Zagreb – U četvrtak je u Hrvatskom saboru održan okrugli stol na temu Vladinih antiinflacijskih mjera u organizaciji zastupnika Nine Raspudića. Na raspravi su sudjelovali ekonomisti, predstavnici poduzetnika, obrtnika i iznajmljivača koji su iz različitih perspektiva analizirali predloženi paket mjera te upozorili na moguće posljedice za građane i gospodarstvo.
Sudionici su pritom izrazili žaljenje što se pozivu nisu odazvali predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva te Ministarstva turizma i sporta, čime je izostala prilika za otvorenu raspravu s onima koji predlažu i provode mjere koje će izravno utjecati na velik broj građana.
Otvarajući skup, Nino Raspudić istaknuo je kako je rasprava organizirana zbog brojnih nejasnoća koje prate Vladin paket mjera.
–Ovaj okrugli stol organizirao sam zbog kaosa koji vlada u mjerama koje je Vlada ponudila javnosti. Radi se o paketu koji u sebi skriva i prikrivene porezne reforme i socijalne mjere, zbog čega građani teško mogu razumjeti što se zapravo predlaže i tko će na kraju snositi teret tih odluka, rekao je Raspudić.
Govoreći o ekonomskim uzrocima inflacije, dr. sc. Andrej Grubišić upozorio je kako se javna rasprava uglavnom fokusira na posljedice, dok se zanemaruju njezini temeljni uzroci.
–Ključni uzrok inflacije je pretjerana količina novca u sustavu i prevelika državna potrošnja. Umjesto novih poreznih opterećenja potrebno je smanjivati državni intervencionizam i stvarati uvjete za rast privatnog sektora, istaknuo je Grubišić, upozorivši i na kronični manjak radne snage u privatnom sektoru te rastuću ulogu države u gospodarstvu.
Na pitanje mogu li predložene mjere doista zaustaviti inflaciju osvrnula se dr. sc. Milka Rimac Bilušić, naglasivši da mnoge od njih prije svega ublažavaju posljedice inflacije, ali ne djeluju na njezine uzroke.
–Važno je razlikovati mjere koje ublažavaju posljedice inflacije od onih koje djeluju na njezine uzroke. Nije svaka mjera koja pomaže određenoj skupini građana ujedno i antiinflacijska mjera, poručila je Rimac Bilušić. Kao moguće dugoročnije odgovore izdvojila je smanjenje PDV-a na komunalne usluge te mjere koje bi pridonijele stabilizaciji tržišta nekretnina kroz poticanje dugoročnog najma.
Predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore Đurđica Mostarčić upozorila je da bi promjene u oporezivanju mogle imati neželjene posljedice za male obrtnike.
–Paušalni obrti važan su instrument suzbijanja sive ekonomije i tu ulogu ne smijemo zanemariti. U oporezivanju moramo biti konzistentni i predvidivi kako bismo obrtnicima omogućili sigurno planiranje poslovanja“, naglasila je Mostarčić, dodajući kako bi država trebala razmotriti i dodatne poticaje za zapošljavanje.
Poseban dio rasprave bio je posvećen položaju malih obiteljskih iznajmljivača. Predsjednik Udruge „Spasimo male obiteljske iznajmljivače“ Vedran Tomić upozorio je da bi nova porezna opterećenja mogla proizvesti upravo suprotan učinak od željenoga.
–U Hrvatskoj postoji velik broj neprijavljenih nekretnina za iznajmljivanje, a novi nameti dodatno guraju ljude prema radu na crno. Umjesto kažnjavanja legalnih iznajmljivača, potrebno je učinkovitije suzbijati nelegalno iznajmljivanje, rekao je Tomić.
Sličan stav iznijela je i predstavnica iznajmljivača Hana Matić, istaknuvši kako mali poduzetnici, obrtnici i iznajmljivači predstavljaju važan pokretač lokalnog gospodarstva, a pritom nisu bili uključeni u proces donošenja odluka.
–Nema dovoljno transparentnosti u donošenju odluka. Potrebno je sankcionirati nelegalne iznajmljivače, a ne dodatno opterećivati one koji posluju zakonito. U suprotnom riskiramo daljnje iseljavanje stanovništva i slabljenje lokalnih zajednica, upozorila je Matić.
Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Bruno Samardžić ocijenio je da predložene mjere ne rješavaju strukturne probleme hrvatskog gospodarstva.
–Poticanje rasta malih biznisa prava je antiinflacijska mjera. Umjesto novih opterećenja trebamo stvarati uvjete za razvoj poduzetništva, a ne gurati poduzetnike u sivu zonu i rad na crno, poručio je Samardžić.
Zaključno, Marija Selak Raspudić istaknula je kako zabrinjava činjenica da se predstavnici nadležnih ministarstava nisu odazvali pozivu na raspravu organiziranu upravo u Hrvatskom saboru.
–Smatram neprimjerenim da se nitko iz nadležnih institucija nije odazvao pozivu niti poslao svog predstavnika. Građani imaju pravo čuti argumente i postaviti pitanja o mjerama koje će utjecati na njihov životni standard. Moramo prestati penalizirati vitalne dijelove društva i početi voditi ozbiljan dijalog o gospodarskim politikama, zaključila je Selak Raspudić.
Sudionici okruglog stola složili su se kako Hrvatska treba mjere koje će istodobno štititi građane od posljedica inflacije, ali i stvarati uvjete za dugoročni gospodarski rast, razvoj poduzetništva te veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva.