Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 27. siječnja 2026. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2026. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uvodno je istaknuo da se donošenje ovog zakona predlaže po hitnom postupku s obzirom na preporuke OECD-a vezano za duljinu trajanja kaznenih postupaka, te s obzirom na presudu Suda Europske unije koja je ukazala na potrebu usklađenja nacionalnog mehanizma ujednačavanja sudske prakse s pravom EU. Stoga se ovim zakonom prvenstveno želi ubrzati kazneni postupak u stadiju optužnog vijeća i redefiniranjem nezakonitih dokaza.
Slijedom navedenog, predlaže se sudu dati veću mogućnost preispitivanja je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava i smanjiti broj ex lege nezakonitih dokaza ako se radi isključivo o povredi procesne forme. Predlaže se izmjena opće odredbe o nezakonitosti dokaza na način da je sudu dana šira mogućnost preispitivanja je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava.
U fazi optuživanja predlaže se pojednostaviti postupanje pred optužnim vijećem i sucu pojedincu dati ovlasti predsjednika optužnog vijeća i optužnog vijeća u predmetima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina iz nadležnosti općinskih sudova.
Nadalje, predlaže se izmjena koncepta optužnog vijeća, na način da se predviđa ispitivanje optužnice za sva kaznena djela na sjednici optužnog vijeća, bez sudjelovanja stranaka kao pravilo, osim u slučaju zaprimanja izjave za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka i prethodnog suđenja o zakonitosti dokaza, ukida se i mogućnost sukcesivnog sporazumijevanja u stadiju optužnog vijeća.
Također, predlaže se da protiv rješenja kojim se odlučuje o izdvajanju dokaza nije dopuštena posebna žalba, osim ako sud ne odluči drugačije.
S obzirom na presudu Suda Europske unije i nastavno na izmjene Zakona o sudovima, zbog posebnog položaja i ustavne uloge Vrhovnog suda Republike Hrvatske uspostavlja se mehanizam ujednačavanja sudske prakse i uspostava proširenih sudskih vijeća. Predlaže se dopuniti odredbe o izvanrednim pravnim lijekovima, zahtjevu za zaštitu zakonitosti i zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, na način da se omogući odlučivanje proširenog Vijeća Vrhovnog suda.
Radi otklanjanja nedostataka uočenih u praksi prilikom donošenja odluke o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom kada sud nije u mogućnosti donijeti odluku, izrijekom se propisuje da odluku donosi sudac istrage nadležnog županijskog suda i rok od 24 sata od uhićenja u kojem je policija dužna uhićenika dovesti nadležnom sudskom tijelu.
Također, radi otklanjanja nedostataka prilikom izvršavanja naloga suca istrage o pretrazi, a koja obuhvaća i pretragu računala i s njim povezanih uređaja, zbog velike količine digitalnih podataka, određuje se rok do tri dana za započinjanje izvršavanja naloga, ali ne i rok za izvršenje pretrage.
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova ( 7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja