.png)
Zagreb – U povodu Međunarodnog dana studenata Klub zastupnika SDP-a održao je u petak u Hrvatskome saboru okrugli stol pod nazivom: “Studentski standard u Republici Hrvatskoj“.
Potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac uvodno je istaknula važnost socijalne dimenzije visokog obrazovanja koja, kako je rekla, proizlazi iz shvaćanja o visokom obrazovanju kao javnom dobru koje treba biti dostupno i priuštivo svima. Predstavnici studentskih zborova kao i stručnjaci koji su provodili istraživanja govorili su o studentskom standardu i problemima s kojima se suočava ova populacija. Kako su istaknuli, prema dostupnim podacima, razvidno je kako studentice i studenti u Hrvatskoj nemaju ravnopravan položaj u pogledu visokog obrazovanja s vršnjacima u Europskoj uniji. Naime, kako je rečeno, iz perspektive adekvatnosti uvjeta za studiranje, podaci pokazuju kako je Hrvatska u tom smislu ispod prosjeka Europske unije.
Sudionici okruglog stola imali su priliku čuti izlaganje voditelja Nacionalnog istraživanja međunarodnog projekta i istraživanja o kvaliteti studentskog života EUROSTUDENT za Republiku Hrvatsku Ivana Rimca, koji je govorio o rezultatima istraživanja za prošlu godinu. Tako je istaknuo kako je osnovni razlog neznatnog rasta broja studenata to da se demografski smanjuju generacije i da ostaje sve više slobodnih mjesta za ulazak u visoko obrazovanje kao i to da ostaje sve više mjesta za redovno studiranje koje je sufinancirano iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
–Načelno, pad broja mladih je doveo, obzirom da se nisu reducirale kvote, do veće ulaznosti u sustav, ali to ne znači da je i efikasnost studiranja povećana, dapače, ona je smanjena, naglasio je Rimac. Također, kako je dodao, struktura troškova pokazuje da oni po semestru prelaze 946 eura (7100 kuna) za stanovanje, preko 800 eura (6000 kuna) za prehranu dok su ostali troškovi manje rasli, kako je naglasio Rimac, prvenstveno zato što se studenti odriču nekih oblika troškova.–Ukupni semestralni trošak porastao je sa 2212 eura (16 593 kuna) u akademskoj godini 2018./2019. na 2700 eura (20 257 kuna) u 2022. godini, rekao je zaključno Rimac dodavši kako je trošak financiranja na roditeljima koji participiraju sa 75 posto.
Govoreći o problematici i položaju ranjivih skupina, kod studenata izbjeglica sa statusom tražitelja azila, dominantne su administrativne prepreke i netransparentnost upisa na visoka učilišta, kao i priznavanje prethodnih kvalifikacija, a poteškoće s kojima se susreću studenti pripadnici romske nacionalne manjine su prvenstveno financije, koje uvelike izražavaju nepovoljan položaj romske zajednice unutar društva. Govornici su kao jedan od problema istaknuli problem smještaja u studentskim domovima koji je pristupačan, ali po njihovim riječima nekvalitetan, kao i problem cijene smještaja u velikim i turističkim gradovima. U nastavku je bilo riječi i o drugim izazovima studentskog života poput neadekvatne prehrane, loše plaćenih studentskih poslova, stipendija koje ne pokrivaju studentske troškove i slično.
Sudionici su se složili o nužnosti izmjene Pravilnika o prehrani i subvencioniranom stanovanju kao i o predstavljenim rješenjima kao što su povećanje limita godišnje zarade u kontekstu porezne olakšice, ali i povećanje studentske satnice te povećanje subvencija za privatni smještaj kao i povećanje kvota. Kako je rečeno, do prošle godine je subvencija za privatni smještaj iznosila 26 eura (200 kuna) mjesečno, što prema riječima studenata ne samo da je bilo malo, nego su upozorili i na to da za velike gradove uopće nije bilo kvota za subvencionirano stanovanje kod privatnog stanodavca. Zaključno su rekli kako je od ove godine iznos mjesečne subvencije povećan na 60 eura (450 kuna).