.png)
Zagreb - Na tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku održana je rasprava o digitalnoj transformaciji zdravstva koju je inicirala Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham).
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac naglasila je kako digitalna zdravstvena rješenja imaju potencijal učiniti zdravstvenu skrb boljom i pravednijom te dodala kako je ipak važno imati na umu da se digitalna zdravstvena rješenja trebaju prilagoditi različitim potrebama i sposobnostima pacijenata, a ne obrnuto. –Tehnologija ne bi smjela zamijeniti ljudski kontakt u zdravstvenoj skrbi, već bi trebala biti alat za poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi za sve pacijente, bez obzira na njihove socioekonomske uvjete ili geografsku lokaciju, rekla je Sabljar-Dračevac dodavši kako izjednačavanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite da poboljšava individualnu i sveukupnu razinu zdravlja i blagotvorne učinke na šire gospodarstvo.
Govoreći o organizaciji kojoj je na čelu, izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić naglasila je kako ona okuplja oko 330 američkih, međunarodnih i hrvatskih tvrtki, te da joj je glavni cilj zagovaranje javnih politika kojima se pridonosi razvoju hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini.–Kroz šest stručnih odbora i radnih skupina oblikuju se stajališta, a naš Odbor za zdravstvo primjerice okuplja 93 člana i to poduzeća koja predstavljaju inovativne i generičke farmaceutske tvrtke, tvrtke koje se bave medicinskom opremom, veledrogerije i konzultante u području zdravstva, rekla je Doko Jelušić.
Predstavljajući prijedlog digitalne transformacije predsjedatelj Odbora za zdravstvo AmChama Jurica Toth je rekao kako taj odbor predstavlja najbolju udrugu medicinske industrije u Hrvatskoj koja okuplja široko društvo kojemu je cilj doprinijeti boljem zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj.
–Hrvatska je nakon uvođenja e-uputnice i e-recepta 2011. godine malo zastala u digitalizaciji zdravstva i vidimo prostor da se razviju nova digitalna rješenja, a kovid pandemija nam je ukazala na važnost toga koliko digitalni alati mogu pomoći da se prebrodi takva kriza, rekao je Toth. Dodao je kako najveći prostor za napredak vidi u povezivanju zdravstvenih podataka i sustava naglasivši kako je upravo projekt EU-a, Europski prostor za zdravstvene podatke (EHDS), dobar primjer dijeljenja zdravstvenih podataka u koji se uključila i Hrvatska.–To je jedinstveno tržište podataka koje ima za cilj omogućiti dijeljenje zdravstvenih podataka u Europi uz poštivanje privatnosti pacijenata, naglasio je Toth. Također je rekao i kako je Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske (CEZIH) dobar skup hrvatskih zdravstvenih podataka, ali da se treba vidjeti što se s tim podacima može dalje učiniti.
Kao najvažnije ciljeve digitalizacije naveo je edukaciju zdravstvenih djelatnika, korištenje EU fondova, testiranje novih tehnologija kroz pilot projekte, aktivno uključivanje pacijenata u digitalnu transformaciju, ali i jasan zakonodavni okvir.–AmCham je otvoren za suradnju i pružanje ekspertize u procesu digitalizacije zdravstva, zaključio je Toth.
O implementaciji pilot projekta u preventivnoj medicini kroz studiju slučaja raka pluća govorila je članica Odbora za zdravstvo AmChama Edita Šandrk Ivanković koja je posebno istaknula važnost integriranja svih dostupnih podataka na jednom mjestu istaknuvši kako je prioritet u projektu upravljanje podacima. –Dobra polazišna točka u prevenciji je da se zna koja je ciljana populacija i koje su ustanove koje provode prevenciju te uspostava standarda, rekla je Šandrk Ivanković naglasivši pri tome važnost ujednačenih, točnih i pouzdanih podataka.
U raspravi je ukazano na nekoliko izazova, primjerice staroj infrastrukturi sustava CEZIH u kojemu podaci nisu strukturirani i usporedivi. Bilo je riječ o određenom otporu liječnika u korištenju digitalnih sustava kao što su Bolnički informacijski sustav (BIS), ali i CEZIH-a, iako za to postoji zakonska obveza, ali kako je rečeno, nema kontrole. Naglašen je problem visoke cijene troškova informatizacije bolnica koje dosežu i do 5 milijuna eura. Nadalje, upozoreno je i na otežanu razmjenu podataka zbog korištenja nekompatibilnih informatičkih programa koji nisu iz istog digitalnog vremena. Isto tako je rečeno da određeni problemi proizlaze iz činjenice da se HZZO koristi matičnim brojem osigurane osobe, dok se državna uprava koristi OIB-om. Istaknuta je i zagušenost bolnica papirologijom jer nije definirano što se i koliko dugo čuva u digitalnom obliku, a naglašeno je i kako legislativa koja štiti osobne podatke utječe na određena digitalna rješenja. Zaključeno je kako je pitanju digitalizacije važno koristiti primjere dobre prakse i preuzeti ono što već negdje uspješno implementirano.