Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 29. travnja 2026. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, prvo čitanje, P.Z. br. 292, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2026. godine.
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Provedena je objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, prvo čitanje, P.Z. br. 292, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, prvo čitanje, P.Z. br. 293 i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o Pravosudnoj akademiji, prvo čitanje, P.Z. br. 294.
U ime predlagatelja Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uvodno je istaknuo da su izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću, o Državnoodvjetničkom vijeću i o Pravosudnoj akademiji povezani i odnose se na postupak prvog imenovanja pravosudnih dužnosnika, a pristupilo im se prvenstveno zbog nepovoljne dobne strukture pravosudnih dužnosnika. Ukazao je da je 2014. godine bilo 2.508 pravosudnih dužnosnika, a 2024. godine 2.316. Broj dužnosnika u rasponu godina 30 do 40 godina 2014. je iznosio 16% odnosno 405, a 2024. godine 7% odnosno 168. Broj dužnosnika u dobnoj skupini 60 do 70 iznosio je 2014. godine 339, a 2024. godine 701. Dobna struktura je još nepovoljnija među sucima, ukupan broj sudaca 2014. godine iznosio je 1.903, a 2024. iznosio je 1.660. Broj sudaca u dobnoj skupini 30 do 40 godina 2014. iznosio je 13%, a 2024. 6% ili 105 sudaca. U dobnoj strukturi u rasponu 60 do 70 godina 2014. bilo je 15%, a 2024. godine 35% ili 572 suca od njih ukupno 1.660. Slijedom navedenog, osnovni motiv za ove zakonske izmjene bio je izmjena uvjeta i modela ulaska u pravosudne dužnosti.
U nastavku izlaganja ukazano je na izmjene pravila o ulasku u pravosudne dužnosti, u postupku imenovanja sudaca prvostupanjskih sudova kod svih kandidata će se vrednovati uspjeh postignut na pravosudnom ispitu, dodatno ocjena rada u svojstvu savjetnika odnosno ocjena obnašanja pravosudne dužnosti za već imenovane kandidate, te uspjeh na posebnoj pismenoj provjeri za ostale kandidate, te za sve kandidate ocjena prilikom razgovora pred Vijećem. Propisuje se i način vrednovanja uspjeha kandidata ostvarenog na pravosudnom ispitu, kandidati za suce prvostupanjskih sudova koji su položili pravosudni ispit prije 1. rujna 2009. u postupku imenovanja sudjeluju sa 75 bodova, što je prosječni ostvareni broj bodova na pravosudnom ispitu, odnosno 90 bodova ako su ispit položili s posebnom pohvalom, dok kandidati za suce prvostupanjskih sudova koji su pravosudni ispit položili nakon 1. rujna 2009. sudjeluju s brojem bodova ostvarenim na tom ispitu. Kandidati koji su završili školu za pravosudne dužnosnike, a još nisu imenovani na pravosudne dužnosti sudjelovati će sa postignutom završnom ocjenom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Zbog uočenih problema u dostavi poziva i odluka u postupcima imenovanja uvodi se pravilo da se presumira povlačenje prijave na oglas u slučaju neodaziva na poziv odnosno nepristupanja razgovoru pred Vijećem, a iz opravdanih razloga razgovor se može obaviti putem uređaja koji omogućava audiovizualnu komunikaciju. Također, definiraju se bitne promjene u imovini suca i članova obitelji zbog kojih je sudac dužan podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini odnosno izrijekom se navodi da se podaci o svakom dohotku i primicima podnose odvojeno.
Također je istaknuto da je broj pravosudnih dužnosnika u padu, pogotovo broj sudaca i danas taj broj iznosi 1.660 sudaca. U usporedbi s drugim državama taj broj jest veći, no imamo i velik broj novih predmeta godišnje, i to do 1.300.000 predmeta. Trendovi ukazuju na pozitivne pomake i po pitanju broja neriješenih predmeta i trajanja postupka, 2020. godine imali smo 464.770 neriješenih predmeta, a krajem ožujka 2026. godine taj broj iznosi 382.320 neriješenih predmeta. Nadalje, 2020. godine prosječan broj trajanja postupka iznosio je 655 dana, u ožujku 2026. godine prosječan broj trajanja građanskih i trgovačkih postupaka iznosi 367 dana, kaznenih 497 dana, a svih sudskih postupaka 116 dana.
U replikama na izlaganje istaknuto je da su u pravosuđu detektirani problemi koji se odnose na vrijeme trajanja postupaka, kao i materijalne i prostorne uvjete, no uočeni su određeni iskoraci, povećana su primanja zaposlenika na svim sudovima i provode se povijesna ulaganja u infrastrukturu, kako u Zagrebu tako i u ostatku Hrvatske. Jedan od problema odnosio se i na nezadovoljavajuću dobnu strukturu zaposlenih u pravosudnom sustavu, stoga je istaknuto da će se ovim zakonskim izmjenama doprinijeti napretku i po tom pitanju. Nadalje, postavljeno je pitanje kako će se motivirati suce i ostale pravosudne dužnosnike da pohađaju edukacije na Pravosudnoj akademiji, primjerice edukacije o nasilju u obitelji su vrlo rijetke, a ukazano je i na navode u medijima o navodnim sumnjama da se u procesu izbora predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu neovlašteno ulazilo u e-spis. Vezano za kriterije imenovanja sudaca nižih sudova i poseban uvjet prethodnog radnog iskustva, pri čemu se kandidati grupiraju u kategoriju onih koji po samom svojstvu imaju omogućen ulazak (pravosudni dužnosnici, odvjetnici, javni bilježnici i javnobilježnički prisjednici), zatim u kategoriju savjetnika u pravosudnim tijelima, odvjetničkih vježbenika i javnobilježničkih savjetnika s najmanje dvije godine iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita, te u kategoriju svih drugih pravnika koji su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radili na drugim pravnim poslovima, Zakon o odvjetništvu propisuje kao uvjete za upis u imenik odvjetnika da je osoba radila kao odvjetnički vježbenik 3 godine, pa može doći do situacije da osoba koja je položila pravosudni ispit nakon 2 godine i 10 mjeseci se upiše u imenik odvjetnika i ispuni uvjete za suca nižeg suda, a nema dvije godine koje su propisane za odvjetničke vježbenike, sudske savjetnike i ostale iz navedene kategorije. Osim toga, ukazano je na izraz „goniti po službenoj dužnosti“ koji nije prisutan u ostalim zakonima, te bi isti trebalo zamijeniti izrazom „pokreće se po službenoj dužnosti“. Nadalje, postavljeno je pitanje koji su razlozi zadržavanja Državne škole za pravosudne dužnosnike, ako postoji Pravosudna akademija, čiji je zadatak cjeloživotno obrazovanje pravosudnih dužnosnika, te u Pravosudnoj akademiji sudjeluju i sveučilišni nastavnici za razliku od Državne škole u kojoj sudjeluju samo pravosudni dužnosnici.
U raspravi je ukazano da se izmjene ovih Zakona provode bez predsjednika Vrhovnog suda, kojem je jedna od uloga dati mišljenje o zakonskim prijedlozima iz njegovog područja, Zakon o Državnom sudbenom vijeću odnosi se na postupak biranja sudaca, što je čak i pitanje ustavnosti. Osim toga istaknuto je mišljenje da se ovim zakonskim izmjenama propustilo objektivizirati kriterije za izbor sudaca, s obzirom što među kriterijima nije naveden uspjeh na Pravnom fakultetu, iako studenti studiraju 5 godina i polažu 30 ispita pred 30 različitih profesora, dakle sveučilišno obrazovanje bi se trebalo uzeti u obzir barem prilikom prvog izbora za suca, s druge strane uzima se u obzir uspjeh na razgovoru i mogućnost dodjele bodova od strane Vijeća, a rezultat na Pravnom fakultetu isključivo objektivni kriterij, iz kojeg razloga bi trebalo razmotriti da se vrati kriterij uspjeha na Pravnom fakultetu. Nadalje, onemogućen je ulazak sveučilišnih nastavnika u sudstvo, osim na Vrhovni sud i zadržana je obveza pisanja radnje za profesore pravnih fakulteta, što je ponižavajući kriterij. Također, istaknuto je mišljenje da predloženo povećanje broja članova programskog vijeća neće doprinijeti neovisnosti Pravosudne akademije.
Na iznesene stavove u raspravi ministar je odgovorio da su ljudi i materijalna prava ključni za funkcioniranje pravosudnog sustava. Prvi dojam o pravosuđu stječe se dolaskom na sud stoga je od izuzetne važnosti i infrastruktura. Ukazano je da će se do kraja godine završiti izgradnja Trga pravde - faza 1, investicija vrijedna 169 milijuna eura, na istom će biti smješteni Upravni sud, Visoki upravni sud, Trgovački sud, Visoki trgovački sud, Centar za medijaciju, Pravosudna akademija, a krenut će se s projektiranjem faze 2 Trga pravde, u okviru koje će biti smještena ostala pravosudna tijela. Uskoro se kreće i sa projektiranjem Trga pravde u Rijeci i Velikoj Gorici, radi se na izgradnji novog suda u Varaždinu, čeka se dozvola za sud u Bjelovaru, Novskoj, Dubrovniku, energetska obnova suda u Križevcima. Vezano za problematiku obiteljskog nasilja upravo je jedna od intencija ovih zakonskih izmjena da se rastereti Državna škola i prostor da edukacijama, nasilje u obitelji i nad ženama je osjetljiva tema i osobe koje vode te predmete moraju biti posebno educirane, a dužnost je i Predsjednika Vrhovnog suda i Glavnog državnog odvjetnika usmjeravati te edukacije, ali i na Programskom vijeću da odredi prioritete, edukacije moraju ostvariti usvajanje novih znanja. Vezano za slučaj Trgovačkog suda u Zagrebu, ukoliko postoje informacije, potrebno je uputiti pravosudnu inspekciju. Također je istaknuto da Pravosudna akademija ima po opsegu poslova širu ulogu neko Državna škola za pravosudne dužnosnike, dakle ne samo stručno usavršavanje kandidata nego cjeloživotno stručno usavršavanje već imenovanih pravosudnih dužnosnika. Nakon završenog pravnog fakulteta dolazi do zakonskih izmjena, primjerice, u pogledu usvajanja novih digitalnih tehnologija koje će doći u primjenu na sudove, a o čemu se znanja nisu mogla steći na fakultetu. Dakle, to će biti uloga Državne škole, dok Pravosudna akademija ima širu ulogu. Nadalje, istaknuto je da su u radnoj skupini ovih zakonskih izmjena sudjelovale i dvije sutkinje Vrhovnog suda kao predstavnici pravosudnih tijela. Ovim izmjenama najviše se baziralo na pitanje ulaska u pravosudne dužnosti, profesori pravnih fakulteta ulaze u kategoriju ostalih kandidata, a i ti uvjeti su propisan ovim zakonom. Vezano uz napomenu o povećanju broja članova Programskog vijeća, istaknuto je da Pravosudnom akademijom upravlja Upravno vijeće i taj dio se nije mijenjao. Završno je istaknuto da će se svi ostali prijedlozi uzeti u razmatranje.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (7 glasova „za“ i 5 glasova „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja