Zagreb – Članovi Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora i Radne skupine za koordinaciju aktivnosti u Hrvatskom saboru s ciljem pristupanja Republike Hrvatske OECD-u sastali su se u četvrtak s izaslanstvom Odbora za razvojnu pomoć OECD-a (DAC).
U središtu razgovora bila je uloga Hrvatskoga sabora u praćenju međunarodne razvojne suradnje i približavanju te politike hrvatskoj javnosti. Sudionici su pri tom istaknuli važnost parlamentarnog praćenja izdvajanja i korištenja sredstava za razvojnu i humanitarnu pomoć te jasnog informiranja javnosti o ciljevima i rezultatima te politike.
Predstavnici Hrvatskoga sabora naglasili su da je punopravno članstvo u OECD-u jedan od glavnih hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva, oko kojega postoji suglasnost vladajućih i oporbe. Istaknuli su i važnost jačanja multilateralnih organizacija u kontekstu današnjih globalnih izazova, kao i multilateralne suradnje, ne samo kao jamca pravednog međunarodnog poretka, već i za gospodarski razvoj i konkurentnost malih i srednjih zemalja.
Predstavnike OECD-a zanimalo je kako saborske rasprave o izvješćima o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći koja Ministarstvo vanjskih i europskih poslova podnosi Odboru za vanjsku politiku, pridonose razumijevanju razvojne suradnje kao dijela hrvatske vanjske politike. S tim u vezi, naglasili su da zastupnici, kao predstavnici građana, mogu pomoći u objašnjavanju njezinih ciljeva i učinaka. Ocijenili su i da Hrvatska, oslanjajući se na iskustvo zemlje koja je nekoć primala pomoć, danas može pridonijeti pružanju pomoći drugim zemljama, među ostalim onima u susjedstvu i na istočnom Sredozemlju.
Kada je riječ o hrvatskim izdvajanjima za službenu razvojnu pomoć, naglašeno je da je Hrvatska 2024. za tu namjenu izdvojila 206,93 milijuna eura, odnosno približno 0,24 posto bruto nacionalnog dohotka, dok je cilj do 2030. dosegnuti 0,33 posto BND-a. Hrvatski su zastupnici istaknuli da ostvarenje tog cilja zahtijeva dugoročnu predanost i koordinaciju svih nadležnih državnih tijela.
Naglašeno je da rast izdvajanja treba pratiti i snažnije parlamentarno praćenje strateških prioriteta, korištenja sredstava i ostvarenih rezultata. Time bi Hrvatski sabor i javnost imali jasniji uvid u to kamo se sredstva usmjeravaju i kakve učinke ostvaruju.
Sudionici su se složili da je razvojna suradnja ne samo izraz solidarnosti već i način na koji Hrvatska pridonosi stabilnosti susjedstva, jačanju institucija, održivom razvoju, sigurnosti i otpornosti. Zaključno su istaknuli važnost nastavka dijaloga s OECD-om te daljnjeg razvoja hrvatske politike međunarodne razvojne suradnje.
Izaslanstvo DAC-a boravi u višednevnom radnom posjetu Hrvatskoj kako bi se pobliže upoznalo s hrvatskim sustavom međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći te procijenilo ispunjavanje uvjeta za stjecanje statusa pridruženog člana Odbora. Hrvatska od rujna 2024. sudjeluje u radu DAC-a u statusu sudionika, a u ožujku 2026. službeno je pokrenula postupak za stjecanje višeg statusa.