Tirana - Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara sudjelovao je na međuparlamentarnoj konferenciji „Strateški pristup proširenju Europske unije i pristupanje Albanije” koju je u Tirani organizirao albanski parlament Kuvendi.
U okviru tri panela raspravljalo se o proširenju Europske unije i europskom putu Albanije, ali i ostalih država zapadnog Balkana kao i Ukrajine i Moldove, o proširenju kao strateškom poticaju za provođenje reformi i ostvarenje stabilnosti i sigurnosti na području Zapadnog Balkana. Naglašena je važna uloga parlamenata i parlamentarne diplomacije u tom procesu koja u komunikaciji s građanima može doprinijeti njihovom boljem razumijevanju koje sve dobrobiti za njihov svakodnevni život koje donosi članstvo u Europskoj uniji.
U svom izlaganju predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara je izjavio: „Dopustite mi da započnem s jasnom porukom: Albaniji je mjesto u Europskoj uniji. Hrvatska podupire Albaniju u namjeri da pristupne pregovore dovrši do kraja 2027. godine. Smatramo da napredak koji je Albanija ostvarila zaslužuje pravedno priznanje. Naše je stajalište vrlo jasno: proširenje mora ostati proces utemeljen na zaslugama, ali istodobno mora imati i potporu stanovništva.
Ranije smo čuli podatak o 96-postotnoj potpori u Albaniji, to je važna činjenica. Međutim, kod proširenja ne mogu postojati prečaci. Ne može biti političkog pogodovanja. Ali isto tako ne smije biti ni dvostrukih mjerila. Nijedna druga država nije toliko zainteresirana za proširenje Europske unije na zapadni Balkan kao Hrvatska. Imamo sve razloge željeti da naše susjedstvo bude stabilno, sigurno, prosperitetno i europsko. Podupiremo europski put svih država zapadnog Balkana. Međutim, svaka država mora napredovati na temelju vlastitih zasluga. Za Hrvatsku je proširenje pitanje sigurnosti, stabilnosti i strateškog interesa.
Hrvatska ima više od 1.350 kilometara vanjske granice s državama zapadnog Balkana, od čega oko 1.000 kilometara s Bosnom i Hercegovinom. I to je jedan od razloga zbog kojih Bosna i Hercegovina i njezina integracija u Europsku uniju ostaju poseban hrvatski prioritet. Njezina europska budućnost za nas je od temeljne važnosti. Međutim, posebno je važno naglasiti da Bosna i Hercegovina može biti stabilna samo ako poštuje ravnopravnost svoja tri konstitutivna naroda. Hrvati u Bosni i Hercegovini moraju imati mogućnost birati svoje legitimne političke predstavnike. To nije nikakva hrvatska privilegija. To je pitanje ustavne ravnopravnosti i dugoročne funkcionalnosti zemlje.
Vrlo dobro znamo što znači nestabilnost u našem susjedstvu. Zapadni Balkan ne može ostati geopolitička siva zona. Ako Europa ostavi vakuum, drugi će ga popuniti, poput Rusije i Kine, osobito preko Vučićeve Srbije kao njihova posrednika, izvozeći nestabilnost u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i na sjever Kosova. Članstvo u Europskoj uniji može preobraziti države, ali istinska preobrazba zahtijeva i iskren odnos prema prošlosti. Veličanje osuđenog ratnog zločinca, kakvom smo svjedočili u Srbiji na sprovodu Ratka Mladića, bilo je uvreda njegovim žrtvama i u suprotnosti je s vrijednostima Europske unije, kojoj Srbija teži pristupiti.
U tom kontekstu duboko nas žalosti nedavno nepoštovanje parlamentarnih i demokratskih procedura u Skupštini Crne Gore, gdje je onemogućena rasprava o odgovornosti predsjednika Skupštine Andrije Mandića u vezi s veličanjem Ratka Mladića. To je za duboko žaljenje i predstavlja ozbiljnu prepreku napretku Crne Gore na njezinu putu prema Europskoj uniji. Na tom putu Crna Gora mora pokazati istinsku predanost dobrosusjedskim odnosima, rješavanju otvorenih pitanja i suočavanju s odgovornošću za agresiju protiv moje zemlje prije trideset i pet godina kao i procesuiranju ratnih zločina. Ovo nije i ne može biti bilateralno nego univerzalno pitanje.
Upravo je zato primjer Albanije važan. Albanija je saveznica u NATO-u. U potpunosti je usklađena sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije. Postoji i jasna predanost europskoj budućnosti zemlje. Europa bi to trebala prepoznati. Hrvatska to svakako prepoznaje.“
Konferencija je okupila predstavnike iz dvadeset i jedne članice Europske unije, država kandidatkinja, predstavnike Europske komisije i Europskog parlamenta te albanskog predsjednika parlamenta Kuvendi Nike Peleshija, premijera Edija Rame, ministra europskih i vanjskih poslova Ferita Hoxhe, predsjednika Odbora za europske i vanjske poslove Iglija Hasanija i brojnih drugih albanskih dužnosnika.