Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 65. sjednici održanoj 27. rujna 2023. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2022. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2023. godine.

Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Glavna državna odvjetnica uvodno je naglasila da se u Izvješću navode pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada državnog odvjetništva za kazneni i građansko-upravni odjel, na razini cijelog sustava te posebno na razini DORH-a, županijskih, općinskih i posebnih državnih odvjetništava, kao i za svako pojedino državno odvjetništvo. Rad i kvaliteta rada državnih odvjetništava prikazuje se kroz indikatore učinkovitosti i kvalitete koje primjenjuje i Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe. Vezano za ustrojstvo državnog odvjetništva, na dan 31. prosinca 2022. bila su ustanovljena 42 državna odvjetništva, a od 1. ožujka 2022. ustanovljena su 43 državna odvjetništva radi razdvajanja Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu na Općinsko kazneno i Općinsko građansko državno odvjetništvo, slijedom čega imamo 26 općinskih i 15 županijskih državnih odvjetništava, USKOK i DORH. Ukupan broj zaposlenih iznosio je 1.871, što je 17 zaposlenika više nego 2021. Dužnost je obnašalo 640 državnih odvjetnika i zamjenika, 6 više nego prethodne godine, no nije zaposlen niti jedan novi vježbenik. Prema spolnoj strukturi 69,84% državnoodvjetničkih dužnosnika čine žene, kao i 80,71% ukupnog broja zaposlenika.  U pogledu kretanja predmeta, tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno je 211.161 predmeta, što je 7% manje u odnosu na 2021. godinu. Broj riješenih predmeta iznosio je 206.661, što je 21.089 ili 9,3% predmeta manje nego prethodne godine, iz razloga što je stvarni broj rješavatelja bio 81% ukupnog broja zaposlenih, iako se broj zastupanja pred sudovima povećao za 5,57% i provedeno je 12% više dokaznih radnji. Općinska državna odvjetništva zaprimila su 167.600 i riješila 163.193 predmeta, županijska imaju 34.220 zaprimljenih i 34.457 riješenih predmeta, USKOK je imao 3.493  zaprimljenih i 3.306 riješenih predmeta, a DORH 5.848 zaprimljenih i 5.705 riješenih predmeta, dakle, na svim razinama zadržana je visoka učinkovitost uz prosječnu stopu ažurnosti (CR) 97,75%. Ukupni broj zaprimljenih kaznenih predmeta iznosio je 136.084,  što je porast za 1%. Broj zaprimljenih građansko-upravnih predmeta iznosio je 75.077 što je pad za 18,1%. Vezano za kaznene predmete, općinska državna odvjetništva zaprimila su 105.526 i riješila 100.633 predmeta, županijska državna odvjetništva zaprimila su 22.509 i riješila 22.651 predmet, USKOK  je zaprimio 3.493 i riješio 3.306 predmeta, DORH je zaprimio 4.556 i riješio 4.463 predmeta. Nadalje, općinska državna odvjetništva zaprimila su 62.074 građansko-upravnih predmeta i riješila 62.560, županijska su zaprimila 11.711, a riješila 11.806, dok je u DORH-u zaprimljeno 1.202 i riješeno 1.186 predmeta. Broj neriješenih predmeta na svim razinama je smanjen, kao i broj primljenih predmeta u općinskim državnim odvjetništvima, i to za 8,1% u odnosu na prethodnu godinu.

U nastavku izlaganja ukratko su izneseni podaci o rezultatima rada, tijekom izvještajnog razdoblja ukupno je zaprimljeno 41.613 kaznenih prijava, što je za 513 više nego 2021. godine, od čega 40.175 protiv fizičkih te 1.438 protiv pravnih osoba, najzastupljenija su kaznena djela prijetnje, krađe, prijevare, teške krađe i oštećenja tuđe stvari. Protiv punoljetnih počinitelja zaprimljeno je 39.648, a riješeno 37.494 prijava. Za 73,1 % predmeta podignuta je optužnica, rješenje o provođenju istrage doneseno je za 4.139 osoba, a ukupno je dovršeno 4.280 istraga i podignuto 3.788 optužnica ili 44 više nego prethodne godine. Sudovi su izrekli sankcije prema 15.522 osobe ili za 4,16% manje nego prethodne godine, od čega je kazna zatvora zastupljena sa 25,98%, dugotrajna kazna zatvora sa 0,22%, rad za opće dobro sa 20,15%, novčana kazna sa 1,44%, najzastupljenija sankcija je uvjetna osuda na zatvorske kazne s udjelom od 71,99%. Sigurnosne mjere izrečene su u odnosu na 1.430 počinitelja. Ukupno je oduzeta imovinska korist u iznosu od 28.944.463,82 EUR. U odnosu na 17.634 presude, podneseno je 3.282 žalbi, od čega su sudovi usvojili 1.072 žalbi. U građanskim i upravnim predmetima zaprimljeno je ukupno 75.604 predmeta, 21% manje nego prethodne godine, od čega 55.296 sudskih, 3.273 upravnih i 17.035 državnoodvjetničkih predmeta. U odnosu na vrstu zastupanja, 99,60% upravnih i sudskih predmeta odnosi se na zastupanje na temelju zakona, te 0,40%  na temelju punomoći. U strukturi predmeta najzastupljenije su ovrhe (37%), parnice (10%), stečaj i predstečaj potrošača (14%), te ostali sudski predmeti (38%), zaprimljena su 7.564 nova zahtjeva za mirno rješenje spora. 

Ukazano je i na rad USKOK-a, koji je tijekom izvještajnog razdoblja zaprimio kaznene prijave protiv 1.924 osoba, najveći broj prijava podneseno je zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti (54%), zatim davanja mita (14,39%), zločinačkog udruženja (13,40%) te neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (3,11%). Ukupno je doneseno 1.924 odluka, od čega se 1.286 odnosilo na odbačaj kaznene prijave, neposredna optužnica podignuta je protiv 3 osobe, protiv 621 osobe doneseno je rješenje o provođenju istrage, protiv 460 osoba podignuta je optužnica, a u odnosu na 29 osoba doneseno je rješenje o obustavi istrage. Optuženo je 467 osoba (49,7% više nego prethodne godine). Optužna vijeća odlučivala su o 335 optužnica i potvrdila 315, također, sudovi su donijeli 469 odluka, od čega 407 osuđujućih presuda, na kaznu zatvora osuđeno je 211 osoba, od čega je 57 zamijenjeno radom za opće dobro na slobodi. Imovinska korist oduzeta je od 155 osoba u iznosu od 8.469.354,24 EUR. Podnijeta je 121 žalba protiv sudskih odluka.

Vezano za rad na pojedinim vrstama predmeta, ukratko je obrazloženo postupanje po 49 novih kaznenih prijava za kaznena djela ratnih zločina počinjenih za vrijeme Domovinskog rata, optužene su 22 osobe, a županijski sudovi donijeli su ukupno 31 presudu, od čega 26 osuđujućih. Iz nadležnosti građansko-upravnih odjela, ukazano je na zastupanje Republike Hrvatske u imovinskim sporovima pred inozemnim sudovima i tijelima,  pri čemu je tijekom 2022. godine pred ICSID-om protiv Republike Hrvatske vođeno 6 arbitražnih postupaka, a DORH je zastupao RH u četiri postupka pred stranim sudovima i tijelima. 

U pogledu materijalnih i financijskih uvjeta, unatoč nabave nove računalne opreme tijekom 2022. godine, opremljenost državnih odvjetništava nužnom informatičkom opremom još nije zadovoljavajuća, a zbog niskih plaća izraženi su problemi sa popunjavanjem radnih mjesta na svim razinama, osobito u USKOK-u. Kako bi se osiguralo pravodobno obavljanje zakonom propisanih poslova i radnji nužno je u što kraćem roku povećati koeficijente za obračun plaća. Tijekom izvještajnog razdoblja Ministarstvo pravosuđa i uprave radilo je na problemu rješavanja prostornih kapaciteta, ŽDO u Rijeci s USKOK-om preseljeni su u novu zgradu, a započela je i strukturna obnova zgrade DORH-a u Gajevoj ulici u Zagrebu. Za smještaj USKOK-a, koji trenutno koristi prostor temeljem zakupa, potrebno je pronaći dugotrajnije rješenje, dok je i dalje prisutan problem neadekvatnog prostora u kojem rade ŽDO u Bjelovaru i Dubrovniku, kao i ODO u Sisku, Vukovaru, Zadru, Čakovcu, Gospiću i Splitu. Ukazano je i na dugogodišnji problem nedostatnih službenih vozila, zastarjelu opremu za snimanje dokaznih radnji ispitivanja okrivljenika i zastarjelu računalnu infrastrukturu i namještaj. U odnosu na prethodnu godinu za rad državnih odvjetništava ukupno su odobrena sredstva u iznosu od  421.757.109,00 kuna, odnosno za 0,6% više nego prethodne godine. 

Zaključno je istaknuto da su u izvještajnom razdoblju državna odvjetništva na svim razinama i u svim vrstama predmeta, unatoč potkapacitiranosti, zadržala visok stupanj ažurnosti i kvalitete iznadprosječnim zalaganjem svih zaposlenika, ali da će isti biti teško održati zbog loših materijalnih uvjeta, nezadovoljstva zaposlenika i gubitka kadrova, zbog čega je apsolutni prioritet povisiti plaće i povećati broj vježbenika. 

Nakon uvodnog izlaganja Glavne državne odvjetnice uslijedile su replike. U replici je Glavnoj državnoj odvjetnici postavljen upit radi li svoj posao po nalozima i da li je bilo utjecaja na njen rad, budući se učestalo DORH naziva aparatom u rukama vladajućih. U odgovoru je naglasila da nije bilo utjecaja na njen rad niti se itko od zamjenika državnog odvjetnika žalio na utjecaj. Dalje, na konstataciju da je zaključni dio Izvješća godinama identičan, da se stanje ne mijenja, odgovorila je da problema ima puno, i da na njih kroz izvješće apelira. Na pitanje što je kao čelna osoba DORH-a poduzela da se stanje u pogledu uvjeta rada, opreme, plaća i zapošljavanja u DORH-u počne mijenjati, odgovorila je da po svim tim pitanjima komunicira ministra pravosuđa kroz redovite sastanke. Postavljeno je pitanje što dalje činiti nakon što se na natječaj za ravnatelja USKOK-a nitko nije javio, kakav stav ima u vezi zakonodavnih aktivnosti radi pucanja mjera iz istrage i koliko je ukupna vrijednost naplaćene protupravne dobiti. U odgovoru je istaknula da funkcioniranje USKOK-a nije dovedeno u pitanje činjenicom da se nitko nije javio na natječaj, da je dužnost ravnatelja USKOK-a odgovorna, da su uvjeti za izbor identični uvjetima za zamjenika ravnatelja. Na pitanje o pucanju mjera iz istrage odgovorila je da još uvijek nema očitovanje policije. Na pokazatelj da je u 2022. ukupna vrijednost izgubljenog iznosila 29.277.855,20 EUR, što čini samo 15% ukupne vrijednosti spora, naglasila je da se uspjeh državnog odvjetništva mjeri kroz vrijednosti dobivenih sporova. Nadalje, postavljeno je pitanje zbog čega je zadržan naziv Izvješće Glavnog državnog odvjetnika RH, te koji su razlozi da trajanje istrage za maloljetnike u 212 predmeta traje dulje od 18 mjeseci. U odgovoru ističe da je lektura Izvješća povjerena Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a na upit o istragama da se najveći broj istraga rješava u zadanim rokovima, te da postoji nadzor nad istragama kako bi se utvrdili razlozi zašto neke istrage traju dulje. U replici je pohvaljen rad državnog odvjetništva u području otkrivanja i procesuiranja ratnih zločina čime je broj predmeta u 2022. godini porastao na 49. Na pitanje postoji li specijalizacija državnih odvjetnika u području obiteljskog prava za rad na kaznenim djelima obiteljskog nasilja i provodi li se potrebna edukacija odvjetnika, odgovorila je da se imenuju državni odvjetnici za mladež, da specijalizacija nije moguća jer nema toliko ljudi, ali da se provode edukacije.

U pojedinačnoj raspravi je predloženo da se Izvješće primi na znanje, sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske od 25. rujna 2023. godine, s obzirom da bi državno odvjetništvo trebalo više komunicirati o poduzetim radnjama u predmetima od velikog interesa javnosti u okviru zakonskih ovlaštenja, unatoč određenom pomaku, to još uvijek nije dostatno, uz naglasak na predmete velike vrijednosti spora, u kojima se zastupaju imovinski interesi Republike Hrvatske, a koji mogu imati konzekvence i na državni proračun. Pohvalan je vidljiv napredak u pravosudnom sustavu, nakon 20 godina započelo se sa realizacijom projekta „Trg pravde“.

Nadalje je istaknuto da bi prioritetno pitanje današnje rasprave trebalo biti zašto nije bilo zainteresiranih kandidata za mjesto ravnatelja USKOK-a, kritike bi trebalo uputiti raznim institucijama, jer je pravosuđe disfunkcionalno, a država nije osigurala adekvatne uvjete za rad. Problem je i odlazak zaposlenika iz sustava, kao i propust zakonodavne vlasti da zakonskim rješenjima u Kaznenom zakonu i Zakonu o kaznenom postupku poboljša postojeće nedostatke. Postavljeno je pitanje što se konkretno tražilo od resornog ministra da se riješe problemi na koje se već godinama ukazuje. 

Nadalje, istaknuto je da je povod sakupljanja potpisa oporbe da se predmetno Izvješće stavi na dnevni red bio razlog što nije bilo kandidata za mjesto ravnatelja USKOK-a. Zbog nedostatnih financijskih sredstava institucije ne mogu djelovati, a osobe koje otvoreno ukazuju na probleme nisu ponovno izabrane. Problemi koji su postojali su još gori, primjerice odlazak kadrova iz državnog odvjetništva i neadekvatni prostorni uvjeti, zbog čega postaje upitno zakonsko funkcioniranje, osobito u USKOK-u. S obzirom da najveći dio proračunskih sredstava odlazi na plaće i arbitraže, preostala sredstva nisu dostatna za održavanje sustava. Ne možemo reći da ne postoji odgovornost za kontinuirano neulaganje u sustav koje utječe na samo funkcioniranje institucije, dakle postoji sustavni problem, kao i poruka da osobu koja bi postala ravnateljem USKOK-a sustav neće moći zaštititi. Predstavnica Vlade naglasila je da ne postoji nikakva politika Vlade da se ne financira državno odvjetništvo, plaće u sustavu su povećane, dato je 416 suglasnosti za nova zapošljavanja, a nastavljaju se i dogovori o iskazanim potrebama, kao i zakonski paket kojim bi se riješio problem plaća. Za mjesto ravnatelja USKOK-a objavljen je javni poziv, slijedom čega se ne može prozivati Vladu zbog nepopunjavanja navedene pozicije, zaposleni u USKOK-u i dalje obavljaju svoje zadatke, a na čelu je v.d. ravnatelj. U replici je istaknuto da državno odvjetništvo preko 10 godina nema adekvatna financijska sredstva što utječe na funkcioniranje sustava. Nadalje, imati ravnatelja USKOK-a ili v.d. ravnatelja je političko pitanje. 

U nastavku rasprave istaknuto je kao pozitivno što se raspravlja o Izvješću i ostalim pitanjima, međutim s obzirom da se radi o Izvješću za 2022. godinu, s prevelikim vremenskim odmakom, kao i u slučaju Izvješća VSRH, Pučke pravobraniteljice ili Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, što ukazuje na raskorak politike prema Europskim institucijama i unutarnjim, neovisnim institucijama. Također je izraženo neslaganje sa razlozima nejavljanja za mjesto ravnatelja USKOK-a kao što ih je navela Glavna državna odvjetnica, a u svakom slučaju to nije dobar znak ili poruka predsjedniku Vlade. Samo Izvješće se gleda u kontekstu velikih afera, poput „Agrokora“ ili curenja informacija u postupcima i na percepciju o radu državnog odvjetništva utjecalo bi da smo dobili odgovore o aferama koje su od interesa javnosti. Utjecaj politike na institucije, te uvjeti rada u pravosuđu i zastarjela infrastruktura demotivirajući su za mlade ljude i ulazak u sustav, odgovornost je Vlade da se sustav unaprijedi.

Nadalje je istaknuto da se unatoč lekturi treba primjenjivati rodno osjetljivo zakonodavstvo, osobito u nazivu Izvješća, osim toga nedostaju objašnjenja nekih skraćenica u tekstu koja su nužna za potpuno razumijevanje, skraćenica EPPO u ostalim govornim područjima prevodi se kao europsko tužiteljstvo. S obzirom na zakonski rok za dovršetak istrage, trebalo bi navesti u kojim predmetima je istraga trajala duže od 12 mjeseci. Također, nema podataka o broju podnesenih zahtjeva za zaštitu zakonitosti, s obzirom da se radi o vrlo važnom pravnom lijeku. Postavljeno je i pitanje kako se odvija  suradnja sa europskim tužiteljstvom, koliko je uputa i naloga dano od strane Glavne državne odvjetnice i da li je bilo neslaganja s istima. 

Na kraju rasprave istaknuto je da treba rasvijetliti činjenicu zašto nije bilo kandidata za mjesto ravnatelja USKOK-a, da li osim potplaćenosti postoje i politički razlozi, s obzirom da se radi o tijelu neophodnom u borbi protiv gospodarskog kriminala.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prima se na znanje Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2022. godini 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić