Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 50. sjednici održanoj 24. veljače 2022. raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Obiteljskog zakona, prvo čitanje, P. Z. br. 65, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila zastupnica Anka Mrak-Taritaš aktom od 12. studenoga 2020. 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. U uvodnom dijelu predlagateljica je objasnila da ovaj prijedlog dopuna Obiteljskog zakona stavlja zaštitu i interes djeteta u prvi plan i eliminira nelogične i pravno neodržive nedosljednosti zbog kojih posvojena djeca imaju različiti pravni tretman i različitu razinu pravne zaštite. Naime, djeci posvojenoj po Obiteljskom zakonu iz 2015. osigurana je pravna zaštita, dok djeci posvojenoj po Obiteljskom zakonu iz 2003. te Obiteljskom zakonu iz 2014. ta pravna zaštita je trajno uskraćena, jer im nije omogućena retroaktivna izmjena OIB-a, čime su prava i interesi jednog broja posvojene djece trajno ugrožena. 
Obrazlažući mišljenje Vlade RH na navedeni akt predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike istaknula je da Vlada RH ne podržava donošenje predloženog zakona, jer se on odnosi na određivanje novog osobnog identifikacijskog broja djetetu posvojenom prije stupanja na snagu važećeg Obiteljskog zakona ("Narodne novine", br. 103/15., 98/19. i 47/20.), odnosno koje je posvojeno po Obiteljskom zakonu 2003. Određivanje novog osobnog identifikacijskog broja posvojeniku odnosi se na pojedine slučajeve kada je potrebno zaštititi prava i interese djeteta, a ne na sve posvojenike, koja bitna činjenica je zanemarena u Prijedlogu zakona. Člankom 217. stavkom 2. Obiteljskog zakona propisano da su podaci o posvojenju službena tajna, čime se štiti pravo na privatnost i dostojanstvo posvojenika te se štiti od zlouporabe privatnosti. Dakle, tajan je i osobni identifikacijski broj posvojenika, neovisno o tome je li rješenjem o posvojenju određen novi osobni identifikacijski broj ili nije. 
Nadalje, Prijedlog zakona nije u skladu s člankom 100. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09.) koji propisuje da ako javnopravno tijelo rješenjem nije riješilo sva pitanja koja su predmet postupka, može se, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, donijeti rješenje o pitanjima koja nisu riješena (dopunsko rješenje). Ovdje se ne radi o pitanju koje je postojalo u trenutku vođenja postupka i koje nije riješeno, već se radi o novom zahtjevu. Iste primjedbe odnose se i na predloženu izmjenu članka 215. stavka 4. Obiteljskog zakona.

U raspravi pojedini članovi Odbora ustvrdili su da, iako se radi o manjem broju djece (prema nekim procjenama od prije tri godine manje od stotinjak djece), ipak bi se prema njima trebalo primijeniti načelo primjene najpovoljnijeg prava. Prema njihovu mišljenju, time bi se osigurao jednak pravni tretman i jednaka pravna zaštitu svoj posvojenoj djeci, neovisno o vremenu posvojenja, a prije svega, zaštita identiteta posvojene djece i zaštita osobnog i obiteljskog života kao i zaštita od zloupotreba privatnosti i osobnih podataka, s čime se je na kraju složila i predlagateljica, istaknuvši da se s tim u vezi vode pregovori i odvija komunikacija između resornog ministarstva, pravne struke i Adopte, udruge za potporu posvajanju.
    
Nakon provedene rasprave članovi Odbora proveli su glasovanje. Rezultatom glasovanja (3 „za“, 4 „protiv“ i 1 „suzdržan“) Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku nije podržao PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA OBITELJSKOG ZAKONA, P. Z. br. 65 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                                                                                                                                          

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.