Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 10. lipnja 2026. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 283, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2026. godine.
Odbor je predmetni akt u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom u hrvatski pravni sustav prenose Direktiva (EU) 2024/2853 o odgovornosti za neispravne proizvode i Direktiva (EU) 2024/1799 o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe. Većina odredbi Direktive (EU) 2024/1799 bit će prenesena kroz izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača, a njezini glavni ciljevi su postizanje visoke razine zaštite potrošača i poticanje kružnosti gospodarstva, odnosno poticanje potrošača da se odluče za popravak robe u slučaju materijalnog nedostatka stvari. Slijedom navedenog, ovim zakonskim prijedlogom predlaže se rok odgovornosti prodavatelja produljiti za 12 mjeseci, a uvodi se i nova obveza obavješćivanja potrošača o pravu izbora između popravka i zamjene, te o produljenju roka odgovornosti. Nadalje, prodavatelj će moći potrošaču ponuditi zamjenski proizvod, a popravak treba provesti u razumnom roku.
Direktiva (EU) 2024/2853 ima za cilj osiguranje visoke razine zaštite potrošača. S obzirom na veću važnost softvera, koji je postao i samostalan proizvod, zakonske odredbe o odgovornosti za neispravan proizvod mijenjaju se na način da će se primjenjivati i na odgovornost proizvođača sustava umjetne inteligencije (AI). S obzirom na sve veću dostupnost proizvoda koji su proizvedeni izvan Europske unije i radi izbjegavanja poteškoća oštećenim stranama u ostvarivanju njihovih potraživanja, omogućuje se tražiti naknadu od proizvođača, ali i drugih strana, poput uvoznika, zastupnika proizvođača, pružatelja usluga ispunjavanja narudžbi, dobavljača i pružatelja online platformi. Dorađuju se i odredbe o otkrivanju dokaza i teretu dokazivanja, kako bi se tužiteljima olakšalo podnošenje zahtjeva za naknadu štete.
Nadalje, uređuje se osnaženje ugovora kojem nedostaje potreban oblik, a radi osiguranja pravne sigurnosti izričito se propisuje da punomoć može biti izdana i u elektroničkom obliku. S obzorom da bankarska garancija predstavlja sve značajniji instrument financijske aktivnosti, formalno se izjednačava pravovaljanosti bankarskih garancija izdanih u elektroničkom i materijalnom obliku.
U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, u Konačnim prijedlogu zakona prisutne su manje jezične i nomotehničke izmjene.
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja