskoj djelovalo je 67 sudova. Ukupno je bilo zaposleno 8.067 pravosudnih dužnosnika, sudskih savjetnika te službenika i namještenika. Sudačku dužnost obnašalo je 1.652 suca, što je smanjenje u odnosu na prethodnu godinu, kada je broj sudaca iznosio 1.680. Po spolnoj strukturi, kao i ranijih godina, udio žena iznosi 72%. Također, bilo je zaposleno 38 vježbenika, 5.038 službenika na administrativnim, materijalno-financijskim i stručnim poslovima, što je manje nego prethodne godine kada je taj broj iznosio 5.115 službenika, žene također čine 90% zaposlenih. Najveći broj sudaca je u starosnoj dobi između 50 i 64 godine.
Vezano za kretanje predmeta, u 2022. godini zaprimljeno je 1.292.764 novih predmeta, u radu je bilo 1.801.601 predmeta, riješeno je 1.339.065, a neriješenih ostalo je 452.850. U odnosu na 2021. godinu smanjen je i priljev i broj neriješenih predmeta, te su bolji i indikatori uspješnosti rada sudova, iako se broj sudaca kontinuirano smanjuje. Stopa ažurnosti iznosila je 103,58%, procijenjeno vrijeme trajanja sudskih postupaka smanjilo se za 21 dan i bilježi jednu od najmanjih vrijednosti u proteklom petogodišnjem razdoblju. Broj neriješenih predmeta smanjen je na općinskim, upravnim i trgovačkim sudovima, Visokom trgovačkom i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a povećan je na Visokom prekršajnom, Visokom kaznenom i Visokim upravnim te županijskim sudovima. Najveći broj predmeta starosti je do 3 godine.
Drugi dio Izvješća sadrži rezultate rada sudova u rješavanju starih predmeta koji se vode preko 10 godina. Na početku izvještajnog razdoblja u radu je bilo ukupno 8.484 starih predmeta, tijekom 2022. godine u tu kategoriju ušlo je još 12.131 predmeta, te je ukupno u radu bilo 20.615 predmeta, riješeno je 12.922 (62,68 %), neriješenih je ostalo 7.909 (37,32 %).
Treći dio Izvješća sadrži proračunske podatke za sudbenu vlast, stanje infrastrukture i potrebe sudova. Podaci o proračunu za sudbenu vlast za 2022. godinu ukazuju da je od planiranog iznosa 1.457.902.867,00 izvršeno 1.454.213.168,98 kuna. Državna škola za Pravosudne dužnosnike u nastavnoj godini 2021./2022. upisala je 92 polaznika i održane su 52 radionice.
Zaključno je istaknuto da je u izvještajnom razdoblju nastavljen trend smanjenja broja sudaca, priljev novih predmeta se kontinuirano bitno ne smanjuje, a broj riješenih predmeta najviši je u proteklih pet godina (1.339.065 predmeta), uz smanjenje neriješenih predmeta, kojih je na kraju 2022. godine bilo 452.850 predmeta. Stopa ažurnosti iznosila je 103,58% i viša je nego prethodne godine kada je iznosila 96,88%. Smanjeno je i prosječno vrijeme trajanja postupka na 123 dana, a prosječno su suci riješili 811 spisa, što je više nego u 2021.godini kada su riješili 770 spisa, pri čemu je istaknuto da povećanje broja riješenih spisa po sucu ne pridonosi kvaliteti sudskih odluka odnosno ugrožava kvalitetu suđenja, te je zasigurno i pridonijelo izraženom nezadovoljstvu sudaca, naročito na prvom stupnju.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dodatno je obrazložio Mišljenje Vlade Republike Hrvatske.
Nakon rasprave, članovi Odbora za pravosuđe su većinom glasova (osam glasova „ZA“ i jedan glas „SUZDRŽAN“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja