Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 21. siječnja 2026. godine, raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2025., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 04. prosinca 2025. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja uvodno je održao prezentaciju predstavljajući predmetno Izvješće i istaknuo kako obnova ima svoju dinamiku gdje su vidljivi njezini rezultati, prvenstveno u značajnom povećanju provedenih postupaka nabave, odnosno porastom broja novih gradilišta te sve većim brojem završenih postupaka obnove. Na dan 30. lipnja 2025. završeni su radovi obnove na ukupno 13.556 građevina. Od toga se 12.820 kuća i zgrada, kojima je obuhvaćeno 50.555 stambenih jedinica, odnosi na privatnu imovinu. Izgrađeno je 410 kuća i 26 višestambenih zgrada. Završeno je 435 konstrukcijskih obnova, 11.729 nekonstrukcijskih obnova, kupljene su 63 obiteljske kuće ili stanovi umjesto gradnje zamjenskih kuća, obnovljeno je i uređeno 157 državnih stanova. Uklonjen je 1.661 objekt.
Što se tiče obnove zgrada javne imovine i infrastrukture, za zagrebački i petrinjski potres ugovoreno je ukupno 1.309 projekata u vrijednosti od 3,8 milijardi eura. Do 30. lipnja 2025. završen je 1.021 projekt, a APN je završio radove na izgradnji 10 zgrada s ukupno 184 stana. Sredstva su utrošena za obnovu: 150 škola i vrtića te 34 visoka učilišta, 17 bolnica i 35 drugih zdravstvenih ustanova, 291 projekt zgrade kulture i kulturne baštine, 600 km prometnica, 77 mostova, 6 km tramvajske pruge, 28 km nasipa i obaloutvrda, 100 km mreže vodoopskrbe i odvodnje te je sanirano 217 klizišta i 108 urušenih vrtača. Cjelovitom obnovom obnavlja se ukupno 212 projekata od čega je 74 projekta u sektoru obrazovanja i znanosti, 39 u zdravstvu te 99 projekata kulture i kulturne baštine. Ukupna vrijednost ovih projekata iznosi preko 2,48 milijarde eura, a do kraja lipnja 2025. isplaćeno je ukupno 1,264 milijarde eura od čega je 424,1 milijuna eura iz FSEU, 398,1 milijuna eura iz državnog proračuna te 442,1 milijuna eure iz NPOO-a. Od projekata financiranih iz drugih međunarodnih izvora, šest je projekata koji se financiraju iz zajma Svjetske banke. Dva projekta su završena, a četiri su u provedbi. Najvrjedniji projekt je izgradnja KBC Zagreb - Faza III vrijednosti 175 milijuna eura u sklopu kojeg su, do 30. lipnja 2025. izvršeni radovi u vrijednosti od 5,6 milijuna eura.
Sveukupno je na obnovu privatne i javne imovine do 30. lipnja 2025. utrošeno 3,91 milijardi eura, od čega se na zagrebački potres odnosi 2,27 milijardi, a na petrinjski 1,64 milijarde eura.
Također je istaknuto kako se u 2025. godini po prvi puta donose rješenja o produljenju roka za dovršetak obnove odnosno namjensko korištenje odobrenih sredstava. Procjenjuje se da će obnova oštećenih zgrada biti završena do kraja 2030. godine.
U raspravi je članica Odbora izrazila je nezadovoljstvo nepotrebnom nabavom i utrošenim sredstvima na mobilne energetske učinkovite kuće koje su zamijenile mobilne stambena jedinica te izrazila nezadovoljstvo što se na ulazu u grad Sisak u komunalnoj zoni napravilo novo naselje sa mobilnim energetski učinkovitim kućama. Postavila je pitanje koliko je realno da će višestambene zgrade ali i one javnih namjena biti gotove do kraja 2030 s obzirom da na današnji dan u centru grada Siska nije započeta obnova na zgradama javne namjene.
Član Odbora iskazao je pozitivna iskustva vezano uz obnovu i iskazao apel da Vlada RH zadrži mjeru decentralizacije sredstava u iznosu od 6% poreza na dohodak koji se prepušta županijama, a koje ta sredstva ulažu u zgrade javne namjene i njihovu obnovu jer veliki je broj zgrada koje još uvije nisu obnovljene, a često se desi da se pređe troškovnik.
Predstavnik predlagatelja najavio je završetak procesa izdavanja rješenja u 2 godine, sukladno dinamici u 2025. godini. Također, istaknuo je kako je, nabavom mobilnih energetski učinkovitih kućica koje su postavljene diljem potresom zahvaćenog područja, napravljen veliki iskorak, pogotovo u gradu Sisku jer su se one dodijelile sugrađanima koji su bili u kontejnerima od kojih najveći broj nije imao pravo na obnovu i nisu imali svoje mjesto za stanovanje, a kućice su energetski samodostatne.
Član odbora izrazio je iznimno zadovoljstvo sa do sada provedenom obnovom i njenom dinamikom, a posebno u cilju što bržeg gospodarskog razvoja područja pogođenih potresom i normaliziranja života građana na tim područjima.
Odbor je bez rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći:
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko - moslavačke županije i Karlovačke županije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2025.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar