HZJZ u Saboru predstavio rezultate analize lokalno uzgojene hrane u Gospiću: Lički krumpir i kupus su sigurni za konzumaciju

53. tematska sjednica Odbora za poljoprivredu
Autor: Hrvatski sabor

Zagreb - Zbog izražene zabrinutosti o mogućoj izloženosti poljoprivrednih proizvoda i hrane onečišćenju povezanom s ilegalnim odlaganjem otpada na području Grada Gospića, Odbor za poljoprivredu održao je u srijedu tematsku sjednicu na kojoj su predstavljeni rezultati uzorkovanja hrane i poljoprivrednih proizvoda s područja Gospića.

–Sasvim je razumljivo i opravdano da su građani i poljoprivrednici zabrinuti za tlo, vodu i hranu koju proizvode i konzumiraju. Imaju pravo tražiti odgovore i pouzdane analize. I tu zabrinutost razumijemo jer smo i mi zabrinuti, no zabrinutost ne smije biti sinonimom za iznošenje neistina i širenje neutemeljenih tvrdnji. Etiketiranje Like narušava povjerenje potrošača i ugled proizvoda te nanosi štetu ljudima koji pošteno rade i žive od poljoprivrede. Poljoprivrednici ne smiju snositi posljedice nezakonitog odlaganja otpada, a još manje zbog neutemeljenih generalizacija o njihovim proizvodima, uvodno je iznijela predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, koja je potom upoznala sudionike tematske sjednice na dopis Udruge proizvođača ličkog krumpira koja upozorava na učestalo povezivanje Ličkog krumpira s nezakonitim odlaganjem otpada, na narušeno povjerenje u taj proizvod i na dodatni financijski teret za proizvođače. Prema navodima Udruge, proizvođači su o vlastitom trošku proveli analize koje su pokazale da njihov krumpir nije zagađen i da je siguran za konzumaciju.

–Zbog toga je važno da danas jasno razlikujemo ono što je stručno utvrđeno od neutemeljenih tvrdnji. Naš je cilj dati podršku poljoprivrednicima koji trpe štetu, odgovoriti na opravdanu zabrinutost potrošača i osigurati da se o sigurnosti hrane govori na temelju provjerenih činjenica, naglasila je Petir.

Izvješće HZJZ-a o uzorkovanju i analizi lokalno uzgojene hrane na gospićkom području sažela je državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš, rekavši da su prikupljena 32 uzorka s 13 lokacija, obuhvativši 15 skupina proizvoda. Metale i metaloide analizirao je nacionalni referentni laboratorij HZJZ-a, a PFAS spojeve referentni laboratorij Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane u Innsbrucku. Rezultati ne upućuju na opću kontaminaciju lokalno uzgojene hrane, a nisu utvrđena niti prekoračenja dopuštenih vrijednosti olova i nikla. Kadmij je pronađen samo u jednom uzorku aronije, što se, međutim, ne može dovesti u vezu s odlagalištem otpada u Gospić, kazala je Bubaš i dodala kako PFAS spojevi nisu pronađeni u uzorcima vode za piće iz javne vodoopskrbe te ne ukazuju na to da bi bila nesigurna za piće. Zabilježena je, međutim, povećana koncentracija PFAS spojeva u izvorima nizvodno od spornog odlagališta otpada, što je signal da se onečišćenje kreće kroz okoliš i da postoji rizik za zdravlje kumulativnom izloženošću kroz godine, naglasila je Bubaš. –Prema dosadašnjim rezultatima zaključak je nalaza da su hrana i voda sigurni te da situacija zahtijeva trajni i pojačani nadzor, navela je Bubaš.

HZJZ nastavit će sezonalno uzorkovati hranu s tog područja radi analize, kao i pojačani monitoring te predlaže da se prate i proizvodi životinjskog porijekla i stočna hrana. HZJZ usto se zalaže za ustanovljenje zajedničkog, javno dostupnog registra rezultata svih uključenih institucija. Razmatra se i ciljani biohumani monitoring odnosno mjerenje PFAS spojeva i metala u urinu stanovnika koji koriste vlastite bunare i hranu iz vlastitog uzgoja. –Sektor zdravstva neće davati umirujuće poruke bez podataka niti ćemo širiti strah bez dokaza, zaključila je svoje izlaganje državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš. Pritom će ministarstvo pratiti preporuke i metodologije europskih i svjetskih agencija i na tome temeljiti svoje zaključke, a sukladno kojima će postupati u svom radu.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak detaljnije je pojasnio postupak uzorkovanja i analize hrane, rekavši kako je provedeni istraživački monitoring na gospićkom području započet već u veljači nakon prve informacije o tome da je opasni otpad odlagan u neposrednoj blizini Gospića. Od tada se provode uzorkovanja i analize hrane i vode za ljudsku potrošnju. Kako u neposrednoj blizini spornog odlagališta  nema organizirane proizvodnje hrane, nego isključivo uzgoja za vlastite potrebe, uzeta su 32 uzorka, od prvobitno planiranih 60 uzoraka (30 uzoraka do 300 metara udaljenosti od odlagališta i 30 uzoraka do 1000 metara udaljenosti od odlagališta). Šest uzoraka je u konačnici uzeto u privatnim vrtovima i povrtnjacima u neposrednoj blizini odlagališta do 300 metara, a ostalih 26 na udaljenosti do kruga od 1000 metara od odlagališta. Među uzetim uzorcima su rajčica, krumpir, šljiva, jabuka, tikva, luk, kupus, cikla, žito, mrkva, kruška, aronija, paprika, krastavac i tikvica. Niti u jednom uzorku, izuzev jednog uzorka aronije u kojemu je pronađen povišeni kadmij, nisu pronađene povišene koncentracije metala.   –Poznato je da se upravo u krškim krajevima kadmij u tlu veže uz vapnenac, a aronija je biljka koja navlači metale, rekao je Capak. Devet uzoraka hrane za tržište s OPG-ova uzela je, pak, inspekcija DIRH-a. Javno je objavljeno da su svi ti uzorci bili zdravstveno ispravni. –To nam govori da nema opće kontaminacije okoliša niti poljoprivrednih proizvoda, ponovio je Capak, rekavši kako će HZJZ ponoviti uzorkovanje i analizu kroz idućih šest mjeseci.

–Dodatna ispitivanja ministarstva nastavit će se tamo gdje su potrebna, dopunio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo nakon što je izvijestio o aktivnostima i sastancima ministra Davida Vlajčića s lokalnim poljoprivrednicima na gospićkom području u neposrednoj blizini spornog odlagališta. Na području Gospića djeluje 1350 poljoprivrednih gospodarstava na oko 10,5 tisuća hektara zemlje. –Zato moramo biti posebno oprezni kada govorimo o sigurnosti hrane i poljoprivrednoj proizvodnji na tom području, moramo se držati činjenica i rezultata stručnih analiza, upozorio je Beljo i dodao kako su rezultati analizirane, lokalno proizvedene hrane ohrabrujući. Zaključno je apelirao na to da se obustavi širenje dezinformacija kako bi se spriječila dugoročna šteta za ličku poljoprivrednu proizvodnju.

Zastupnik i član saborskog Odbora za poljoprivredu Stipan Šašlin smatra da su lokalni poljoprivrednici i turizam pretrpjeli štetu zbog dezinformacija SDP-a, Mosta i stranke Možemo plasiranih u javnost s ciljem rušenja aktualne Vlade, postavljajući pitanje odgovornosti za nadoknadu štete.

Zastupnik Mate Vukušić, također član Odbora za poljoprivredu, referirao se u kontekstu spornog odlagalište otpada u Gospiću, pak, na rezultate istraživanja koje je proveo zagrebački Geotehnički fakultet po nalogu USKOK-a, a koji je utvrdio da su koncentracije određenih metala, preciznije bakra, olova i antimona u tlu, višestruko više od dopuštenih za poljoprivrednu proizvodnju. Vještaci s Geotehničkog fakulteta navode da je zbog uklanjanja biljnog pokrova i kemijskog opterećenja došlo do nepovratnog uništenja staništa na oko 17,8 tisuća četvornih metara u neposrednoj blizini odlagališta. Vukušić je usto zatražio komentar o jednom europskom nalazu o PFAS-u u podzemnim vodama nizvodno od Gospića te u krvi kod 7 osoba, od kojih 5 osoba iz Gospića. –Zbog prisutnosti PFAS spojeva u kozmetičkim proizvodima te plastičnim posudama za dostavu hrane i napitaka, poput kave, izloženost takvim spojevima se ne može spriječiti, zbog čega je potrebno uspostaviti dobre metodologije istraživanja i praćenja kako bi se donosili ispravni zaključci i spriječila daljnja šteta uslijed pogrešne percepcije javnosti, odgovorila je Bubaš koja je potvrdila da Ministarstvo zdravstva i HZJZ u pogledu PFAS spojeva prate istraživanja i nalaze Europske agencije za sigurnost hrane. Krunoslav Capak iznio je usto podatak kako se istraživanje PFAS-a u krvi u Hrvatskoj još ne provodi, a da se istraživanje PFAS-a u vodi provodi tek od početka 2026. godine.

Članica Odbora za poljoprivredu Dubravka Lipovac Pehar predložila je, među ostalim, da se analize tla i pitke vode te podzemnih voda provode i nakon sanacije odlagališta.

Josip Đakić, član Odbora za poljoprivredu, smatra da temeljem izvješća HZJZ-a nema mjesta uzbunjivanju javnosti i turista o „trovanju“ potrošača ličkih proizvoda. –Tko si može dozvoliti da bez ikakvih pravih argumenata širi takve dezinformacije, što je uostalom opisano kao kazneno djelo. Kad se radi o političarima, tu je riječ o skupljanju jeftinih političkih bodova, a ne stručno utemeljenim nalazima, ustvrdio je Đakić.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir predložila je da se uspostavi koordinacija HZJZ-a i Državnog inspektorata (DIRH) te odmah proširi istraživanje na životinjske proizvode – meso, mlijeko, jaja i stočne hrane te med, koji nisu uključeni u dosadašnju analizu HZJZ-a i da se potom kroz šest mjeseci provede ponovljena ukupna analiza na širem području, a kako poljoprivredni proizvođači svih kategorija na zahtjev tržišta ne bi morali sami naručivati i plaćati relevantne analize prije nego što svoje proizvode mogu plasirati na tržište. S prijedlogom se složio i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Petir je usto postavila pitanje daljnjeg postupanja u pogledu uzorka aronije, u kojemu je pronađena povišena vrijednost kadmija, te pitanje rješavanja financijske i reputacijske štete koju trpe proizvođači hrane s područja Like. –Što je sada konkretno potrebno napraviti da potrošači povrate svoje povjerenje u ličke proizvode, upitala je Petir. 

–Potrebno je iskoristiti sve kanale komunikacije kako bi se otklonila nepravedno nametnuta stigma, jer lički krumpir i kupus su zdravi, ustvrdila je državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš, dodavši kako se slaže s proširenjem istraživanja na životinjske proizvode kako bi se potvrdilo da su i oni sigurni za konzumaciju i kako bi se umirili strahovi potrošača.

Alen Zorić, član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza iz Ličko-senjske županije, izrazio je zabrinutost pčelara zbog nezakonitog odlaganja otpada na gospićkom području, naglasivši važnost pravovremenog i transparentnog izvještavanja javnosti o nalazima istraživanja kako bi se spriječile dezinformacije koje nanose štetu cijenjenim pčelarskim proizvodima s tog područja.

Bariša Dejanović, predsjednik Udruge uzgajivača buše, koja broji više od 500 uzgajivača, od čega oko 250 uzgajivača s oko 5500 grla na području Like, istaknuo je kako je buša kao jedna od tri zaštićene pasmine u Hrvatskoj simbol čiste, ekološke proizvodnje. –Uzgajivači ove vrste uložili su ogroman trud i sredstva u opstanak ove vrste te su ujedno jamac opstanka života u Lici. Moramo spriječiti reputacijsku i financijsku štetu, stoga tražimo zaštitu poljoprivrednih proizvođača i zdravlja potrošača. Pritom insistiramo na apsolutnoj istini i institucionalnoj zaštiti reputacije te kontinuiranim analizama. Ne može poljoprivrednik odgovarati zbog kriminala, tvrdi Dejanović koji je predložio izdavanje službenih certifikata za zdravstveno ispravne proizvode kako bi se proizvođači zaštitili. –Na taj način će se vratiti i povjerenje građana, smatra predsjednik Udruge uzgajivača buše koji je također zatražio mogućnost oštećenih poljoprivrednika da bez sankcija mogu napustiti svoju djelatnost sa 1. siječnjem 2027., osnivanje posebnog intervencijskog fonda za obeštećenje poljoprivrednika, sredstva za koji bi se izdvojila iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te iznos naknade u iznosu od 200 eura po grlu te 100 eura po hektaru oranice. –Bit ovih prijedloga je opstanak života na selu, jer Liku moramo ostaviti čistu svojim potomcima te usto tražimo oštro kažnjavanje kriminalaca, zaključio je Dejanović.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević zatražio je objektivno informiranje znanstveno i stručno utemeljenim podacima, kako bi se otklonila svaka sumnja u ispravnost podataka, ne samo iz perspektive poljoprivrede nego i iz perspektive turizma. –Što se tiče sigurnosti hrane, možemo imati potpuno povjerenje u naš sustav, jer je Hrvatska po tom pitanju u vrhu Europe i svijeta, zaključio je Kovačević.

Ante Franić, predsjednik Odbora za područja s prirodnim ograničenjima u poljoprivredi Hrvatske poljoprivredne komore, smatra da je i Gospiću i cijeloj Ličko-senjskoj županiji napravljena reputacijska šteta koja se ne može riješiti bez uklanjanja „smeća“ s tog područja, skrenuvši pozornost i na nedavnu informaciju u javnosti o povišenim vrijednostima radioaktivnog stroncija 7,5 kilometara od spornog odlagališta u Gospiću. –Zbog krša se Lika nalazi na poljoprivredno vrlo specifičnom području koje zahtijeva posebnu pozornost države. Pošaljite nam nekoga da napravi stručnu analizu tog stroncija i molimo politiku da se uozbilji, zaključio je svoje izlaganje Franjić.

–Što se tiče stroncija, Institut za medicinska istraživanja provodi monitoring radioaktivnog zračenja te je 2024. i 2025. stvarno zabilježena prisutnost stroncija, no ona je znatno niža nego je bila prilikom prethodnog mjerenja 2004. godine na istoj lokaciji. Stroncij je umjetni radioaktivni element koji nastaje raspadom urana i onečišćenje u okolišu je posljedica testiranja nuklearnih bombi i černobilske nesreće te se prati njegov poluraspad koji je spor, a informacija o stronciju iskorištena je u kontekstu odlagališta otpada u Lici kako bi se dodatno uznemirila javnost, pojasnio je Capak.

Vladimir Bais, predsjednik Ceha za poljoprivredu Hrvatske obrtničke komore, apelira na podršku i pomoć poljoprivrednicima kojima prijeti nemogućnost opstanka. –Prijeti nam pojava sive i crne ekonomije odnosno dampinških cijena. Već sada se pojavljuju prekupci i nakupci, zbog čega je potrebno hitno reagirati, bez odugovlačenja, kazao je Bais.

Predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić smatra da je potrebno poduzeti daleko snažnije mjere kako bi se vratilo povjerenje koje nije bez razloga uništeno, tražeći od ministarstva i HZJZ-a da se objavi program zaštite ličko-senjskih poljoprivrednika odnosno program pojačanog monitoringa te kontinuirano dokazivanje zdravstvene ispravnosti proizvoda od strane nadležnih institucija, a ne samih poljoprivrednika koji nisu doveli do ove situacije. Radojčić usto apelira na što bržu sanaciju odlagališta te da se  poljoprivrednicima odmah pruži potrebna pomoć. Stipan Šašlin replicirao je da se otpad odvozi i da će odlagalište biti sanirano u planiranim rokovima. –Štete nema, osim reputacijske za koju je odgovorna oporba, odgovorio je Šašlin.

–Država treba riješiti problem odmah i obeštetiti poljoprivrednike, replicirao je pak zastupnik Mate Vukušić.

Upozorivši na potrebu razumijevanja specifičnosti nadležnosti državnih institucija, državna tajnica iz Ministarstva zdravstva Marija Bubaš zaključno je ponovila da će se uzorkovanje poljoprivrednih proizvoda nastaviti kontinuirano, za što je na sudjelovanje pozvala i lokalne proizvođače, a Krunoslav Capak potvrdio je da će HZJZ i nadalje provoditi aktivnosti iz svog djelokruga rada u suradnji sa svim nadležnim institucijama s ciljem zaštite javnog zdravlja.

Državni tajnik iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo istaknuo je zaključno da će Centar za sigurnost hrane svakodnevno biti na raspolaganju svim ličkim proizvođačima i da ministarstvo i Vlada, u slučaju bilo kakvih komplikacija na terenu, neće dopustiti da se poljoprivrednici snalaze sami.

Marijana Petir izvijestila je sudionike tematske sjednice da će saborski Odbor za poljoprivredu donijeti svoje preporuke za daljnje postupanje nadležnih ministarstava i HZJZ-a.

 

Izvješće HZJZ-a o provedbi uzorkovanja i analize lokalno uzgojene hrane - Gospić