Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 22. listopada 2025. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br.186, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2025. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Provedena je objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br.187, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br.186 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, P.Z.E. br.189.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uvodno je istaknuo razloge donošenja predmetnih zakonskih izmjena. Naglasio je da se u skladu s preporukama OECD-a izričito propisuju pravila o prostornom važenju kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske i za svaku pravnu osobu koja počini kazneno djelo na njezinom području, te na domaćem brodu ili zrakoplovu, bez obzira gdje se brod ili zrakoplov nalaze u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Nadalje, kazneno zakonodavstvo primjenjuje se prema pravnoj osobi registriranoj u Republici Hrvatskoj za bilo koje drugo kazneno djelo počinjeno izvan njezinog područja i kažnjivo prema zakonu države u kojoj je počinjeno, kao i prema stranoj pravnoj osobi koja ima registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj, ako za tu pravnu osobu postoje pretpostavke kaznene odgovornosti prema posebnom zakonu.
Također, uvodi se novo kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije, te se propisuje značaj izraza ,,sustav umjetne inteligencije“.
Nadalje, uvode se novi kvalificirani oblici kaznenog djela trgovanja ljudima koji se odnose na nehajno prouzročenje smrtne posljedice za punoljetnu žrtvu i za dijete žrtvu, također, djelo se dopunjuje iskorištavanjem zamjenskog majčinstva kao novim ciljem kaznenog djela, te se propisuju nove kvalifikatorne okolnosti koje se odnose na počinjenje kaznenog djela uporabom teškog nasilja, nastupom teške tjelesne ozljede žrtve te širenjem slika, videozapisa ili sličnog materijala seksualne prirode koji uključuje žrtvu, uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Radi jačanja učinaka generalne i specijalne prevencije, za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama predlaže se minimum zapriječene zatvorske kazne povisiti s jedne godine na tri godine zatvora. Također, u skladu s preporukama Radne skupine za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama precizira se kazneno djelo podmićivanja zastupnika.
Završno je istaknuto, da je u odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona dopunjen članak koji propisuje teritorijalno načelo i primjenu kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske na pravne osobe po načelu aktivnog personaliteta. Također, pooštrena je zakonska kaznenopravna politika kažnjavanja za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, te je dorađen tekst kaznenog djela podmićivanja zastupnika.
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja