
Zagreb - Na zajedničkoj tematskoj sjednici pet saborskih odbora, održanoj u utorak, raspravljalo se o tijeku pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Europske unije za razdoblje 2028.–2034., hrvatskim pregovaračkim stajalištima te financiranju kohezije, poljoprivrede, ribarstva, zaštite okoliša i konkurentnosti. Među ključnim pitanjima izdvojili su se financiranje poljoprivredne i kohezijske politike, rokovi za korištenje sredstava te pristup budućem Europskom fondu za konkurentnost.
Sjednicu su održali odbori za europske poslove, financije i državni proračun, zaštitu okoliša i prirode, poljoprivredu te regionalni razvoj i fondove Europske unije. Sjednicom je predsjedala predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš, a sudjelovali su predstavnici nadležnih ministarstava, zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske obrtničke komore, predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i drugi zainteresirani sudionici.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić izvijestila je da pregovori ulaze u završnu političku fazu. Pojasnila je da predsjednik Europskog vijeća António Costa vodi bilateralne razgovore s državama članicama, te da se nova verzija pregovaračke kutije očekuje se krajem studenoga. - Cilj je postići dogovor do kraja 2026. kako bi se novi VFO mogao primjenjivati od početka 2028. , kazala je državna tajnica. Podsjetila je da se Hrvatska nalazi u skupini država članica „Prijatelji kohezije“ koja se zalaže za dostatno financiranje kohezijske i drugih temeljnih politika EU-a.
Prema prijedlogu irskog predsjedništva, ukupni bi proračun bio oko osam posto manji od početnog prijedloga Komisije, a Metelko-Zgombić ocijenila je da bi i u takvom okviru Hrvatska mogla postići zadovoljavajući ishod. Kazala je kako početni prijedlog Komisije iznosi 1,98 bilijuna eura, od čega je 168 milijardi eura u tekućim cijenama predviđeno za otplatu glavnice i kamata na dug. Od novosti ovoga proračuna, Metelko-Zgombić navela je i da EK predlaže četiri proračunska naslova umjesto dosadašnjih sedam, a sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku programirala bi se kroz jedinstveni nacionalni i regionalni partnerski plan svake države članice.
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić istaknuo je da Hrvatska želi očuvati nacionalnu omotnicu iz početnog prijedloga Komisije i osigurati provedbena pravila koja ostavljaju dovoljno vremena za velike projekte. U raspravi je naglašeno da je pravilo N+1 neprihvatljivo za Hrvatsku te da će ustrajati na pravilu N+3, dok bi N+2 bio prihvatljiv kompromis. Kazao je da Hrvatska traži i smanjenje udjela sredstava namijenjenih fleksibilnosti s 25 na 10 do 15 posto, povoljnije stope sufinanciranja za regije i postupniju raspodjelu godišnjih iznosa. Mikulić je naglasio da hrvatski partnerski plan treba oblikovati s lokalnim zajednicama i civilnim društvom, uvažavajući potrebe županijskih središta, otoka i potpomognutih područja.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo istaknuo je prehrambenu sigurnost kao prioritet te potrebu očuvanja sredstava za izravne potpore. Upozorio je i na predloženo povećanje nacionalnog sufinanciranja s 20 na 30 posto za određene intervencije. U raspravi je istaknuta potreba za namjenski zaštićenim sredstvima za poljoprivredu i ribarstvo radi predvidljivog financiranja i dugoročnih ulaganja. Upozoreno je na predloženo smanjenje sredstava za ribarstvo te je otvoreno pitanje financiranja održavanja ribarske flote.
Ravnateljica Uprave u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Anamarija Šopron Bognar istaknula je da novi VFO otvara prostor za bolje povezana zelena ulaganja, uz rizik smanjenja namjenskih sredstava za zaštitu okoliša. Založila se za ugradnju klimatskih i okolišnih ciljeva u relevantne programe. U raspravi je otvoreno i pitanje učinka predloženog vlastitog prihoda EU-a povezanog s neprikupljenim elektroničkim otpadom. Istaknuto je da procjena učinka na hrvatski proračun i okolišnu politiku ovisi o konačnom iznosu.
Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler najavio je da se u siječnju 2027. očekuje plenarna rasprava o prijedlogu uredbe o nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima, nakon koje bi trebali uslijediti pregovori s Vijećem. Među prijedlozima izdvojio je dulje rokove za korištenje sredstava, očuvanje nacionalnih omotnica, uključivanje regionalnih dionika i povoljnije sufinanciranje za područja s posebnim razvojnim izazovima, poput otoka.
Zamjenica glavne državne rizničarke Dubravka Flinta zauzela se za ravnopravniji pristup sredstvima za konkurentnost i manju koncentraciju sredstava u najvećim državama članicama.
Sudionici su u također istaknuli potrebu za jačanjem kapaciteta poduzeća, visokih učilišta i istraživačkih instituta te za ulaganjima u inovacije, umjetnu inteligenciju i vještine. Predstavnici poslodavaca i obrtnika naglasili su važnost pristupa budućem Europskom fondu za konkurentnost za prijavitelje iz manjih država članica te prepoznavanja obrtnika i mikropoduzetnika kao posebne ciljne skupine. Predstavnici ministarstava složni su da povezivanje reformi i ulaganja može poduprijeti preobrazbu gospodarstva.


