.png)
Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske,
poštovani potpredsjedniče Vlade Republike Hrvatske,
poštovana potpredsjednice Europske komisije,
poštovani ministri i ministri vanjskih poslova iz drugih zemalja,
visoki dužnosnici,
dame i gospodo,
iznimno mi je zadovoljstvo sudjelovati na 15. Dubrovnik Forumu, u godini kada obilježavamo 9. godišnjicu našeg članstva u Europskoj uniji i 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske. Sve vas srdačno pozdravljam uime Hrvatskoga sabora i svoje osobno i čestitam Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i ministru Grliću Radmanu na organizaciji ovogodišnjeg Foruma.
Ovogodišnji forum održava se u zasigurno najizazovnijem vremenu za Europu i svijet od Drugog svjetskog rata.
Prošle godine, raspravljajući na istom ovom mjestu, zaključili smo kako je pandemija COVIDA 19 izmijenila život kakav poznajemo. Rasprave o zdravstvenim izazovima dominirale su kako na ovom Forumu, tako i na svim sličnim događanjima u cijelom svijetu. Budućnost nam se kroz pandemijsku optiku činila neizvjesnom. I bili smo u pravu. Međutim, nitko od nas tada nije mogao predvidjeti novu krizu. A rat u Ukrajini je upravo ta nova kriza koja iznova mijenja već izmijenjeni svijet.
Veliki hrvatski pjesnik Petar Preradović napisao je u jednoj pjesmi „Stalna na tom svijetu samo mijena jest”.
I zaista, što vrijeme više prolazi, bez obzira na to što uporno težimo ravnoteži i stabilnosti, postajemo svjesni kako je promjena jedina konstanta. I sam naziv ovogodišnjeg foruma nije slučajno odabran; odnosno „Potraga (ili traganje) za ravnotežom“ potvrđuje čemu stremimo.
Živjeli smo u uvjerenju kako je Europa najljepše i najsigurnije mjesto, a naš način života i naše vrijednosti uzor ostatku svijeta. Nismo mogli ni zamisliti da bi se rat ovakvih razmjera mogao dogoditi na europskom tlu u 21. stoljeću. Ipak, rat traje već nekoliko mjeseci s posljedicama koje ne možemo sagledati.
Ruska agresija na Ukrajinu prouzročila je veliku tragediju za Ukrajinu i ukrajinski narod. Rat iz dana u dan ostavlja iza sebe sve veći broj ljudskih žrtava i materijalnih gubitaka. Milijuni ljudi već su morali napustiti svoje domove, a izbjeglice koje su preplavile brojne europske zemlje izazvale su humanitarnu krizu. Slike užasa kojima svakodnevno svjedočimo, kod nas u Hrvatskoj probudila su bolna sjećanja na razoreni Vukovar i druge gradove tijekom Domovinskog rata. Zbog toga hrvatski narod posebno duboko suosjeća i solidarizira se s patnjama ukrajinskog naroda.
Hrvatski sabor u prvim je danima agresije donio Deklaraciju o Ukrajini. Uz najoštriju osudu ruske agresije, iskazana je puna potpora teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine, kao i njezinoj europskoj perspektivi. Ujedno, podržali smo hrvatsku Vladu u odluci da pruži svu moguću humanitarnu i tehničku pomoć, posebno u prihvatu izbjeglica. Na temelju vlastitog iskustva iz devedesetih godina u stvaranju i obrani države, iskazali smo visoku razinu razumijevanja i solidarnosti s Ukrajinom.
No, nije samo Hrvatska promptno reagirala i stala na stranu Ukrajine. Napadom na Ukrajinu, Rusija je napala europske vrijednosti i ugrozila svjetski mir. Većina europskih zemalja prepoznala je žrtvu Ukrajinaca i na različite načine im pomaže. Naša glavna prednost nad Rusijom jest jedinstvo i solidarnost koje treba očuvati i osnažiti.
Usprkos tome, sa strepnjom pratimo razvoj situacije i mogućnost prelijevanja rata izvan granica Ukrajine. Promjena koja je pokrenuta nepovratno je izmijenila međunarodne sigurnosne, političke i ekonomske odnose i institucije kakve poznajemo.
Što će se događati u budućnosti nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti. Europska unija reagirala je iznenađujuće brzo, a posebno izdvajam odluku o dodjeli kandidacijskog statusa Ukrajini i Moldovi te otvaranje europske perspektive Gruziji.
Dodatno je osviještena potreba jačanja obrambenih sposobnosti Europske unije temeljenih na zajedničkom razumijevanju izazova s kojima se države članice suočavaju.
I glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nedavni summit u Madridu opisao je „transformativnim“. Povijesni poziv Finskoj i Švedskoj za priključenjem NATO-u doveo je do strukturnih promjena u politici odvraćanja i obrane u Europi.
Sve to dovodi do promjene geopolitičke mape svijeta kakvog smo poznavali. Potvrđivanje Protokola o proširenju NATO saveza na Finsku i Švedsku raspravit će se i izglasati velikom većinom glasova, siguran sam, idućeg tjedna i u Hrvatskom saboru.
Dame i gospodo,
rat u Ukrajini izazvao je tektonske promjene u globalnoj ekonomiji i masivni negativni učinak na svjetsko gospodarstvo. Dodatan pritisak na europsko gospodarstvo je uvođenje sankcija Rusiji koja je među najvećim svjetskim izvoznicima prirodnog plina, nafte i ugljena.
Poznato je da značajan dio europskih zemalja ima visok stupanj ovisnosti o ruskim energentima, što je dovelo do nestašice i rasta cijena plina, naftnih derivata i električne energije.
Vojna agresija Rusije na Ukrajinu izravno utječe i na opskrbu hranom. Cijene prehrambenih proizvoda sve više rastu, a stopa inflacije doseže rekordne brojke. Milijuni tona žitarica ostali su blokirani u crnomorskim lukama. Ukrajina, poznata kao „žitnica Europe“ tu ulogu trenutno ne može ispuniti.
Godine napretka, razvoja i blagostanja, ali i posljedice površnosti, konzumerizma pa i dekadencije oslabile su našu otpornost i mogućnosti odgovora na ovakvu vrstu krize. Ograničena dostupnost energenata, ovisnost o uvozu i bojazan od moguće nestašice hrane, dovele su do toga da se države okreću intervencionizmu i stvaraju novu paradigmu gospodarskog djelovanja.
Isto tako, Europska unija užurbano radi na jačanju alternativnih izvora opskrbe energenata i hrane. U Izjavi iz Versaillesa, čelnici država članica Europske unije složili su se da će postupno i čim prije dokinuti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.
Pozvali su na daljnju diversifikaciju izvora i pravaca opskrbe energijom, ubrzavanje uvođenja obnovljivih izvora energije i poboljšanje energetske učinkovitosti.
Prilika je to da se zemlje članice Europske unije oslobode ovisnosti o ruskim energentima, ali i ostvare zacrtane klimatske ciljeve. Uz zelenu i digitalnu tranziciju, prijeko je potrebno nastaviti poticati proizvodnju hrane s ciljem postizanja samodostatnosti i samoodrživosti. Moramo osnažiti našu otpornost, razviti energetsku neovisnost i okrenuti se novim izvorima opskrbe.
Važnost vlastitih resursa osjećamo i mi u Hrvatskoj. Zahvaljujući LNG terminalu na Krku, osigurali smo opskrbu plinom, a naftovodu JANAF opskrbu naftom.
Pozdravljam, stoga, najave predsjednika Vlade o daljnjem širenju kapaciteta LNG terminala i Janafovog naftovoda čime će Hrvatska postati regionalno energetsko čvorište, od čega će koristi imati i naše susjedne zemlje.
Poštovani sudionici Foruma,
posljedice rata u konačnici najviše će osjetiti naši građani. U ovome trenutku, zadaća svih nas koji obnašamo najodgovornije dužnosti u svojim zemljama jest da objektivno i iskreno građane upozorimo na moguće posljedice i pripremimo ih na teško razdoblje koje je pred nama.
U kriznim trenucima država mora biti snažna i intervenirati i zaštiti građane. Zbog toga je i hrvatska Vlada donijela brojne odluke kako bi olakšala situaciju građanima i gospodarstvu. Na tome čestitam predsjedniku i ministrima u Vladi Republike Hrvatske.
Dame i gospodo,
Ukrajinska kriza može se proširiti i na druge dijelove Europe, a posebno je osjetljiv jugoistok Europe. Ključni izazovi za stabilnost tog područja su neriješena pitanja koja proizlaze iz sukoba tijekom 90.-ih godina. Rusija koristi tu ranjivost kako bi proširila svoj, već značajni utjecaj, u regiji, posebno u Srbiji i u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska podržava proces proširenja Europske unije na zemlje jugoistočne Europe i smatra to ulaganjem u sigurnost, mir i stabilnost susjedstva.
Jer europeizacija tog područja jest jamstvo stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta.
Kako bismo održali stabilnost u jugoistočnoj Europi nužno je podržati i europsku perspektivu Bosne i Hercegovine, njen suverenitet i teritorijalni integritet zasnovan na principima nediskriminacije i ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata.
To je moguće postići samo izbornom reformom kojom bi se uvažile odluke Ustavnog suda BIH i Europskog suda za ljudska prava za otklanjanje već utvrđene diskriminacije i nejednakosti u izbornom sustavu BIH.
Hrvatska se godinama zalaže za europski put Bosne i Hercegovine. Dijelimo tisuću kilometara zajedničke granice i brojne povijesne, gospodarske i kulturne veze. BIH je naša prijateljska i susjedna država u kojoj živi oko pola milijuna Hrvata koji su građani i Europske unije. Osim toga, uz Kosovo je jedina od zemalja jugoistočne Europe koja nema status kandidata.
Upravo na inicijativu predsjednika Vlade Republike Hrvatske pitanje Hrvata u Bosni i Hercegovini je prepoznato i na europskoj razini. Zbog toga je Europsko vijeće prvi puta jasno izrazilo spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata uz poruku da hitno pristupi reformi izbornog zakona.
Ta reforma bi omogućila da konstitutivni narodi biraju svoje legitimne predstavnike u tijelima BIH, što je zajamčeno i Daytonsko-pariškim sporazumom. Pitanje Hrvata u BIH može se riješiti samo dogovorom. Stoga, pozdravljamo svaki angažman naših saveznika u Europskoj uniji i NATO-u koji je usmjeren na stabilnost i funkcionalnost BiH i njezin jasan put prema Europskoj uniji.
Uz to, Hrvatska podržava europsku perspektivu svih država jugoistočne Europe na temelju kriterija i nužnih uvjeta za članstvo.
Sa Srbijom i Crnom Gorom su pregovori već započeti a pružamo i snažnu potporu otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Dame i gospodo,
živimo u doba četvrte industrijske revolucije.
Tehnološki napredak mijenja uvriježene poslovne procese i svaki aspekt našeg života.
Ovo je doba tzv. disruptivnih poslovnih modela - digitalizacije, novih tehnologija, robotike, umjetne inteligencije. U isto vrijeme moramo balansirati etičke implikacije novih tehnologija.
Tu su izazovi poput kibernetičkih napada, lažnih vijesti, dezinformacija koje snažno utječu na naše društvo.
Populizam i demagogija osvajaju javni prostor. Istovremeno, lažne vijesti imaju veći utjecaj nego ikada prije. Zahvaljujući digitalizaciji postalo je jednostavnije objavljivati i dijeliti sve vijesti ili informacije, pa tako i dezinformacije. Društveni mediji i online platforme igraju važnu ulogu u ubrzavanju širenja lažnih vijesti i omogućuju im globalni doseg.
Tome su posebno podložni naši mladi koji većinu informacija crpe s društvenih mreža.
Širenja lažnih vijesti i alternativnih činjenica nije pošteđena ni politika, baš naprotiv. Nemali broj političara za ozbiljne ugroze nude lažna rješenja koja nemaju dodira s realnošću. Istovremeno, ruska propaganda i cyber napadi sastavni su dio rata u Ukrajini. Stoga je nužno jačati otpornost društva na dezinformacije u javnom prostoru te jačati medijsku pismenost.
Poštovani, zaključno,
u 30 godina od međunarodnog priznanja Hrvatska je realizirala svoje glavne strateške ciljeve. Postali smo članica Europske unije i NATO-a. Sada nam preostaje članstvo u eurozoni koje će se realizirati 1. siječnja 2023. godini te članstvo u Schengenu za koje nam je cilj isti datum. Kroz članstvo u Schengenu ojačat ćemo našu sigurnost, a ulaskom u eurozonu ekonomsku i financijsku poziciju te dodatno ojačati međunarodni položaj Hrvatske. Sve to u godini kada obilježavamo 10. godišnjicu našega članstva u EU. I na kraju nam ostaje još članstvo u OECD-u, a jučer su upravo započeli pregovori za članstvo i u toj organizaciji.
Takva postignuća čine nas spremnijima da se uspješno nosimo i s najtežim izazovima. Pritom smo svjesni da je uz jačanje vojnih i sigurnosnih kapaciteta nužno očuvati vrijednosti na kojima počiva naše društvo. Moramo osvijestiti nove naraštaje da se za očuvanje mira, slobode, demokracije i ljudskih prava treba boriti. U toj borbi moramo biti strastveni, čak i strastveniji od onih koji te stečevine žele ugroziti.
Kao predsjednik Hrvatskoga sabora želim naglasiti važnost i ulogu parlamenta. Parlament je predstavničko i zakonodavno tijelo koje i u ovim novim okolnostima mora biti jamac zaštite slobode, pluralizma, vladavine prava i svih ostalih temeljnih demokratskih vrijednosti. Kako u Hrvatskoj, tako i u cijeloj Europi.
S tim mislima želim Vam svako dobro, ugodan boravak u Hrvatskoj i Dubrovniku i nadam se da će i ovaj događaj potaknuti sve nas da ostavimo iza sebe svijet koji će našim mladima biti bolje i ljepše mjesto nego što je to danas.
Hvala Vam lijepo.