Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici, održanoj 27. lipnja 2025. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine“, broj 138/06. i 25/13.), dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 5. svibnja 2025. godine.
Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 18. lipnja 2025. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2024. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske banke za obnovu i razvitak ukratko je predstavio Izvještaje. Ukupna poslovna aktivnost iznosila je preko jednu milijardu eura (1,17 mlrd. eura), s kojima je podržano gotovo 3000 projekata. Po veličini i važnosti izdvajaju se dvije poslovne aktivnosti – kreditna aktivnost i poslovi osiguranja izvoza. Kreditna aktivnosti je iznosila cca 800 milijuna eura, s kojima je podržano gotovo 2600 projekata. Govoreći o strukturi kreditne aktivnosti, 88% su bili krediti za investicije (usporedbe radi, godinu ranije udio investicijskih kredita iznosio je 65%), 12% za obrtni kapital. Kad je riječ o zastupljenosti javnog i privatnog sektora u portfelju, privatni je bio zastupljen sa 70%, a javni s 30% odobrenih kredita. Odnos izravnih kredita i kredita odobrenih preko poslovnih banaka iznosio je 60% u korist financiranja privatnog sektora, 40% putem financiranja banaka i leasing kompanija. Poslovi osiguranja izvoza iznosili su gotovo 300 milijuna eura u 2024. godini. Kroz tvrtku kćer (Hrvatsko kreditno osiguranje), podržano je, odnosno osigurano izvoznih poslova u vrijednosti od 850 milijuna eura.
Od ključnih poslovnih aktivnosti u 2024., izdvojeni su provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz koji je HBOR-u dodijeljeno 255 milijuna eura koje HBOR mora kroz određeno vrijeme i kroz nekoliko kanala alocirati u hrvatsko gospodarstvo. Od tih 255 milijuna eura, HBOR je dosad iskoristio 2/3, odnosno 180 milijuna eura, s kojim iznosom je podržano oko 1,4 milijarde eura investicija, što je osam puta više nego ranije. Također, dovršen je proces akreditacije HBOR-a pri Europskoj komisiji, kojeg je dosad uspješno završila tek nekolicina razvojnih banaka Europske unije. Ključne koristi akreditacije su da HBOR sad može s Europskom komisijom izravno pregovarati i ugovarati financijske instrumente, bez financijskih posrednika, te te financijske instrumente izravno implementirati u domaće gospodarstvo. Izdvojena su i dva financijska instrumenta EK s čijom implementacijom je započeto prošle godine; jedan se odnosi na javni, a drugi na privatni, turistički sektor. Početkom 2025. započeto je implementacijom trećeg financijskog instrumenta koji se odnosi na privatni proizvodni sektor, a do kraja ove godine namjera je započeti s implementacijom još jednog instrumenta za privatni sektor (poticanje energetske učinkovitosti poduzetnika). Ključno obilježje svih tih financijskih instrumenata je kombiniranje grantova (EU bespovratnih sredstava) s kreditima HBOR-a.
Istaknuto je i da je krajem 2024. usvojena nova strategija poslovanja za idućih pet godina. Pet je ključnih strateških ciljeva Banke: poticanje razvoja tržišta kapitala, poticanje regionalnog i društvenog razvoja, izvoz, poticanje modernih industrija te ulaganje u zelenu ekonomiju.
Također, izdvojeni su i ključni financijski pokazatelji u 2024. godini: ukupna imovina iznosila je 4 mlrd. eura, bruto krediti također 4 mlrd. eura, neto krediti 3,5 mlrd. eura, zaduženja 2,28 mlrd. eura (u odnosu na 2023. veća su za 1,65%), vlastiti kapital Banke 1,5 mlrd. eura (povećanje od 3,2%), kamatni prihodi su iznosili 123 milijuna eura (rast za 29%), neto dobit iznosila je 40 milijuna eura (rast za 34%). Prosječna kamatna stopa na kreditni portfelj Banke iznosila je 2,73%, a prosječna pasivna kamatna stopa 1,18%. Neprihodujući plasmani (NPL-ovi/„loši krediti“) iznosili su 15%, (međutim, u prvih pet mjeseci ove godine iznosili su 13%, što je najniže u zadnjih 15 godina).
Zaključno se je predsjednik Uprave HBOR-a ukratko osvrnuo i na poslovanje u ovoj godini, praćeno do kraja svibnja. Poslovna aktivnost iznosila je oko 500 milijuna eura, od toga nešto više od 400 milijuna eura odnosi se na kreditnu aktivnost, a udio investicijskih kredita u volumenu je 84 %.
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja
Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2024. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac