.png)
Zagreb – Na inicijativu neparlamentarne stranke Hoćemo pravedno, zastupnica Dalija Orešković organizirala je u petak u Hrvatskome saboru okrugli stol o Reformi zdravstva.
Uvodnim izlaganjem tribinu je otvorila predsjednica te stranke Dragica Trumbetaš koja je upozorila da građani nemaju pravodobnu zdravstvenu zaštitu zbog organizacijskih propusta države. Od prve sumnje na bolest pa do terapije prolazi previše vremena, u tom razdoblju iščekivanja raste strah koji može uzrokovati veće probleme za funkcionalnost osobe nego sama bolest.
Dr. med. Vlasta Vučevac, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, navela je da sustav zdravstvene zaštite ima puno problema, no sustav palijativne skrbi za stare, bolesne i nepokretne je osobito kritičan. Najveći problem je u tome to što se Zakon o zdravstvenoj zaštiti u kojem je razrađeno kako se primjenjuje palijativna skrb, koja se razlikuje od primarne, sekundarne i tercijarne zaštite, ne provodi u praksi. Istaknula je kako postoji velika razlika u palijativnoj i hospicijskoj skrbi između različithi županija, čime su zakinuti osiguranici zdravstvene zaštite, jer bi njihova prava svima trebala biti ista.
Smatra da je provedba donesenih zakona početna točka popravljanja stanja u zdravstvu, a potom koordinacija i komunikacija između različitih razina zdravstvene zašite. - Zakonom je propisano da svaka bolnica mora imati palijativni tim, i što taj tim radi, no to se ne primjenjuje te svega pet bolnica u Republici Hrvatskoj ima palijativne timove koji doista rade, kazala je Vučevac.
Ukazala je da je potrebno povećati broj mobilnih palijativnih timova, jer je porastao broj karcinoma i demencije te kroničnih bolesnika u dubokoj starosti koje naš sustav neće imati gdje smjestiti. Potreban je i Nacionalni plan za rješavanje zdravstveno – socijalne skrbi u trećoj i četvrtoj dobi. - U Hrvatskoj je apsurd, upozorila je, da najstariji, neizlječivi i umirući idu u stacionar, koji je socijalna, a ne zdravstvena ustanova, koji ima kadrove prema socijalnim, a ne zdravstvenim kriterijima, stoga to ne zadovoljava potrebe korisnika tih usluga.
Prof. edukac. reh. Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu ističe da je hrvatski zdravstveni sustav ženomrzački, neprijateljski nastrojen prema djeci i starijim osobama, a to je obrazložio podatkom da svaki ginekolog u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima oko 6000 žena u evidenciji, svaki pedijatar 9500 djece, a skrb o starijim osobama na svim razinama je neadekvatna. - Najveći problem je nepovezanost sustava, kako na horizontalnoj razini, primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti, tako i u nedostatku komunikacije među njima, rekao je.
Također je ukazao na nedostatak zdravstvene pismenosti, koja je veliki problem samih građana, ali i ljudi koji rade u sustavu ili donose odluke o tom sustavu, jer upravljaju s nečim što do kraja ne razumiju.- U donošenju odluka, pacijent nije u središtu, upozorio je. - Sam po sebi zdravstveni sustav ne može ostvariti promjenu, nedostaje nam zdravstveni odgoj i obrazovanje u školama, od vrtića do fakulteta, a problem zdravstvenog sustava je i to što ne pratimo ishode, ne prate se ishodi liječenja na jednom pacijentu, niti na razini pojedinog liječnika i ustanove, kazao je Belina. Zaključio je kako je potrebno utvrditi koji posao je obavljen, što rade ljudi unutar ustanove, što mi u tom sustavu plaćamo te napraviti cjelovitu analizu sustava.
Tomislav Petrušić, magistar sestrinstva iz Udruge Hitna pojasnio je da su djelatnici hitne službe sami primijetili da sa sustavom nešto nije u redu, te su se organizirali kako bi na to ukazali. Upozorio je da su vozila Hitne pomoći su u groznom stanju, uvjeti rada u pojedinim županijama loši.
Istaknuo je da je hitna služba jedina služba koja nema pravo na skraćeni radni vijek te upozorio da ne postoji Zakon o hitnoj medicini. - Unatoč tome što je formirana radna skupina za izradu zakona, nema pomaka, te iako na godišnjoj razini putem hitne službe prođe preko milijun i pol građana, hitna služba funkcionira na temelju raznih pravilnika koji su podložni brojnim promjenama.
Smatra da bi Zakon o hitnoj medicini pacijentima omogućio da imaju istu razinu zdravstvene usluge na razini čitave Hrvatske, jer danas postoje županije u kojima su sustavi potpuno devastirani, a kao poseban problem ističe i političko kadroviranje u zdravstvenim ustanovama putem kojeg je na čelne funkcije dolaze ljudi koji nisu odgovarajuće struke.
- Zdravstveni sustav Republike Hrvatske je umro, samo što to još nitko nije rekao. Mi ga reanimiramo, upumpavamo novce, a liste čekanja su sve duže, kazao je.
Dr.sc. Miljenko Bura ukazao je da od javnog zdravstva nije puno ostalo, a kao glavnog krivca za neorganiziranost, nerad, i nenagrađivanje rada proziva resornog ministra te rekao: „ Ignoriraju se pokazatelji zdravlja, najgori smo po rezultatima liječenja malignih bolesti. Javno zdravstvo je temelj, a privatno zdravstvo može biti pozitivna konkurencija. Liječnicima treba omogućiti da zarade u svom radnom vremenu u sustavu javnog zdravstva, a ne da ih se u usmjerava da idu u kombiniranje javnog i privatnog. Sustav se razbacuje s javnim novcem, ali se i nadalje ne ulaže u zdravstvene radnike.“
Dr.med. Mirela Marković upozorila da je da u Republici Hrvatskoj postoji oko 2100 liječnika obiteljske medicine, prosječna dob liječnika je 50-tak godina, a preko 800 liječnika je u dobnoj skupini koja će za koju godinu u mirovinu, što znači da će preko 2000 građana ostati bez liječnika, jer za liječnike koji odlaze iz sustava nema zamjene. Upozorila je da je na specijalizaciji obiteljske medicine svega 125 osoba, što znači da se s pripremom sustava kasni, a ne čuvaju se oni koji su tu. - Od budžeta kojeg imamo za zdravstvo trebalo bi uložiti više u primarnu zdravstvenu zaštitu, sada se ulaže samo 2 posto, a očekuje se da se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti riješi 80 posto potreba pacijenata, rekla je Marković.
Dipl.med.tehn. Božena Vrabec upozorila je da su službe u zdravstvu deficitarne, i u pogledu kadrova, ali i opreme i prostorija, te je otežan rad liječnika. Kazala je da su postulati javnog zdravlja su zaboravljeni, osobe s invaliditetom zapostavljene, a bolesnici koji imaju rijetke bolesti su na margini društva.
Dr.med. Đula Rušinović Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata ukazala je da je nužna učinkovita zaštita korisnika zdravstvenih usluga od tržišnih pravila. - Pacijenti traže demokratizaciju sustava, što podrazumijeva pravo pacijenta da bude uključen u sve odluke, ali i svih nas za učinkovitim alatima za kontrolu načina trošenja proračuna za zdravstvo, istaknula je Rušinović Sunara.
Dodala je kako je slab odaziv na kampanje za preventivne preglede posljedica činjenice da se na preglede ne može doći, pa pacijenti odlaze u privatne klinike.
Zaključak okruglog stola je da su problemi u sustavu zdravstva brojni, a bili bi rješivi kada bi se više uvažavala riječ struke.