.png)
Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir sudjelovala je u srijedu na 3. konferenciji „Digitalna poljoprivreda“. Konferenciju pod motom „Inspiriramo poljoprivredu“ organizirali su Apriori World i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Cilj ove konferencije je povezati znanja i primjere iz prakse na području digitalne poljoprivrede te pružiti potporu hrvatskoj poljoprivrednoj zajednici u digitalnoj transformaciji. Konferenciju je otvorila ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Petir je rekla da se nada kako će konferencija otvoriti drugačiji pristup promišljanja o digitalnoj poljoprivredi i potaknuti akademsku zajednicu da u okviru kurikuluma tu temu posebno zastupi uvođenjem predmeta digitalne poljoprivrede. Kad je riječ o digitalizaciji naglasila je kako se prema podacima koje je Europska komisija dostavila u preporukama za Nacionalni strateški plan Hrvatska nalazi na 20. mjestu među državama članicama EU-a prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije za 2020. Istaknula je kako su u digitalnom području povezivost i digitalne javne usluge dva područja s najslabijim rezultatima. Također je upozorila na činjenicu kako je digitalizacija poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj ograničena, a prema njezinim riječima, pružila bi mogućnosti za poboljšanje gospodarske održivosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede uz očuvanje okolišne održivosti.
–Poboljšanjem pristupa brzom širokopojasnom Internetu može se općenito pridonijeti privlačnosti ruralnih područja za život i premošćivanju jaza između ruralnih i urbanih područja. Sve dok se morate penjati na stablo da bi uhvatili signal ili visiti s prozora kuće, to sasvim sigurno nije referenca koja će nekoga zadržati ili privući u ruralna područja, kazala je Petir. Dodala je da iako pristup kućanstava brzom Internetu općenito nije široko rasprostranjen u Hrvatskoj, stanje u ruralnim područjima, prema Europskoj komisiji, još je gore. Navodi se kako je u 2019. godini 34,5 posto ruralnih kućanstava u Hrvatskoj imalo pristup brzom širokopojasnom internetu, u usporedbi s 85,6 posto ukupnog broja kućanstava.
–Pri uvođenju širokopojasnog interneta u ruralnim područjima bit će važno ostvariti sinergiju Europskog fonda za ruralni razvoj s drugim fondovima EU-a i nacionalnim fondovima, na što Odbor za poljoprivredu opetovano upozorava i kada je riječ o drugim projektima nužnim za razvoj ruralnih područja. Pristup digitalnim platformama postaje sve važniji u borbi protiv depopulacije ruralnih i udaljenih područja i to treba ozbiljno shvatiti, upozorila je Petir.
Širenjem e-trgovine u ruralnim područjima, podupire se promicanje kratkih lanaca opskrbe i lokalnih poljoprivrednih proizvoda te se može pridonijeti povećanju prihoda poljoprivrednika. Pozitivan primjer je Međimurski štacun iz Međimurske županije i Pun ceker iz Sisačko-moslavačke županije, no Petir je istaknula da kratki lanci opskrbe hranom „padaju“ na kompliciranoj javnoj nabavi i na nedostatnim količinama proizvoda čemu svakako kumuje i nevoljkost naših proizvođača da se udružuju, ali i prekomplicirane procedure za osnivanje proizvođačkih organizacija. Petir je rekla da, iako nisu dostupni statistički podaci o uvođenju precizne poljoprivrede i digitalnih tehnologija, provedba Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. upućuje na nisku razinu ulaganja u digitalne tehnologije: samo je 1,25 posto proračuna svih ulagačkih projekata uloženo u digitalne alate.
Napomenula je i da je digitalna povezivost ključni pokretač diversifikacije gospodarskih djelatnosti u ruralnim područjima. –Poduzetnicima i novoosnovanim poduzećima digitalnim povezivanjem olakšat će se osnivanje i rast poduzeća, čime će se stvoriti nove gospodarske mogućnosti za ruralna područja. Razvoj inovacijskih ekosustava omogućit će ruralnim zajednicama stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta u ruralnim područjima u svim sektorima, istaknula je predsjednica Odbora za poljoprivredu. Dodala je i kako dugoročna vizija za ruralna područja koju je pripremila Europska komisija predviđa da će digitalne tehnologije nuditi usluge kao što su multimodalni inteligentni prometni sustavi, brza hitna pomoć u slučaju nesreća, usmjerenija rješenja za gospodarenje otpadom, pametna rješenja za energiju i rasvjetu, optimizacija resursa i drugo.
–Europska sredstva iz različitih europskih fondova te nacionalna i privatna sredstva trebalo bi zajednički iskoristiti za ulaganje u infrastrukturu, tehnologiju i ljude. Tim će se ulaganjima pridonijeti postizanju cilja sto postotne brze širokopojasne pokrivenosti u ruralnim područjima do 2025., zaključila je Petir i podsjetila da najmanje 20 posto sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost treba izdvojiti za potporu digitalnoj tranziciji.