Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, u nastavku  12. sjednice održane 8. srpnja 2008., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2008.

Odbor je temeljem članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu zakona  raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju, predstavnica predlagatelja istaknula je da je osnovni cilj ovog zakonskog prijedloga pojednostavljenje postupaka javne nabave, snižavanje troškova postupka uz poštivanje temeljnih načela javne nabave, kao i racionalizacija poslovanja države. Slijedom navedenog dodatno se uređuje propisivanje ugovora o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti Republike Hrvatske, ukida se obveza objavljivanja nabava izuzetih od primjene Zakona o javnoj nabavi, uvodi se  kategorija plana nabave kao nužnost, pojašnjavaju predmeti nabave i načini njihova određivanja. Sve to ima izravan učinak na određivanje procijenjene vrijednosti nabave i odabir samog postupka. Uvode se iznimke od obveznih rokova mirovanja te duži rokovi za ulaganje žalbe sukladno novoj direktivi o pravnoj zaštiti te pojašnjavaju odredbe vezane za trenutak sklapanja ugovora o javnoj nabavi i moguće posljedice odbijanja njegova potpisivanja od strane ponuditelja. Predstavnica predlagatelja izvijestila je Odbor da je putem različitih radionica, seminara, škola i sl. preko 13.800 ljudi sudjelovalo u izradi ovog zakonskog prijedloga. Posebno je naglasila potrebu recertifikacije djelatnika koji vode postupak javne nabave, a sve u cilju postizanja njihove visoke stručnosti, te pojasnila da se javna nabava širi na područje koncesija i javno-privatnog partnerstva. 

U raspravi koja je uslijedila svi sudionici su istaknuli nužnost donošenja ovoga Zakona, posebno pohvalivši obvezu edukacije djelatnika koji provode postupak javne nabave. Postavljeno je pitanje oportunosti odredbe po kojoj u postupku javne nabave ima pravo sudjelovati osoba koja ujedno sudjeluje i u izradi natječaja, odredbe  po kojoj u slučaju odustanka naručitelja, prvi po redu iza njega (u smislu natjecateljskih uvjeta) dobiva  posao, te odredbe koja propisuje poništenje natječaja.

U odgovoru, predstavnica predlagatelja pojasnila je da postoji crni registar ponuditelja, ali bi isto tako morao postojati i bijeli registar ponuditelja i naručitelja. Pretpostavke za navedeno bit će ispunjene onda kad će postojati znak jednakosti između ponuditelja i naručitelja u smislu odgovornosti i izvršavanja obveza (na pr. pravodobno plaćanje). Kad se govori o stručnoj pomoći u izradi natječaja s pravom osobe koja tu pomoć pruža za sudjelovanje u postupku javne nabave, potrebno je reći da je navedena odredba unesena u zakonski prijedlog zbog kvalitetnije pripreme dokumentacije. Za slučaj bilo kakvih protupravnih radnji u gore navedenom slučaju postoji mogućnost sankcioniranja istih odredbama drugih važećih zakona  RH. Iako je predloženim Zakonom propisana samo obveza podnošenja dokaza o nekažnjavanju u postupku provođenja javne nabave,  predstavnica predlagatelja pojasnila je da će u tekst Konačnog prijedloga zakona, na zahtjev velikog broja gospodarskih subjekata, prvenstveno fizičkih osoba, biti unesena odredba važećeg Zakona po kojoj će se tražiti i potvrde o plaćenom porezu, doprinosima itd. (tzv. stroži režim).

U raspravi je posebno pohvaljen rad Hrvatske gospodarske komore i Ureda za javnu nabavu zbog edukacije djelatnika. Također je ukazano da je zbog česte  hitnosti postupka javne nabave, dobro rješenje po kojem  u slučaju odustanka naručitelja prvi po redu iza njega dobiva posao.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti sljedeće

Z A K L J U Č K E

1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi.
2.  Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina prof. dr. sc. Dragana Kovačevića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Dragan Kovačević