.png)
Poštovana potpredsjednice hrvatske Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova – gospođo Pejčinović-Burić, poštovani zastupnici u Hrvatskome saboru, poštovani gradonačelniče Grada Dubrovnika gospodine Frankoviću, poštovani uzvanici,
srdačno vas pozdravljam uime Hrvatskoga sabora i osobno. Posebno pozdravljam predsjednicu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe gospođu Liliane Maury Pasquier, zamjenicu glavnog tajnika Vijeća Europe gospođu Gabrielu Battaini-Dragoni, predsjednika Venecijanske komisije gospodina Giannia Buquicchioa te sve članove Odbora za politička pitanja i demokraciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Također, toplo pozdravljam naše kolege iz parlamenata s južne obale Mediterana.
Zadovoljstvo mi je svima poželjeti dobrodošlicu. Drago mi je da se današnja konferencija s temom suradnje između država sa „sjeverne“ i „južne“ obale Mediterana održava baš u Dubrovniku i da njome završavamo parlamentarni dio hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe. „Mediteranizam“ je, zbog zemljopisnog položaja Hrvatske i povijesno-kulturnog nasljeđa, značajna komponenta našeg identiteta. Naša šira mediteranska dimenzija, osim što je obilježena zemljopisnim položajem, obilježena je i povijesnim kontinuitetom života na Jadranu, ulogom Dubrovačke republike kroz pet stoljeća i, slijedom toga, utjecajem na gospodarski, kulturni i politički razvoj šireg mediteranskog područja.
Drago mi je da ćete se s time više upoznati u neformalnom dijelu konferencije. Upravo zbog snažne mediteranske komponente svog identiteta, Hrvatska je oduvijek težila doprinositi razvoju čvrstih veza i suradnje sa sredozemnim državama, posebno onim s južne obale Mediterana. I prije nego što smo postali članica Europske unije, pružali smo političku potporu ideji osnaživanja nekada Barcelonskog procesa, danas Unije za Mediteran, pri čemu smo se zalagali za njezino otvaranje prema svim mediteranskim zemljama. Ovdje ću spomenuti i važnu ulogu Hrvatskoga sabora u uspostavi i radu Parlamentarne skupštine Mediterana. Kada je pak riječ o Vijeću Europe, pozdravljamo prepoznavanje potrebe za suradnjom s južnim mediteranskim zemljama, njegov jedinstveni pristup te osmišljene programe kojima se želi pomoći južno-mediteranskim zemljama u osnaživanju održivog demokratskog upravljanja.
Tu posebno treba naglasiti partnerstvo s Europskom unijom i zajednički program potpore - South Programme.
Poštovane kolege,
područje Mediterana je za Europu uvijek bio strateški prioritet. Područje je to koje zbog svojeg položaja – s Mediteranskim morem u središtu i okruženjem triju kontinenata – Europom, Afrikom i Azijom – bilo oduvijek predodređeno za međusobnu suradnju. I samo značenje pojma Mediteran, koji potječe od riječi medius i terra, govori nam o njegovoj ulozi kao područja koji povezuje ova tri kontinenta i njegove narode i koji ih naprosto upućuje na dijalog i suradnju. Kao i tijekom povijesti, Mediteran i danas, zbog svog strateškog položaja u političkom, ali i u gospodarskom smislu, a posebno u svjetlu novih globalnih izazova, zaslužuje i mora imati prominentno mjesto u prioritetima europskih politika jer mir, stabilnost i sigurnost u mediteranskoj regiji od ključne su važnosti za Europu. A važne su zato jer je Europa nastala na zajedničkoj želji država i naroda da dijele i zajednički osnažuju iste vrijednosti – a to su mir i sloboda, stabilnost, demokracija, vladavina prava, zaštita ljudskih prava, gospodarski napredak i blagostanje, solidarnost, suradnja i zajedništvo.
To su vrijednosti koje su održale Europu i njezinu stabilnost više od šezdeset godina i otud dolazi potreba da Europa pruži potporu svojem susjedstvu jer je stabilna i sigurna onoliko koliko su to i zemlje u njezinom okruženju. Dugoročno, mir i stabilnost mogu se osigurati onim što je Vijeće Europe prepoznalo kao demokratsku sigurnost – osnaživanje otpornosti društava putem učinkovitog i neovisnog pravosuđa, slobode izražavanja, slobode udruživanja i snažnog civilnog društva, stabilnih demokratskih institucija, uključivog društva i demokratskog građanstva. I stoga demokratska sigurnost mora biti odgovornost koju dijele sve demokratske zemlje. Ovo su sve područja na kojima Vijeće Europe ima veliku stručnost i iskustva i koja može pružiti svim društvima na njihovom putu prema razvijenim demokracijama. U postizanju te demokratske sigurnosti, i mi na parlamentarnoj razini, možemo uvelike pridonijeti.
Mi u Hrvatskoj posebno smo veoma otvoreni za suradnju i dijeljenje svojih iskustava. Na temelju događaja iz nedavne prošlosti, Hrvatska je stekla jedinstvena iskustva povezana s demokratskom tranzicijom. Pokazali smo kako se u razmjerno kratkom razdoblju može postići put do demokratske sigurnosti i članstva u društvu najrazvijenijih država svijeta.
Procesi demokratske tranzicije, kroz koje je Hrvatska prošla, odnosno njezina politička, gospodarska i društvena preobrazba, mogu biti od koristi svima koji prolaze slične procese. Za kraj, želim da današnja konferencija sadrži otvorenu, sadržajnu, prijateljsku i partnersku razmjenu mišljenja koja će, uvjeren sam, biti dobar temelj za daljnji dijalog i suradnju s našim južnim mediteranskim partnerima.
Zahvaljujem.