Zastupnik Maksimilijan Šimrak sudjelovao u radu Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran

Palermo  – Član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran Maksimilijan Šimrak sudjelovao je na sastanku Odbora za politička pitanja, sigurnost i ljudska prava Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran (PS UzM), koji se održao u „Palazzo dei Normanni“ u Palermu pod predsjedanjem Giuseppea Antocia (EP), predsjednika Odbora za politička pitanja, sigurnost i ljudska prava PS UzM. Na sastanku su sudjelovali članovi Odbora iz Alžira,  Jordana, Grčke, Malte, Maroka, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Portugala, Italije, Latvije te članovi Europskoga parlamenta.

Otvorivši sastanak predsjednik Odbora Antoci predstavio je prijedlog preporuka Odbora na temu “Parlamentarna diplomacija i mir u mediteranskoj regiji“ . Navedeni prijedlog preporuka će se usvojiti na 19. plenarnom zasjedanju PS UzM-a, koje će se održati u Kairu, od 3. do 5. srpnja 2026. godine.

Naglašena je potreba za boljom koordinacijom te je predloženo poticanje sinergije među brojnim međuparlamentarnim organizacija, kako bi se povećala dosljednost u prenošenju poruka. Tijekom sastanka sudionici su naglasili važnost uloge parlamenta u promicanju ljudskih prava i demokracije, posebno putem rasprava i rezolucija parlamenata, kao i formalne te neformalne suradnje s vanjskim akterima.

Sudionici su se složili da postizanje trajnog mira na Bliskom istoku zahtijeva višestruki pristup, kombinirajući diplomaciju i gospodarski razvoj te kako dijalog, suradnja i uključivo upravljanje nude put prema stabilnijoj i mirnijoj regiji. Gospodarsku suradnju ocijenili su temeljnim instrumentom mira i stabilnosti te pozvali na zajedničko djelovanje u području infrastrukture, energije, prometa, upravljanja vodnim resursima te sigurnih i zakonitih migracijskih ruta. Izraženo je uvjerenje da će rasprava na navedenu temu uvelike pridonijeti uravnoteženijoj i održivoj suradnji koja nadilazi regionalne razlike te da će donesene preporuke pomoći preobrazbi Mediterana u središte strateškog partnerstva u kojemu prevladavaju mir, prosperitet i održivi razvoj.

Tijekom obraćanja zastupnik Šimrak naglasio je da u regiji dugo obilježenoj sukobima i političkim podjelama, rad zastupnika nudi jedinstvenu priliku za premošćivanje prepreka, izgradnju povjerenja i promicanje dijaloga. Za razliku od tradicionalne diplomacije, parlamentarna diplomacija oslanja se na angažman izabranih predstavnika – osoba koje govore u ime svojih građana i mogu djelovati izvan okvira formalnih međudržavnih pregovora. Bliski istok suočava se s nizom zajedničkih izazova, uključujući sigurnosne prijetnje, gospodarsku nestabilnost i izbjegličke krize.

Parlamentarna skupština Unije za Mediteran, Interparlamentarna unija i drugi međuparlamentarni forumi pružaju vrijedne platforme na kojima predstavnici različitih država mogu raspravljati o zajedničkim pitanjima, razmjenjivati stajališta i pronalaziti zajednički interes. Od presudne je važnosti uključiti sve dionike – vlade, civilno društvo, mlade ljude i parlamentarce s obje obale Mediterana – u oblikovanje prioriteta i budućih aktivnosti Unije za Mediteran.

Istaknuo je kako Hrvatski sabor aktivno sudjeluje u parlamentarnoj diplomaciji kao dijelu svojih širih vanjskopolitičkih aktivnosti. Kroz međuparlamentarnu suradnju, parlamentarna izaslanstva i sudjelovanje u globalnim parlamentarnim organizacijama, Hrvatska doprinosi dijalogu, rješavanju sukoba i regionalnoj stabilnosti, uključujući napore usmjerene na postizanje mira na Bliskom istoku.

Tijekom obraćanja zastupnik je izvijestio sudionike kako je Republika Hrvatska u siječnju 2026. preuzela jednogodišnje predsjedanje skupinom MED9 te kako su ključni prioriteti predsjedanja usmjereni na sigurniji, održiviji i otporniji Mediteran. Ujedno je napomenuo kako je Hrvatski sabor bio domaćin međuparlamentarnog sastanka odbora za vanjsku politiku država MED9, koji se održao u Splitu 25. i 26. svibnja, s ciljem daljnjega unaprjeđenja parlamentarne dimenzije suradnje MED9. Naglasak je bio  na pitanjima od zajedničkog strateškog interesa, posebice o sigurnosti, održivosti i otpornosti Mediterana, njegovoj rastućoj geopolitičkoj važnosti te Paktu za Mediteran, s fokusom na suradnju među ljudima putem obrazovanja, znanosti i kulture. Postizanje trajnoga mira na Bliskom istoku zahtijeva višedimenzionalni pristup koji kombinira diplomaciju i gospodarski razvoj, te iako politički i sigurnosni izazovi i dalje postoje, dijalog, suradnja i inkluzivno upravljanje nude put prema stabilnijoj i mirnijoj regiji, zaključio je Šimrak.