Zagreb – Više od 6.500 potpisa prikupio je Most u svojoj peticiji „Stop Chat Control“ kojom se oštro protivi uvođenju regulative poznate pod nazivom „Chat Control“ jer bi se njome otvorila vrata skeniranju privatnih poruka, e-mailova i fotografija svih građana. Takva mjera ne štiti slobodu, niti sigurnost djece, nego normalizira masovni nadzor i potkopava povjerenje u digitalne servise, poručeno je u četvrtak na okruglom stolu „Privatnost u eri masovnog nadzora“.
Okrugli stol u organizaciji Mosta okupio je stručnjake iz područja prava, IT-ja i filozofije. Zastupnik Mosta Nikola Grmoja poručio je kako se ovdje radi o perfidnom pokušaju iskorištavanja djece, što je ironično s obzirom na to da bi uredba trebala štititi djecu kao najranjivije u društvu, kako bi se od javnosti iznudila privola za, dosad bez presedana, najveću operaciju zadiranja u privatnost građana.
- Ova uredba neće zaštititi djecu kao najranjivije među nama, što joj je navodno cilj, već će isključivo zadirati u privatnost građana. Kriminalne organizacije, koje, nažalost, već iskorištavaju djecu za svoje raznorazne nastrane potrebe, pronaći će drugi način da provedu svoje naume. Protiv iskorištavanja djece na internetu i protiv pedofilskih mreža treba se boriti čvrsto, jako i svim legitimnim i svrsishodnim sredstvima, no to ova uredba nije, istaknuo je dr. sc. Branimir Pervan s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
O pravnom aspektu regulative govorio je odvjetnik Luka Jurković, koji ističe da je najveći problem i dalje skeniranje poruka prije enkripcije na komunikacijskim servisima.
- To stvara prostor za masovni nadzor i, paradoksalno, može posebno zahvatiti djecu, jer će se skenirati i njihova dopisivanja. Predviđa se široka primjena prediktivnih AI modela koji često daju lažno pozitivne rezultate, a posljedica je da bi milijuni ljudi mogli biti neopravdano označeni kao sumnjivi, istaknuo je Jurković, odvjetnik specijaliziran za GDPR i AI.
- Chat Control predviđa prakse koje otvaraju prostor masovnom nadzoru privatnih komunikacija. Takav pristup nije samo tehničko rješenje, to je civilizacijski zaokret. Bez privatnosti nema autonomije pojedinca, a bez autonomije nema ni stvarne demokracije. Umjesto društva u kojem čovjek slobodno odlučuje o vlastitom digitalnom tragu, riskiramo klizanje prema tehnokraciji, u kojoj tehnologija, a ne čovjek, postavlja granice slobode, zaključio je filozof i IT stručnjak Luka Goleš Babić.