.png)
Zagreb – Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir održala je u utorak predavanje „Mladi poljoprivrednici u EU-u” na 5. jubilarnoj Agro-StartUp konferenciji koja se održava na zagrebačkom Agronomskom fakultetu.
Petir je rekla kako se poljoprivrednici mlađi od 40 godina nalaze na čelu samo 11 posto svih poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji te da EU, kako bi potaknula generacijsku obnovu, mladim poljoprivrednicima pruža pomoć pri pokretanju poslovanja bespovratnim sredstvima za novoosnovana poduzeća, potporom dohotku i mogućnostima kao što je dodatno osposobljavanje.
- Nacionalna tijela su do sada trebala za plaćanja za mlade poljoprivrednike izdvojiti do 2 posto svojih ukupnih sredstava namijenjenih potpori dohotku, a iz mjera ruralnog razvoja mladi su poljoprivrednici mogli dobiti do 50 000 eura za pokretanje poljoprivrednog poslovanja, rekla je Petir. Upozorila je također da je Izvješće Revizorskog suda Europske unije iz 2017. godine pokazalo da, unatoč vrlo izdašnim financijskim izdvajanjima za mlade poljoprivrednike, nema značajnijih pokazatelja da su europska sredstva pomogla generacijskoj obnovi te je, kako je istaknula, od 2005. do 2013. godine nestalo milijun mladih poljoprivrednika.
Petir je rekla da su prepreke koje stoje na putu mladim osobama koje se žele baviti poljoprivredom vezane uz pristup zemljištu, kapitalu, znanju, dostatnom i stabilnom dohotku te osnovnoj infrastrukturi i uslugama u ruralnim područjima. Podsjetila je kako Rezolucija Europskog parlamenta o „Strategiji od polja do stola”, koja je usvojena prošlog tjedna, naglašava važnost promicanja osposobljavanja mladih poljoprivrednika i poduzetnika u održivom uzgoju i prehrambenim sustavima i ističe ključnu ulogu koju će mladi poljoprivrednici imati u ostvarenju prijelaza na održivu poljoprivredu i u postizanju ciljeva Strategije.
- Zajednička poljoprivredna politika bi trebala pružiti bolju potporu mladim i novim poljoprivrednicima u smislu prihoda, generacijske obnove, osposobljavanja, zapošljavanja mladih, poduzetništva i digitalizacije, osobito u rubnim i vrlo rijetko naseljenim područjima, kako bi se stvorio prostor za uključivanje i zadržavanje mladih ljudi u poljoprivredi, s obzirom na to da će oni vjerojatno biti prvi usvojitelji novih i održivijih poljoprivrednih metoda, a što treba pripomoći ciljevima EU-a da do 2050. godine postane prvi klimatski neutralni kontinent, naglasila je Petir. Isto tako je podsjetila kako nova Zajednička poljoprivredna politika za razdoblje 2023.-2029. godine predviđa da države članice moraju dati najmanje 3 posto izravnih plaćanja poljoprivrednicima mlađim od 40 godina kako bi doprinijele generacijskoj obnovi. Rekla je i kako se iznos potpore za pokretanje poljoprivrednog posla za mladog poljoprivrednika penje sa dosadašnjih 50 000 na 100 000 eura u drugom stupu ZPP-a.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu je navela kako su u preporukama Europske komisije Hrvatskoj za izradu Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a mali i mladi poljoprivrednici prepoznati kao glavni čimbenici procesa konsolidacije hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Također je naglasila i kako je udio mladih poljoprivrednika, koji su nositelji poljoprivrednog gospodarstva u ukupnom broju poljoprivrednih gospodarstava 2019. godine u Hrvatskoj, bio 12,7 posto, a prijedlog Strategije poljoprivrede do 2030. godine predviđa da udio mladih poljoprivrednika trebamo povećati na 20 posto.
Petir smatra da je puno posla pred nama jer se Hrvatska nalazi na 20. mjestu među državama članicama EU-a prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije za 2020. godine, a prema njezinim riječima, Komisija upozorava da je udio mladih hrvatskih poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem i dalje za 52 posto ispod prosjeka EU-a.
- Mladim hrvatskim poljoprivrednicima potrebna je odgovarajuća podrška dovoljnog broja edukatora i savjetnika iz javnog i privatnog sektora što je sa sadašnjim kapacitetom 1 savjetnika na 585 gospodarstava nemoguće ostvariti, rekla je Petir.
U nastavku predavanja je istaknula kako je Agro-StartUp konferencija s temom o mladim poljoprivrednicima u EU-u prilika da upravo oni adresiraju svoje potrebe i da u procesu „odozdo prema gore“ preispitaju i sukreiraju nacionalne i europske politike prema ruralnim područjima te kazala kako se to poklapa i s namjerom Dugoročne vizije za ruralna područja EU-a i uvođenjem mehanizma kojim će se politike EU-a preispitivati iz ruralne perspektive. Kao hrvatska europarlamentarka, Marijana Petir je nekoliko godina za redom bila ambasadorica za izbor najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika te je predstavljala njihove kreativne, održive i inovativne projekte u EU-u.
- Hrvatsko selo ne može opstati bez mladih poljoprivrednika. Oni su most koji spaja našu bogatu baštinu, tradiciju i običaje, što uključuje i znanje o tradicionalnoj proizvodnji hrane ali i našem identitetu, sa budućnošću, znanjem i održivim tehnologijama, jer od toga uzimaju ono dobro i ponovo je, na suvremen i inovativan način vraćaju u život, zaključila je Petir.