.png)
Zagreb – Drugi dio sastanka Pododbora za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PSVE) nastavljen je u utorak javnim saslušanjima o temi “Slučajevi klevete: potreba za reformom zakonodavstva“ i “Slučajevi zločina iz mržnje: potreba za zakonodavstvom koje kriminalizira zločin iz mržnje i važnost učinkovitih istraga“, kojem je domaćin Hrvatski sabor.
Govoreći uvodno o temi prvog saslušanja, član hrvatskog izaslanstva u PSVE Davor Ivo Stier je istaknuo kako se u presudama Suda prvenstveno mora voditi računa o ravnoteži između zaštite slobode izražavanja i prava na zaštitu dostojanstva.–Za dobro funkcioniranje demokratskog društva važno je osigurati i zaštititi slobodu izražavanja, a reforma u nacionalnim zakonodavstvima i sudskoj praksi viših sudova kao i dodatne edukacija sudaca, odvjetnika, tužitelja i policije mogu doprinijeti da se to i postigne u onoj mjeri koja je sadržana u presudama Europskog suda za ljudska prava, naglasio je Stier dodavši kako vjeruje da će Pododbor u tom smislu odigrati aktivnu ulogu.
O slučajevima klevete i potrebnim reformama zakonodavstva govorio je Nadim Kulenović iz Odjela za izvršenje presuda Europskoga suda za ljudska prava (ESLJP) istaknuvši na samom početku složenost ovih slučajeva kao i izazove u osiguravanju ravnoteže između prva zaštite slobode izražavanja i prava zaštite dostojanstva. Nadalje, govoreći o važnosti ovih presuda kao jednu od najvažnijih promjena u nacionalnim zakonodavstvima naveo je potrebu dekriminaliziranja klevete odnosno da se za djelo klevete ne predviđaju zatvorske kazne već drugi oblici. Također je ukazao i na važnost promjene sudske prakse Ustavnih ili Visokih sudova u pojedinim državama.
Iz pozicije Europske mreže implementacije presuda (European Implementation Network), platforme koja radi s organizacijama civilnoga društva, odvjetnicima i drugim partnerima diljem Europe, kako bi osigurala da se presude ESLJP provode i pružaju pravu zaštitu ljudskih prava, o temi klevete govorila je direktorica Ioulietta Bisiouli.–Moram ovdje reći nešto i o problemu neprovođenju presuda, a taj problem nije samo povezan s promjenama u zakonodavstvu, rekla je Bisiouli. Naglasila je kako trenutno postoji 26 slučajeva koje je Odbor ministara Vijeća Europe označilo kao vodeće predmete i čije se presude još nisu provele, a ti slučajevi, kako je rekla, dolaze iz 13 država koje geografski spadaju u jugoistok Europe. Bisiouli je pojasnila kako to znači da je u nacionalnim zakonodavstvima tih država potrebno donijeti određene reforme kojima će se omogući provedba presuda.–U prosjeku imamo predmete koji čekaju pet godina, a neki i puno dulje da se implementiraju, upozorila je direktorica Europske mreže implementacije presuda.
O slučajevima zločina iz mržnje govorili su zamjenica glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske Andrea Šurina Marton i programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel. Šurina Marton je uvodno rekla kako u provedbi presuda Suda DORH na svim razinama primjenjuje standarde i kriterije ESLJP te s posebnom pažnjom pristupa slučajevima zločina iz mržnje.–Posebnu pozornost posvećujemo kvaliteti rada u predmetima koji se tiču napada na najugroženije i najosjetljivije pripadnike društva, a tu upravo spadaju slučajevi zločina iz mržnje, iako na njih otpada manje od 0,5 posto ukupnih kaznenih djela, rekla je Šurina Marton.
Nadalje, predstavila je nacionalni zakonodavni okvir koji se bavi ovim područjem naglasivši kako u Hrvatskoj postoji učinkovit mehanizam praćenja zločina iz mržnje.–Propisano je i vođenje evidencije i podataka koji se tiču govora i zločina iz mržnje i koje Državno odvjetništvo dostavlja Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, rekla je Šurina Marton. Zaključno je predstavila ostale aktivnosti koje DORH provodi u suzbijanju zločina iz mržnje naglasivši kako se edukacije vrše i u suradnju s organizacijama civilnoga društva, Pravosudnom akademijom i ostalim institucijama, a predstavnici Državnog odvjetništva sudjeluju na različitim radionicama, konferencijama i okruglim stolovima.
–Mogu potvrditi da dobro surađujemo s DORH-om i da postoji volja i pozitivna uloga koju imaju prema nevladinim organizacijama te da smo postali vidljiviji i u javnosti i u institucijama, a da je Hrvatska napredovala kada je riječ o predmetima zločina iz mržnje i u smislu zakonodavstva i institucija koje su se sposobne nositi s ovim pitanjima, ali usprkos tom napretku još nismo ni blizu da smo gotovi sa slučajevima zločina iz mržnje i njegovim adekvatnim prepoznavanjem, rekao je Novosel dodavši kako se to ponajviše osjeća u manjim sredinama, izvan glavnoga grada. Ukazao je na potrebu sustavnijeg financiranja kao i osnaživanja obuke za sve u sustavu koji se bave ovom problematiko, od policajaca, pravosudnih djelatnika i drugih koji sudjeluju u provedbi zakona. Kada je riječ o pružanju adekvatne zaštite žrtvama ovih zločina posebno je istaknuo važnost osjetljivosti ljudi koji neposredno dolaze u doticaj sa žrtvama kako bi im razvio osjećaj povjerenja u institucije.–Ključno je da nađemo zajednički jezik i da se zajednički zalažemo za primjenu presuda ESLJP kojima možemo stvoriti pozitivne promjene, zaključio je Novosel.