.png)
Posjeti Hrvatskome saboru
U razdoblju od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023. godine ukupno je 8440 građana posjetilo i razgledalo Sabor te poslušalo predavanje o Saboru u 262 organizirane skupine, a 4875 građana je prisustvovalo i nekoj od plenarnih sjednica Sabora s galerija u Sabornici.
Najveći broj posjetitelja bili su učenici osnovnih škola, njih ukupno 3735 koji su posjetili Sabor u 93 organiziranih grupa iz 75 škola. Nakon osnovnoškolaca po brojnosti slijede učenici srednjih škola, njih 3455 su posjetili Sabor u 115 organiziranih grupa iz 109 škola. Sabor su posjetili i studenti hrvatskih i inozemnih sveučilišta kao i visokih škola, a njih je bilo 540 u 17 organiziranih grupa s 15 visokoškolskih institucija.
Isto tako, Hrvatski sabor u navedenom razdoblju posjećivali su članovi različitih udruga građana te građani pojedinci kao gosti pojedinih zastupnika, klubova zastupnika i radnih tijela Sabora. Takvih posjetitelja je sveukupno bilo 540, a među njima 27 organiziranih skupina.
Kada je riječ o posjeti službenih izaslanstava Saboru i njegovim radnim tijelima ona su obuhvatila 170 osoba u 10 organiziranih skupina. Stranih posjetitelja iz svih kategorija bilo je ukupno 540 u 27 organiziranih skupina, a tu se najviše radilo o edukativnim posjetima Saboru stranih državljana svih uzrasta.
Neposredna komunikacija s građanima
Služba za građane svakodnevno neposredno komunicira s građanima, a najveći dio takve komunikacije odvija se putem telefona i elektroničke pošte. Ovisno o sadržaju samih pitanja, Služba ili samostalno odgovara na upit ili posreduje između građana i zastupnika ili nekog saborskog radnog tijela.
U razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine, bilo putem web obrasca ili izravno putem e-pošte gradjani@sabor.hr, Službi se ukupno obratilo 702 građana, čija se obraćanja mogu podijeliti u dvije kategorije: upiti odnosno komentari, žalbe, prijedlozi i sugestije.
Iz prve kategorije upita zaprimljeno je ukupno 180 pitanja. Dio tih obraćanja odnosi se na upite zastupnicima koje Služba samo administrira odnosno prosljeđuje zastupnicima, bez povratne informacije je li građanima odgovoreno, a takvih je upita bilo 82. Ostali upiti, njih 98, odnosili su se na pitanja građana Službi izravno putem e-pošte.
U drugoj kategoriji, komentari, žalbe, prijedlozi i sugestije, upućenih putem e-pošte bilo je ukupno 522 podnesaka.
Edukativni programi
U sklopu Službe za građane djeluje Edukativni centar u sklopu kojeg su tijekom izvještajnog razdoblja siječanj-lipanj 2023. realizirana tri edukativna projekta o Saboru za učenike hrvatskih osnovnih i srednjih škola i to temeljem objavljenih poziva na mrežnim stranicama Sabora 6. listopada 2022. godine, a koji su se održali tijekom proljeća 2023. godine.
Edukativni programi za učenike osnovnih škola slijede kurikulum nastavnog predmeta Povijesti za 6., 7. i 8. razred osnovne škole, a oni za učenike srednjih škola slijede kurikulum nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo u povezanosti s kurikulima pravne grupe predmeta te drugih srodnih predmeta iz društveno-humanističkog područja.
U cilju pripreme učenika za sudjelovanje u edukativnim programima pripremljeni su i objavljeni na web stranicama Sabora edukativni materijali za učenike osnovnih i srednjih škola.
Saborski edukativni programi omogućavaju učenicima stjecanje praktičnog znanja o Hrvatskom saboru kao najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu u Republici Hrvatskoj te potiču učenike na kritičko promišljanje i aktivno sudjelovanje u političkim procesima i donošenju odluka, produbljivanje znanja o ustroju državne vlasti u Hrvatskoj te o ulozi i mjestu Hrvatskog sabora.
Online kviz natjecanje za srednjoškolce
Treće online kviz natjecanje o poznavanju Hrvatskog sabora “Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“ za učenike srednjih škola održano je 10. ožujka 2023. godine. Učenici srednjih škola su, iz informatičkih učionica u svojim školama, rješavali trideset pitanja kviza za koje su na raspolaganju imali trideset minuta. Sudjelujući na kvizu imali su priliku pokazati koliko poznaju Hrvatski sabor, njegovu ulogu i mjesto u suvremenoj hrvatskoj povijesti od konstituiranja prvog demokratskog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. do danas, što znaju o ustavnim ovlastima Sabora i njegovu odnosu kao nositelja zakonodavne vlasti s nositeljima drugih grana vlasti u Republici Hrvatskoj, njegovu ustroju, djelokrugu poslova i načinu rada, procedurama u donošenju zakona i drugih akata koje donosi Sabor, kao i o pravima i o dužnostima saborskih zastupnika.
Pitanja na ovom kvizu slijede očekivane odgojno-obrazovne ishode za polaganje državne mature iz izbornog predmeta Politika i gospodarstvo, ponajprije vezane uz tematska područja: politički sustav Republike Hrvatske i ustrojstvo državne vlasti te uloga i mjesto Hrvatskog sabora kao zakonodavnog i predstavničkog tijela u ustroju državne vlasti. Na ovogodišnjem natjecanju sudjelovali su srednjoškolci iz 52 škole diljem Hrvatske, ukupno njih 156, raspoređenih u tročlane natjecateljske timove škola, pri čemu je svaki učenik u timu imao svoju zamjenu.
Online kviz natjecanje za učenike osmih razreda osnovnih škola
Deveto online kviz-natjecanje o poznavanju Hrvatskog sabora “Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“ za učenike osmih razreda osnovnih škola održano je 24. ožujka 2023. godine. U natjecanju je sudjelovalo 126 učenika raspoređenih u tročlane natjecateljske timove iz 42 osnovne škole diljem Hrvatske, pri čemu je svaki učenik u timu imao svoju zamjenu. Učenici su iz informatičkih učionica u svojim školama tijekom trideset minuta odgovarali na trideset pitanja o Hrvatskom saboru, njegovoj ulozi kroz povijest, znamenitim pojedincima iz povijesti saborovanja, o suvremenom Saboru od konstituiranja prvog demokratskog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. do danas, njegovim ustavnim ovlastima i nadležnostima, djelokrugu i načinu rada te o pravima i dužnostima saborskih zastupnika.
Informatičku podršku za oba online kviz-natjecanja osigurao je CARNet.
Simulirana sjednica Hrvatskog sabora za srednjoškolce
Služba za građane organizirala je 8. svibnja 2023. godine 10. simuliranu sjednicu Hrvatskog sabora za učenike srednjih škola koja se održala u Sabornici. Na sjednici, koju je svečano otvorio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, sudjelovala je 41 škola iz svih krajeva Hrvatske i to ukupno 151 učenik-zastupnik, uključujući predsjednicu i potpredsjednika simuliranog parlamenta te 2 učenika u ulozi tajnice i zamjenice tajnice simulirane sjednice.
Na dnevnome redu sjednice bio je Zakon o zaštiti okoliša i Deklaracija o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj o kojima su učenici-zastupnici raspravljali u objedinjenoj raspravi, iznošenjem stajališta radnih tijela, raspravama u ime klubova zastupnika i pojedinačnim raspravama, iznošenjem, raspravom i glasovanjem o amandmanima, sve do odlučivanja o tekstu konačnog prijedloga zakona, odnosno donošenja zakona te deklaracije.
Simulirajući zastupnički rad u Hrvatskom saboru učenici su na neposredan način usvojili znanja o zakonodavnoj proceduri i tijeku donošenja zakona, što predstavlja dragocjeno iskustvo za svakog pojedinog učenika u podizanju razine znanja o najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske te razumijevanju njegove uloge u životu građana.
U sva tri edukativna projekta koje je za učenike osnovnih i srednjih škola organizirala Služba za građane i koji su realizirani u razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine sudjelovalo je ukupno 126 učenika iz 42 osnovne škole i 309 učenika iz 93 srednje škole, odnosno ukupno 435 učenika iz 135 osnovnih i srednjih škola iz svih dijelova Hrvatske.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković prije otvaranja 10. simulirane sjednice svečano je uručio nagrade i priznanja učenicima osnovnih i srednjih škola koji su ostvarili najbolje rezultate na ovogodišnjim kviz natjecanjima “Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“ te njihovim mentorima, kao i učenicima srednjih škola koji su vodili 10. simuliranu sjednicu Hrvatskog sabora čestitavši im na uspjehu.
U obraćanju sudionicima predsjednik Sabora Jandroković je posebno izrazio zadovoljstvo mogućnošću da se 10. simulirana sjednica održala uživo u Sabornici, nakon što su se posljednje dvije simulirane sjednice morale održati videokonferencijskim putem zbog pandemije uzrokovane koronavirusom.