Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, zastupnica Marijana Petir, sudjelovala je u ponedjeljak na okruglom stolu „U kojoj je mjeri provediv Europski zeleni plan?” održanom na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu u organizaciji Hrvatske akademije tehničkih znanosti i Inovacijskog centra Nikola Tesla.
U uvodnom izlaganju o konkurentnosti hrvatskog agri-food sektora, održivosti proizvodnje hrane, razvoju ruralnih područja i otpornosti hrvatske poljoprivrede, Petir je istaknula da su zaštita okoliša, očuvanje bioraznolikosti i prilagodba klimatskim promjenama važni ciljevi Europskog zelenog plana, ali njihova provedba ne smije ugroziti proizvodnju hrane, dohodak poljoprivrednika i konkurentnost hrvatske poljoprivrede.
Posebno je upozorila na specifičnu početnu poziciju Hrvatske, naglasivši da hrvatski poljoprivrednici već sada koriste znatno manje pesticida, antimikrobnih sredstava i mineralnih gnojiva od prosjeka Europske unije.
- Nije pravedno niti razvojno opravdano svim državama članicama propisivati iste obveze bez uvažavanja onoga što je već postignuto. Ako zelena pravila dovedu do pada prinosa, rasta troškova i manjka alternativnih rješenja u zaštiti bilja, nećemo dobiti održiviju poljoprivredu, nego slabiju proizvodnju i veću ovisnost o uvozu. Podržavamo održivost, ali onu koja čuva proizvodnju hrane i omogućuje poljoprivredniku da ostane konkurentan, rekla je Petir.
Govoreći o sigurnosti opskrbe hranom, Petir je istaknula da ona danas više nije samo pitanje tržišta, nego i pitanje prehrambene, nacionalne i obrambene sigurnosti. Pandemija, rat i geopolitički poremećaji pokazali su koliko su opskrbni lanci ranjivi, dok energetski i klimatski rizici dodatno povećavaju nesigurnost proizvodnje.
- Zato moramo jačati samodostatnost u ključnim sektorima, ali i rješavati nepoštene trgovačke prakse koje slabe položaj proizvođača. Bez stabilnih proizvođača nema stabilne opskrbe hranom, a bez prehrambene sigurnosti nema ni stvarne nacionalne sigurnosti, poručila je.
Petir je naglasila da zelena transformacija neće biti moguća bez ozbiljnih ulaganja u modernizaciju, digitalizaciju, preciznu poljoprivredu, navodnjavanje, komasaciju i dostupnost poljoprivrednog zemljišta. Posebno je istaknula potrebu razvoja skladišnih, logističkih i preradbenih kapaciteta jer Hrvatska, kako je rekla, prečesto izvozi sirovinu, a uvozi gotove proizvode.
- Cilj nam mora biti da dodanu vrijednost proizvodnje zadržimo u Hrvatskoj. To je važno za konkurentnost proizvođača, ali i za stabilnu opskrbu hranom, istaknula je.
U tom kontekstu rekla je da je potrebno u okviru 1,5 posto izdvajanja za NATO i civilno-vojne namjene podržati ulaganja u stratešku poljoprivrednu infrastrukturu, jer je prehrambena sigurnost sastavni dio nacionalne i obrambene sigurnosti.
- Silosi, skladišta, distributivni centri, mlinovi, mini klaonice i navodnjavanje nisu samo poljoprivredni projekti, nego ulaganja u otpornost države, naglasila je Petir. Dodala je kako hrvatski proizvođači ne koriste europska sredstva jednako dugo kao proizvođači starijih država članica, zbog čega se razlike u razvijenosti, tehnologiji i infrastrukturi moraju uzeti u obzir pri oblikovanju budućih politika i zelenih obveza.
- Održiva tranzicija ne može se provesti samo propisivanjem novih obveza. Poljoprivrednicima trebaju znanje, savjetodavna podrška, dostupne tehnologije i konkretna rješenja koja mogu primijeniti u svojoj proizvodnji, rekla je Petir, dodavši da je važno jačati savjetodavne usluge, prijenos dobrih praksi, obrazovanje, inovacije i udruživanje proizvođača.
Petir je istaknula da Hrvatska ima prirodne predispozicije biti zemlja kvalitetne, sigurne i održive hrane, a očuvanje GMO-free statusa i visokih standarda proizvodnje dio su tog identiteta i razvojne prednosti.
- Naši strateški ciljevi trebaju biti jasni: otpornija poljoprivreda, veća samodostatnost u ključnim sektorima proizvodnje hrane, održiva proizvodnja bez pada produktivnosti te generacijska obnova hrvatskog sela i poljoprivrede. Bez ljudi koji žive na selu i proizvode hranu nema dugoročne prehrambene sigurnosti, poručila je.
Zaključila je da će uspješnost provedbe Europskog zelenog plana ovisiti o usklađenosti politika sa stvarnim stanjem na terenu i uključivanju proizvođača i ruralnih zajednica u oblikovanje politika.
- Europski zeleni plan može biti prilika samo ako održivost ne znači pad proizvodnje, nego jačanje otpornosti, konkurentnosti i samodostatnosti. Bez proizvođača nema održive poljoprivrede, bez živog ruralnog prostora nema stabilne proizvodnje hrane, a bez hrane nema ni nacionalne sigurnosti”, zaključila je Petir.
Na okruglom stolu sudjelovali su i direktor tvrtke Poljo-Davor d.o.o. Dino Gelemanović, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksandar Mešić te profesori Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Stjepan Bogdan i prof. dr. sc. Hrvoje Džapo. Okrugli stol moderirao je prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić.