Pariz - U Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u Parizu, 11. i 12. lipnja, održan je sastanak Parlamentarne skupine za umjetnu inteligenciju Globalne parlamentarne mreže OECD-a na kojem je sudjelovao član Radne skupine za koordinaciju aktivnosti u Hrvatskom saboru s ciljem pristupanja Hrvatske OECD-u Marko Pavić.
Na sastanku se raspravljalo o politikama u području umjetne inteligencije, produktivnosti poduzeća potaknutoj umjetnom inteligencijom i izgradnji uključive digitalne transformacije poduzeća te o upravljanju umjetnom inteligencijom u praksi.
Na sastanku su predstavnici dvadeset i osam parlamenata te Europskog parlamenta, Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i drugih izaslanstava razmijenili iskustva o radu na području umjetne inteligencije te predstavili inicijative za jačanje međuparlamentarne suradnje u području razvoja, primjene i upravljanja umjetnom inteligencijom koja se ubrzano razvija i ima značajan potencijal za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja.
Sugovornici su se složili da je za osiguravanje pozitivnih učinaka za gospodarstvo i društvo i posebno za građane, nužno produbiti razumijevanje primjene umjetne inteligencije u različitim sektorima u gospodarstvu, društvenim područjima te na svim razinama vlasti. U raspravi je istaknuto kako umjetna inteligencija ima potencijal postati važan pokretač rasta produktivnosti u gospodarstvima država članica OECD-a koje se bore sa starenjem stanovništva. OECD-ove analize pokazuju da pitanje hoće li se to dogoditi ovisi u velikoj mjeri o razvoju i vrsti inovacija i načinu na koji će one jačati sposobnosti ljudi i strojeva te brzini i načinu njihove primjene u gospodarstvu. Sugovornici su istaknuli da sve dok parlamenti razmatraju načine upravljanja umjetnom inteligencijom, postavlja se pitanje kako upravljanje umjetnom inteligencijom izgleda u praksi i što parlamenti mogu naučiti jedni od drugih.
Govoreći o produktivnosti potaknutoj umjetnom inteligencijom, Marko Pavić je rekao kako je donošenjem Akta o umjetnoj inteligenciji Europska unija stvorila sveobuhvatan regulatorni okvir za razvoj tehnologije. Hrvatska umjetnu inteligenciju ne promatra samo kao tehnološku priliku, već i kao pokretača produktivnosti za cjelokupno gospodarstvo, uključujući mala i srednja poduzeća i poduzetništvo u područjima izvan glavnih inovacijskih središta. Istaknuo je kako Hrvatska trenutačno priprema Nacionalni i Akcijski plan za razvoj umjetne inteligencije kako bi omogućila da koristi koje donosi umjetna inteligencija budu dostupne ne samo velikim sustavima s razvijenim digitalnim kapacitetima, već i malim i srednjim poduzećima koja čine okosnicu hrvatskoga gospodarstva.
Akcijski plan pretvorit će tu stratešku viziju u konkretne mjere poput jačanja digitalnih vještina i umjetne inteligencije, potpore primjeni rješenja umjetne inteligencije u poslovanju, razvoju inovacijskih ekosustava te unaprjeđenju pristupa podacima, infrastrukturi i stručnim znanjima. - Uloga države stoga je stvaranje poticajnog okruženja, pružanje strateškog usmjerenja, određivanje investicijskih prioriteta, koordinacija dionika te uspostava mehanizama potpore koji će poduzećima omogućiti prijelaz iz faze eksperimentiranja u fazu mjerljivog rasta produktivnosti, rekao je Pavić i dodao kako su odlični primjeri u tom kontekstu civilno društvo i obrazovanje. Naveo je kako je jedna od najuspješnijih hrvatskih pilot-inicijativa razvijena upravo kroz suradnju s organizacijama civilnoga društva tako što je putem Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva uspostavljena tematska mreža za umjetnu inteligenciju koju vodi udruga CroAI. Zahvaljujući ovoj inicijativi provedena je edukacija više od 2.500 učitelja i nastavnika osnovnih škola diljem Hrvatske iz područja umjetne inteligencije. Također, tijekom zadnjih deset godina Hrvatska je provela sveobuhvatnu reformu aktivnih politika zapošljavanja na tržištu rada. Uloženo je više od 1,5 milijardi eura, ponajprije kroz potpore za samozapošljavanje, uz snažan naglasak na produktivnost, razvoj radne snage i unaprjeđenje vještina koje zadovoljavaju potrebe poduzeća, a te vještine uključuju i umjetnu inteligenciju.
- Sve više smatram da usavršavanje i cjeloživotno učenje predstavljaju novu generaciju ljudskih prava – možda čak i četvrtu generaciju prava u našem digitalnom dobu, izjavio je Marko Pavić i dodao kako je ono što sa sigurnošću znamo da umjetna inteligencija nikada neće moći u potpunosti zamijeniti kreativnost, kritičko promišljanje, emocionalnu i socijalnu inteligenciju, empatiju, timski rad i ljudsku prosudbu.
- Stoga je najvažnije ulaganje koje jedna država može učiniti ulaganje u ljude, njihove vještine i razvoj radne snage, rekao je i dodao kako je jedan od najvećih izazova upravljanje brzinom promjena zbog sve većeg raskoraka između brzine tehnološkog razvoja i sposobnosti institucija, regulatornih okvira i organizacija da se prilagode tim promjenama te da naš odgovor ne smije biti usporavanje inovacija, nego ubrzavanje učenja, prilagodbe i spremnosti na promjene. Budućnost pripada društvima koja uspiju uskladiti tehnološku izvrsnost s vrijednostima koje u središte stavljaju čovjeka, zaključio je Pavić.
U okviru sastanka održana je i stručna radionica Globalnog partnerstva za umjetnu inteligenciju (GPAI) o promicanju pouzdane umjetne inteligencije. U okviru rasprave Marko Pavić je kazao kako je umjetna inteligencija potaknula promjenu paradigme i pokrenula promjene u društvu poput onih na tržištu rada, ali i u drugim segmentima društva te je postavio pitanje kako investitori i poduzetnici iz ove OECD-ove skupine vide utjecaj brzog tehnološkog napretka na društvo i njegovog nedostatka kapaciteta za apsorpciju tako brzih promjene u kratkom vremenu. Zaključeno je da poduzeća koja se bave umjetnom inteligencijom mogu pomoći društvu i javnoj upravi u hvatanju koraka s brzim razvojem umjetne inteligencije kroz agilniju suradnju oko konkretnih pitanja i znatno skraćivanje vremena od donošenja konkretnih mjera primjene umjetne inteligencije do njihove realizacije.
Parlamentarna skupina za umjetnu inteligenciju tematska je skupina u okviru Globalne parlamentarne mreže OECD-a koja umrežava zastupnike i službenike nacionalnih parlamenata sa stručnjacima OECD-a u području umjetne inteligencije. Osnovana 2020. godine, a ponovno uspostavljena 2026. godine, Parlamentarna skupina za umjetnu inteligenciju prva je međunarodna parlamentarna mreža posvećena politikama umjetne inteligencije koja parlamentima daje platformu za razmjenu iskustava o zakonodavnom okviru i dobrim praksama u području umjetne inteligencije.