Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu

Izvješće Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 616

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 11. travnja 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 616, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. veljače 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim prijedlogom Udruženja autoškola Hrvatske gospodarske komore na predmetni akt.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je predloženi Zakon usklađen s odredbama dviju direktiva Europske Unije. Osim toga, zbog usklađivanja i ujednačavanja visine i težine prekršajno pravnih sankcija za najteže prekršaje kojima vozači ne poštuju prometne propise, a u kojima, zbog učestalog nepoštivanja nastaju najteže posljedice, predloženo je znatno povećanje prekršajnih sankcija i njihovo usklađivanje s težinom nastalih posljedica u prometnim nesrećama. Takva mjera ima za cilj povećanje svijesti svih sudionika u prometu o nužnosti poštivanja prometnih propisa i prihvaćanja pravilnog ponašanja u prometu radi smanjenja broja najtežih prekršaja koji izravno dovode u opasnost vozače i druge sudionike u prometu.

Propisivanjem broja negativnih prekršajnih bodova za pojedine prekršaje omogućena je brza i učinkovita identifikacija vozača i sudionika u prometu koji ponavljaju najteže prekršaje. Međutim, ukoliko sustavno nastave s nepoštivanjem prometnih propisa primijenit će se sankcija ukidanja vozačke dozvole, a koja ima za posljedicu obvezu ponovnog polaganja vozačkog ispita. Također, vozačima koji uporno ponavljaju najteže prekršaje predviđa se i mjera privremenog oduzimanja vozila. Uvodi se mogućnost kažnjavanja vozača koji namjerno prolaze na znak crvenog svjetla na semaforu. Ovim Prijedlogom zakona propisuje se novčana kazna za prekršaj nepoštivanja sigurnosnog razmaka između vozila na autocesti. 

Također uvodi se obveza snimanja audio i vizualnim uređajima ispita iz nastavnog predmeta Upravljanje vozilom što će povećati transparentnost i kvalitetu procesa polaganja vozačkog ispita, analizu i evaluaciju istoga od strane nadležnih tijela nadzora te u konačnici pridonijeti ujednačavanju provedbe vozačkog ispita.

Predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture istaknuo je da je Ministarstvo suglasno s izmjenom članka 4., kojom se mijenja nadležnost za donošenje pravilnika o znaku pristupačnosti za osobe s invaliditetom te će novi pravilnik, koji je u izradi, pridonijeti boljem uređenju ovog područja. 

U raspravi koja je uslijedila rečeno je da se prijedlog Udruženja autoškola HGK odnosi na odredbe zakona čije izmjene dijelom nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona. Obzirom na to da je predlagatelj već prilikom javne rasprave upoznat s navedenim prijedlogom, dana je sugestija predlagatelju da još jednom razmotri prijedlog Udruženja uzimajući u obzir sve aspekte navedene problematike.

Tijekom rasprave predlagatelj je istaknuo da cestovni promet oduzima previše života. Prošle godine na našim je cestama život izgubilo 316 osoba. Prema Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa, cilj je do 2020. smanjiti godišnji broj poginulih na 213. Obzirom na činjenicu da je Republika Hrvatska četvrta po broju smrtno stradalih u odnosu na prosjek država Europske unije, odnosno 77 stradalih na milijun stanovnika, dok je europski prosjek 49 osoba, potrebno je uvesti rigoroznije kazne za najteže prometne prijestupe i najteže prekršitelje, pogotovo recidiviste koji ponavljaju najopasnije prometne prekršaje.

U raspravi je izražena bojazan, iako je cilj, odnosno namjera predlagatelja dobra, da je moguće da će značajno povećanje novčanih kazni i represivnih mjera u konačnici utjecati na nečiju egzistenciju, ukoliko mu je vezana za vozilo, a ono se primjerice oduzme. S tim u vezi postavljen je upit o postojanju statističkih pokazatelja koji ukazuju na korelaciju između represivnijih kazni i smanjenja broja prometnih prekršaja, jer kako je naglašeno, moramo biti sigurni da će predložene mjere opravdati intenciju prijedloga Zakona. U odgovoru predlagatelj je istaknuo da je teško predvidjeti izravnu korelaciju, ali kažnjavanje određenih prekršaja je do sada pokazalo da dovodi do poželjnijeg ponašanja u prometu. Isto tako je rečeno da su kazne najviše povećane kod teških djela, jer dovode do najnepoželjnijih ishoda, čime je naglasak dan na recidiviste, što je intencija ovoga prijedloga Zakona, a to je  onemogućiti počinitelje najtežih kaznenih djela.

Iako su predložene kaznene mjere prije svega usmjerene na one koji učestalo i drastično krše prometne propise, odnosno recidiviste, tijekom rasprave izražena je sumnja da se visokim kaznama može utjecati na ponašanje svih sudionika u prometu. U više navrata naglašeno je da je primjerenije raditi na prevenciji. Također smatraju da bi rana i sustavna edukacija u smjeru razvijanja prometne kulture dugoročno više doprinijela sigurnosti prometa na cestama, počevši još od predškolskih, preko osnovnih, srednjoškolskih ustanova do autoškola, uz permanentno senzibiliziranje javnosti putem medija. 

S tim u vezi, raspravljano je o visokom broju smrtno stradalih vozača motocikla i mopeda te njihovim čestim grubim kršenjem prometnih propisa kojim ugrožavaju sigurnost svih sudionika u prometu. Također je rečeno da je premali broj policijskih službenika na cestama.

Pozitivnim je ocijenjena mogućnost provjere broja negativnih prekršajnih bodova, zaštitnih mjera, te valjanosti vozačke dozvole putem web stranica ministarstva nadležnog za unutarnje poslove jer će omogućiti uvid vlasnicima prijevozničkih poduzeća, renta car agencijama i svim drugim poslovnim subjektima, koji daju vozilo na upravljanje nekoj osobi.

U daljnjoj raspravi istaknut je problem ne spuštanja rampe na pružnim prijelazima tijekom vikenda.
U raspravi je još zatraženo od predlagatelja da razmotri prijedlog kojim bi se u svrhu prevencije, uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva, jedinicama lokalne samouprave koje to žele, omogućilo da u naseljima postavljene kamere, služe i u svrhu ovoga Zakona. Ovakvim proširenjem nadležnosti lokalna samouprava bi dodatno prihodovala, a isto tako   pojačale bi se mjere nadzora što bi djelovalo preventivno. Također bi se odgovornost za stanje sigurnosti djelomično prenijela i na jedinice lokalne samouprave što bi doprinijelo i većoj sigurnosti prometa na cestama.

Zaključno je većina članova Odbora podržala predloženi Zakon. Dok su mišljenja podijeljena oko povećanog iznosa novčanih kazni, iskazana je suglasnost o potrebi rigoroznijeg kažnjavanja recidivista u prometu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ”za” i 1 “suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić