Majur - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir otvorila je u subotu manifestaciju 3. Međunarodni festival vune „Vuna i prekogranična suradnja“. Rekla je da je to festival zajedničkog rada entuzijasta koji su prepoznali kako vunu kao neiskorišteni resurs ponovo staviti u funkciju i pri tom povezati razne profile djelatnosti od uzgajivača ovaca, stručnjaka i znanstvenika, do kreatora i dionika modne industrije, poljoprivrednika, turističkih djelatnika i svih ostalih koji se mogu uključiti u ovu sjajnu priču – priču pokrenutu inicijativom načelnice Općine Majur Klementine Karanović.
- Općina Majur može poslužiti kao školski primjer aktivnosti koje trebaju provoditi jedinice lokalne samouprave u suradnji s državnim i europskim institucijama kako bi svoje područje učinili još atraktivnijim i privlačnijim za život i rad ljudi raznih profesija. Dobri primjeri su obnova društvenih prostorija u Majuru, nabava strojeva i opreme koje se upotrebljavaju od pranja do tkanja vune, rekla je Petir te nastavila da doprinos nalazi i u održavanju okruglog stola na kojem se razgovaralo kako od vune, koja je zaboravljena sirovina, učiniti pokretača razvoja u ruralnom području i kako ju koristiti više u poljoprivredi, građevinarstvu, turizmu, modnoj i tekstilnoj industriji.
Obnovljene društvene prostorije u Majuru otvorila je zastupnica Marijana Petir. Obnova je financirana sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u iznosu od 65 tisuća eura te Općine Majur u iznosu od oko 13 tisuća eura kroz Program održivog razvoja lokalne zajednice. Nabava strojeva i opreme koja se upotrebljava od pranja do tkanja vune osigurana je kroz međunarodni program Dunav, projekt Green-Tex u iznosu od 25,5 tisuća eura, u kojem kao partneri sudjeluju Općina Majur i Tekstilno–tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U projekt je uključeno ukupno 11 partnera iz 9 država članica Europske unije.
Na okruglom stolu pod nazivom "Razgovori o vuni" analizirano je sadašnje stanje u Hrvatskoj vezano uz vunu i što bi mogli unaprijediti u budućnosti. - Osim izrade peleta od vune za gnojivo, sva se vuna baca ili pali te zagađuje okoliš i tako predstavlja ekološki problem. -Naš mali doprinos je izrada uporabnih predmeta od vune što radi još samo nekoliko entuzijasta u Hrvatskoj, rekla je načelnica Općine Majur Klementina Karanović i podsjetila kako u Hrvatskoj ima 514 tisuća ovaca od kojih nastaje više od milijun tona vune godišnje te da je potrebno osmisliti model prikupljanja te vune kako ne bi završila u okolišu, kao i njezine korisne upotrebe za koju je vunu potrebno prethodno oprati, no u Hrvatskoj praonica vune ne postoji.
Sudionici okruglog stola složili su se da je o ovoj temi važno razgovarati s uzgajivačima ovaca te nadležnim državnim institucijama kako bi se osmislila kvalitetna i održiva rješenja.