Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 20. svibnja 2021. razmotrio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela pučka pravobraniteljica aktom od 29. ožujka 2019. godine.

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela, provedena je objedinjena rasprava o Izvješćima pučke pravobraniteljice za 2018., 2019. i 2020. godinu.  
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa:022-03/19-12/13, Urbroj:50301-21/22-20-43 od 24.09.2020. 

Zamjenica pučke pravobraniteljice uvodno je naglasila da je Izvješće za 2018. pripremljeno u skladu sa Zakonom o pučkom pravobranitelju, Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o Nacionalnom preventivnom mehanizmu, a sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda i sadrži 209 preporuka za sprječavanje povreda prava građana.
Tijekom 2018. Ured je postupao u ukupno 5.082 predmeta, najveći dio (75,7%) odnosno 3.849 predmeta odnosi se na kršenje ljudskih prava građana, dok se 1.051 predmet (20,7%) odnosio na djelovanje Ureda u općim inicijativama, sudjelovanja u postupcima donošenja propisa, edukacijama, međunarodnoj i domaćoj suradnji i promociji na području ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije.  Također, zaprimljeno je 8,6% više pritužbi građana nego prethodne godine, najviše radi diskriminacije (12%), iz radnih i službeničkih odnosa (11%), te pravosuđa (10%)  i zdravstva (10%). Najviše pritužbi odnosilo se na postupanja tijela državne uprave, od toga najviše na postupanje MUP-a, te na zatvorski sustav. 
Pravosuđe je istaknuto kao jedan od ključnih problema hrvatskog društva, koje zbog percepcije neučinkovitosti, dugotrajnosti i arbitrarnosti u postupanju kod građana stvara osjećaj nejednakosti pred zakonom i produbljuje nepovjerenje u pravni sustav. Građani su najviše nezadovoljni kvalitetom sudskih odluka, osjećajem nejednakosti pred zakonom i ovisnošću sudbene vlasti o izvršnoj. Tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno je ukupno 281 pritužba iz područja pravosuđa, od kojih se 127 odnosilo na sudove, i to 50 na nezadovoljstvo sudskim odlukama, 41 na odugovlačenje postupaka, 32 na ponašanje sudaca i zlouporabu položaja, a četiri pritužbe na obavljanje poslova sudske uprave. Protiv DORH-a, tijekom 2018. zaprimljeno je 77 pritužbi, što je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na rad odvjetnika i HOK-a, zaprimljeno je 12 pritužbi, u odnosu na rad javnih bilježnika zaprimljene su tri pritužbe. 

Iako su proračunska izdvajanja za besplatnu pravnu pomoć u 2018. povećana i iznose 2,6 eura po stanovniku, još uvijek su nedostatna i iznimno niska u usporedbi s europskim prosjekom od 9 eura po stanovniku. Nadalje, nedovoljna potpora i zaštita pruža se žrtvama kaznenih djela, tijela kaznenog progona i kazneni sudovi uglavnom ne uvažavaju u dovoljnoj mjeri njihova prava, izvidi, istraživanja i istrage traju predugo, ročišta za prvu raspravu nakon podizanja optužnica često se ne zakazuju mjesecima, uobičajeno je da između raspravnih ročišta prođe i nekoliko mjeseci, dok postupci znaju potrajati godinama. Posebno zabrinjava prosječno vrijeme rješavanja predmeta ratnih zločina, koje iznosi 2.529 dana, trajanje sudskih postupaka u RH općenito je među najduljima u EU.
Slijedom uočenih nepravilnosti, Ministarstvu pravosuđa upućene su preporuke da se izmjeni Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći kako bi se omogućila objava natječaja i donošenje odluke o financiranju pružatelja primarne besplatne pravne pomoći u godini koja prethodi financiranju, također da se odluke povodom žalbi na rješenja ureda državne uprave o besplatnoj pravnoj pomoći donose u rokovima propisanima Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći, a Pravosudnoj akademiji da redovito provodi edukacije sudaca o mirenju i medijacijskim vještinama te individualnoj procjeni žrtava. Ministarstvu pravosuđa dana je i preporuka da kontinuirano informira javnost o važnosti mirenja, a  Državnom odvjetništvu da ustroji odjele za podršku žrtvama ili sklopi sporazume o osnivanju zajedničkih službi s odjelima na županijskim sudovima. 

U odnosu na prethodne godine, 2018. je smanjen broj diskriminacijskih prekršajnih predmeta, okrivljenici su najviše prekršajno procesuirani radi uznemiravanja iz čl. 25. st. 1 ZSD-a, dok je najčešća diskriminacijska osnova nacionalno podrijetlo, potom rasa ili etnicitet, spol te društveni položaj. U pogledu upravnih sporova Ministarstvu pravosuđa dana je preporuka da vodi evidencije o upravnim sporovima vezanim uz diskriminaciju i osnovama diskriminacije po kojima se ti postupci vode. Statistički podatci za 2018. također ukazuju na mali broj evidentiranih zločina iz mržnje, kao i na neujednačeno prikupljanje podataka od strane MUP-a, DORH-a i MP-a. MUP je zabilježio 33 kaznena djela evidentirana kao zločin iz mržnje, sudovi su postupali u ukupno 35 predmeta. 
Razlozi obraćanja zatvorenika su također brojni, najveći broj pritužbi odnosi se na psihičko i  fizičko zlostavljanje, zdravstvenu zaštitu te postupanje službenika odjela osiguranja i tretmana. Neodgovarajući uvjeti smještaja, premještaji i pogodnosti također su učestali razlozi nezadovoljstava.   Pojedina kaznena tijela nalaze se u starim derutnim zgradama koje su spomenici kulture, smještaj više zatvorenika u sobe u kojima nema sanitarnih čvorova ili u kojima oni nisu u potpunosti odvojeni od ostatka prostorije u suprotnosti je sa standardima i  ponižavajuće. Slijedom navedenog dane su preporuke Ministarstvu pravosuđa da uvjete smještaja u svim kaznenim tijelima prilagodi zakonskim i međunarodnim standardima, da izradi prijedlog novog Zakona o izvršavanju kazne zatvora, zatim o izvršavanju istražnog zatvora te da izradi plan borbe protiv međuzatvoreničkog nasilja.

U raspravi je istaknuto da se izvješća o radu pučke pravobraniteljice raspravljaju s vremenskim odmakom, iako su sadržajni dokumenti čije su preporuke u velikom dijelu implementirane, predloženo je da se sva tri izvješća prime na znanje.
Drugi prijedlog koji je iznesen temelji se na zahtjevu redovite rasprave o izvješću u godini podnošenja, jer se u protivnom šalje loša poruka javnopravnim i drugim tijelima o postupanju, kako se građanima kroz pritužbe pučkoj pravobraniteljici osigurava pomoć u ostvarivanju određenih prava, predloženo je da sva tri izvješća prihvate.  

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa 6 (šest) glasova „za“ i 2 (dva) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu prima se na znanje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić