Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 14. travnja 2026. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 279, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2026. godine.
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uvodno je istaknuo da se ovim izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona nastoji prvenstveno smanjiti broj prekršajnih predmeta pred sudovima i ubrzati postupke. Broj neriješenih sudskih predmeta se smanjuje, no i dalje imamo gotovo 80% neriješenih predmeta na općinskim sudovima, od čega je oko 20% prekršajnih predmeta. Od ukupnog broja prekršajnih predmeta gotovo 60% su prometni prekršaji.
Slijedom navedenog, kako bi se omogućilo izdavanje većeg broja prekršajnih naloga i korištenje pogodnosti za počinitelje da plate novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, predlaže se povećanje maksimuma propisane novčane kazne za izdavanje obveznoga prekršajnog naloga. Naime, temeljem analize Katedre za Kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu proizlazi da je 2022. godine podneseno 50% prigovora na obvezne prekršajne naloge, a 2024. godine 84%. Povećanje maksimuma propisane novčane kazne za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga predlaže se sa 663,61 eura na 1.000,00 eura. Nastavno, predlaže se povećanje maksimuma novčane kazne s 265,45 eura na 380,00 eura za prekršaje za koje se kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja. U odnosu na mogućnost izdavanja pisanog ili izricanja usmenog upozorenja počinitelju prekršaja, predlaže se povećanje maksimuma propisane novčane kazne sa 132,72 eura na 300,00 eura.
Također, s ciljem smanjenja broja predmeta u prekršajnom postupku pred sudovima, predlaže se ukidanje pogodnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene presudom, dakle briše se odredba prema kojoj se smatra da je novčana kazna plaćena u cijelosti, ukoliko okrivljenik u određenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, no navedena pogodnost i dalje će postojati u odnosu na novčane kazne izrečene drugim odlukama. Nadalje, uvodi se komunikacija sa sudom putem informacijskog sustava e-komunikacija. Za određene taksativno navedene sudionike komunikacija sa sudom putem informacijskog sustava postaje obligatorna, i to za državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, državno odvjetništvo, pravne osobe, odvjetnike, sudske vještake i sudske tumače. Uvodi se i obvezno tonsko snimanje glavne rasprave u prekršajnom postupku pred sudom, s predviđenim rokom 1. srpnja 2027. godine.
U raspravi je postavljeno pitanje da li je rađena analiza razlika u visini kazne izrečene presudom koje su donosili prekršajni sudovi nakon uloženog prigovora u odnosu na visinu kazne koje je utvrdila nadležna policijska uprava, s obzirom da postoje znatne razlike između visine kazne koje odredi policija i onog što odredi sud. Istaknuto je da bi trebala ostati određena pogodnost plaćanja smanjene kazne zbog posebnih okolnosti, primjerice 4/5 kazne, jer policija koja je utvrdila prekršaj možda ne zna posebne okolnosti počinjenja, koje se mogu utvrditi u postupku pred sudom. Također, istaknuto je da predložene izmjene neće dovesti do smanjenja postupaka pred sudovima. Odgovoreno je da je analiza rađena i da je blaža kazna izrečena u 87,8% osuđujućih presuda, odnosno u 92,4% svih predmeta. Politika kažnjavanja pred sudovima stoga doista jest blaža. U ukupnom broju prekršajnih predmeta predmeti povodom prigovora na obvezni prekršajni nalog čine preko 41,5% svih predmeta. Okrivljenici imaju snažan poticaj da ulože prigovor kako bi došli pred sud, u 32% slučajeva mogu očekivati da neće biti osuđeni, novčane kazne su im u prosjeku smanjene za 58%, a mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ukida se u gotovo svim slučajevima, odnosno prema dostupnom uzorku od tri godine u obveznom prekršajnom nalogu bilo je izrečeno 113 mjera zabrana upravljanja motornim vozilom na koje je uložen prigovor, a nakon čega je sud u sudskoj presudi izrekao ukupno jednu mjeru. Pogodnost plaćanja od 2/3 stoga treba ukinuti, jer sud ima i dalje generalnu mogućnost ublažavanja kazne presudom.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno (s deset glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja