
Bruxelles - Zastupnica Urša Raukar-Gamulin sudjelovala je na 38. europskoj regionalnoj skupštini Parlamentarne skupštine Frankofonije (APF), koja se od 18. do 20. studenoga 2026. održala u Bruxellesu (u Europskom parlamentu i Parlamentu Federacije Valonija-Bruxelles), u organizaciji belgijske parlamentarne sekcije Parlamentarne skupštine Frankofonije.
Skupština je okupila predstavnike parlamentarnih sekcija europskih zemalja radi razmjene mišljenja o aktualnim društvenim i političkim izazovima te jačanja međuparlamentarnog dijaloga i suradnje u okviru Frankofonije. Pozdravnim govorima obratili su se potpredsjednik Europskog parlamenta Younous Omarjee, Amélia Lakrafi, glavna parlamentarna tajnica APF-a i Anne Lambelin, regionalna izaslanica APF-a za Europu. Posebno je pozdravljeno ponovno sudjelovanje predstavnika Hrvatskog sabora u radu parlamentarne dimenzije Frankofonije.
Tijekom zasjedanja održane su rasprave o ulozi europskih vrijednosti u suočavanju s krizama i globalnim izazovima, s posebnim naglaskom na očuvanje demokratskih načela i zajedničkih vrijednosti.
Razmatrana je i uloga višejezičnosti u izgradnji europskoga građanstva, osobito u kontekstu očuvanja jezične raznolikosti, europskog identiteta i demokratskog sudjelovanja. Istaknuto je da Europa ne govori jednim glasom, već se njezina demokracija i zajednički identitet izgrađuju kroz različite jezike. Svaki jezik pritom nosi vlastito povijesno pamćenje, pogled na svijet i način razumijevanja demokracije i njezinih vrijednosti.
Zastupnica Raukar-Gamulin u svom je izlaganju istaknula namjeru da se Hrvatski sabor aktivnije angažira u radu tijela Parlamentarne skupštine Frankofonije te da se potiče učenje francuskog jezika među saborskim zastupnicima i službenicima radi njegove što veće uporabe u međunarodnim kontaktima. Naglasila je pripadnost Hrvatske mediteranskom krugu, u kojem francuski jezik i dalje ima značajnu ulogu, te podsjetila na ovogodišnje hrvatsko predsjedanje skupinom MED9 u okviru kojeg je Hrvatski sabor organizacijom međuparlamentarnih sastanaka u Splitu i Dubrovniku dao poticaj i parlamentarnoj dimenziji suradnje. Ističući svoje osobne veze s francuskom kulturom, dio glumačke karijere u Francuskoj te snažan utjecaj francuske književnosti, kazališta i šansone na njezin život, zaključila je kako je francuski jezik njezina „druga kulturna domovina” te alat kojim želi graditi nove političke i parlamentarne mostove između Hrvatske i frankofonskog svijeta.
Treća tematska rasprava bila je posvećena pravima djece, njihovoj zaštiti i ostvarivanju kao temeljnim sastavnicama europske solidarnosti i zajedničke odgovornosti.
Republika Hrvatska ima status promatrača u Frankofoniji od 2004. godine.